Komisija za zaštitu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine poništila je odluku o proglašenju spomenika Tašlihan nacionalnim spomenikom i na taj način omogućila gradnju nad ostacima karavan-saraja, javne građevine iz perioda Osmanskog carstva koja je služila za smještaj karavana i ostalih putnika namjernika, u neposrednoj blizini objekta Gazi Husrev-begovog bezistana u Sarajevu.
Temelji i nekoliko zidina ostalo je nakon požara od Tašlihana. Važan spomenik kulture, ali i turistička atrakcija. Ova zadužbina Gazi Husrev-bega izgrađena je prije 500 godina. Danas, na mjestu ovog nekada zaštićenog nacionalnog spomenika, vlasti planiraju podizati nove objekte.
"Objekat prizemni plus sprat, vrlo transparentan, gdje će biti sadržaji koji dopunjuju funkcionisanje trga. Kulturni sadržaji, prodaja nekakvih čaršijskih, mislim ono što dopunjuje Baščaršiju", pojašnjava direktor Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH Amir Pašić koji odluku o dozvoljenoj gradnji opravdava tvrdnjom kako je od Tašlihana ostalo svega pet posto.
Odluci novog saziva Komisije, kojom je poništena odluka da je Tašlihan nacionalni spomenik, usprotivili su se iz Zavoda za zaštitu spomenika Federacije BiH.
Iako su u ovoj instituciji svi na godišnjem odmoru, za bh. medije izjavili su: "Ovom odlukom ostaci Tašlihana i objekta Gazi Husrev-begov bezistan s dućanima su ugroženi i izloženi mogućoj devastaciji te nedozvoljenoj gradnji u zoni oba zaštićena nacionalna spomenika".
Protiv ovakve odluke Komisije je i nekadašnja članica ovog tijela Amra Hadžimuhamedović.
"Skidanje i umanivanje zaštite i potčinjavanje kulturnog naslijeđa nekim objektima, kao što su trgovački objekti u ovom slučaju, zapravo je uništavanje tog resursa, prije svega na uštrb pojedinačne dobiti", tvrdi Hadžimuhamedović.
Ostaci zidina karavan-saraja
Tašlihan je svjedočanstvo o zlatnom dobu Sarajeva. Ukoliko se mora raditi na ovom trgu, onda postoje dva rješenja, koja su izvodiva.
"Spomenicima ove vrste pristupa se na dva načina, rekonstrukcijom ili konzervacijom. Kada je riječ o rekonstrukciji ona bi trebala slijediti izvorne načine gradnje i materijale. Primjer u BiH za uspješnu rekonstrukciju je Stari most u Mostaru", objašnjava historičar umjetnosti Haris Dervišević.
I raniji pokušaji da se gradi nad ostacima Tašlihana su propali jer Federalno ministarstvo prostornog uređenja zbog statusa zaštićenog dobra nikada nije dalo saglasnost.
Zbog toga ni sporazum između hotela Evropa i Islamske zajednice BiH, koja je investirala 1.100 metara kvadratnih a zauzvrat trebala ostvarivati prihod od rente, nikada nije proveden.