Hari Tamrazijan, direktor jermenskog servisa Radija Slobodna Evropa, za 'Zašto?’ objašnjava kako bi demokratske promjene nakon protesta u Armeniji, pod vođstvom Nikola Pašinjana koji je sada kandidat za novog premijera, mogle uticati na odnose između Rusije i jednog od njenih najbližih saveznika na čijoj se teritoriji nalaze baze sa ruskim vojnicima.
- Protesti
Moskva već ima iskustva sa demokratskim pokretima u Jermeniji u prošlosti.
Opozicije je 2007. i 2008 godine izašla na ulice, prevođena prvim predsjednikom Levon Ter-Petrosjanom ali znamo kako je to završilo, sa nasilnim sukobima između policije i demonstranata i deset ljudi je ubijeno.
Nakon toga smo imali nekoliko drugih protestnih pokreta, uključujući i jednu otmicu taoca, gdje smo opet imali žrtve i desetine hiljada ljudi su izašli na ulice. Bilo je prilično loše.
Bio je pokret Električni Jerevan kada je desetine hiljada ljudi izašlo na ulice da protestuju protiv rastućih cijena električne energije.
- Vojne baze
Ali što se tiče ovog protesta, sada je prisutan jedan element iznenađenja.
Bio je neočekivan i bilo koji vođa opozicije je bio u stanju da okupi ovoliko mnogo ljudi i da ih predvodi na ulici do tog nivo da je pritisak na ulici bio tako visok i jak da je premijer podnio ostavku.
Ovo niko ne pamti u Jermeniji, nikada se ništa slično nije desilo.
Zbog toga mislim da je Moskva zaista iznenađena.
- Granica
Postoji nekoliko stvari koje su bitne.
Za Moskvu, Jermenija je geografski strateška lokacija na Kavkazu, i postoji samo jedna država, jedna zemlja, gdje Rusi imaju vojne baze a to je Jermenija.
Rusi su se povukli iz Gruzije, iz Azerbejdžana i za njih je južni Kavkaz strateški veoma važno područje, i sama činjenica da Jermenija dozvoljava ruskim snagama da budu stacionirane u zemlji je veoma važna za Rusiju.
Jermenija graniči sa Turskom, sa Iranom i prisustvo vojnih baza je nešto veoma važno za Ruse, i ruski graničari, na primjer, sada nadgledaju jermensko-tursku granicu kao i jermensko-iransku granicu.
- Problemi
Druga stvar je da je opozicioni lider Nikol Pašinjan od samog početka bio u mogućnosti da naglasi i pokaže da ovaj pokret nema geopolitički sadržaj.
Pokušavao je da uvjeri Ruse da nema anti-ruskog elementa u ovom pokretu i nije se izjašnjavao po pitanju Rusije protiv Zapada.
Ali, kada su ga upitali da li ovaj pokret ima anti-ruski pravac ili da li je ovo nešto što jeste ili nije prozapadno, on je rekao:
‘Mi ćemo održati vrlo dobre odnose sa Rusima, ali to ne znači da nema problema sa Rusima, problema ima ali ćemo ih srediti, reći ćemo našim ruskim partnerima da su ovo pitanja koja trebaju riješiti.’
- Sporazum
Također je rekao rekao je da dobri odnosi sa Rusijom ne znači da ne bismo trebalo ojačati i produbiti naše odnose sa Zapadom, sa Evropskom unijom.
Kada je bio član Parlamenta, tražio je da se ne usvoji zakon o članstvu u Evroazijskoj ekonomskoj uniji, čiji je Jermenija član i u kojoj su još Rusija, Kazahstan, Bjelorusija i Kirgistan.
On je bio vrlo oštar kritičar tog sporazuma sa Rusijom i zalagao se za produbljivanje odnosa Jermenije sa Evropskom unijom.
Ali sada je malo promijenio svoju poziciju i kaže da bismo trebali ostati u Evroazijskoj ekonomskoj uniji, a u međuvremenu trebali bismo dalje produbiti naš odnos sa Evropskom unijom.
- Novac
Šta će se dalje desiti je pitanje koje niko ne može odgovoriti.
Ako bude izabran za premijera Jermenije, očekujem da će (Pašinjan) zaista pokušati da otvori ekonomske i političke veze Jermenije sa Evropom, sa Zapadom, sa Sjedinjenim Državama.
Mi imamo ogroman dio jermenske populacije u Sjedinjenim Državama i Amerikanci smatraju Jermene prijateljima i Jermeniju prijateljskom zemljom.
On vjeruje da bivše vođstvo nije uradilo dovoljno da produbi ekonomske veze sa Zapadom i , da otvori prilike za investicije.
Njegova filozofija je: ‘Ako Jermenija ima demokratske institucije, ako je pravosuđe nezavisno, onda će se zapadni investitori osjećati zaštićenima u Jermeniji i donijeće novac.’
- Investicije
Također znamo da mnogo bogatih jermenskih biznismena koji žive na Zapadu -- u Francuskoj, u Sjedinjenim Državama -- mogu donijeti ogroman novac ako postoji nezavisno pravosuđe.
Glavna prepreka je korupcija, korumpirani sudovi, korumpirani zvaničnici i korumpirana vlada.
Ovo su glavne prepreke investicijama u Jermeniji.
On će to sve iskorijeniti.
- Prioritet
Duboko u sebi, on je demokrata, bio je u opoziciji svoj čitav politički život i ljudi mu zaista vjeruju i mislim da će iskorisiti ovaj ogromni pokret i ogromno povjerenje koje su mu ljudi dali.
To je kao nezvanični mandat koji on sada ima i ako bude izabran za premijera on će početi sa demontažom oligarhijskog sistema.
Jermensku ekonomiju sada kontroliše šest ili sedam velikih oligarha, šest ili sedam monopolista u jermenskoj ekonomiji, koji imaju političku zaštitu u vladi i u Parlamentu, neki od njih su članovi Parlamenta a neki su ministri, vladini zvaničnici.
On će ih se otarasiti svih njih, on to ne taji, to će biti njegov prioritet kada bude izabran za premijera.
- Nivoi
Ovdje su velike promjene.
Po prvi put ljudi u Armeniji izlaze na ulice I kažu: “Ništa nam treba više od slobode.”
Misle da nisu slobodni. Imamo nezavisnost ali misle da nemamo slobodu, i ovo je glavna tema o kojoj se priča na ulicama.
Mnogo ljudi je napustilo zemlju zbog korumpiranih sudova, ljudi se osjećaju nezaštićenima u Jermeniji jer nema nema ničega zbog čega se osjećaš kao da živiš u svojoj zemlji i vrlo su ljuti na svim nivoima.
- Odnosi
Ali on (Pašinjan) će to sve promijeniti a Rusi nisu baš uvijek pristalice demokratskih lidera.
Oni su malo zabrinuti da bi ove promjene mogle otići predaleko.
Kao što znamo, demokratija uvijek donosi bliže odnose sa Zapadom, a ne sa Rusijom.
U ovom kontekstu mislim da će on dramatično unaprijediti odnose Jermenije sa Evropom, sa Zapadom, sa Sjedinjenim Državama.
- ‘Majdan’
Ovo bi moglo iziritirati Rusiju u nekom trenutku ali još uvijek ne znamo šta će biti.
Rusija još uvijek šuti, ništa ne govori o ovome, jedino možete čuti na političkim emisijama u Moskvi uobičajene osumnjičenike kako pokušavaju iskopati neku zapadnu vezu u ovome kao u bilo kojoj pobuni naroda i ovo će možda biti slučaj i sa Jermenijom ali na mnogo nižem nivou.
Ovo nije kao Ukrajina, ne reaguju na Jermeniju kao na događaje u Ukrajini i ne govore, ‘ovo je Majdan’.
Ali ipak su zabrinuti.