Piše: Farangis Najibullah i Tadžikistanski servis RSE
Najviši islamski lider u Tadžikistanu nije viđen u javnosti od prošlonedeljnog napada nožem u kojem je, kažu svjedoci, zadobio ranu na čelu.
Čini se da policija umanjuje značaj napada 11. septembra na Saidmukarrama Abdulkodirzodu, koji je na čelu Savjeta uleme Islamskog centra koji podržava država, najvišeg islamskog autoriteta u pretežno muslimanskoj zemlji, opisujući ga kao čin "huliganizma", piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
Policija je u saopštenju navela da je u napadu Abdulkodirzodu "lakše ranjen" i da je istog dana nakon pregleda ljekara otpušten iz bolnice.
Ali mnogi Tadžici sumnjaju da je napad koji se desio u dvorištu centralne džamije u Dušanbeu ubrzo nakon popodnevne molitve bio nasumičan čin huliganstva.
Kritičari sumnjaju da je napad povezan sa ulogom Savjeta uleme u podršci sve restriktivnijoj politici sekularne vlade po pitanju religije.
Vlasti su saopštile da je počinilac u pritvoru, ali nisu objavile nikakve detalje o njemu ili njegovim motivima. Niko nije preuzeo odgovornost za napad.
Očevici su za RSE rekli da je mladić sa nožem ubo Abdulkodirzodu u dvorištu prepune džamije dok je on razgovarao sa vjernicima nakon molitve.
"Abdulkodirzoda je zadobio ranu nožem na čelu. Posjetioci džamije su odmah savladali napadača. Policija je vrlo brzo izašla na lice mjesta jer se u blizini nalazi sjedište okružne policije", rekao je očevidac, želeći da ostane anoniman.
Saidmukarram Abdulkodirzoda, poglavar Islamskog savjeta u Tadžikistanu, 2019.
Izvor koji poznaje situaciju rekao je da je napadač stanovnik predgrađa Dušanbea, ali nije iznosio više detalja.
Kasno 11. septembra Abdulkodirzoda (61) je u kratkom telefonskom razgovoru za RSE rekao da je "dobro" i da "nema razloga za brigu".
Policija i drugi vladini zvaničnici odbili su da iznose detalje, pozivajući se na istragu koja je u toku.
Savjet uleme nezavisan samo formalno
Odsustvo zvaničnih informacija dovelo je do spekulacija o razlozima napada na Abdulkodirzodu, koji je predvodio Savjet od 2010. On je takođe muftija, što je funkcija visokog vjerskog vođe u islamu.
Mnogi Tadžici vjeruju da je Abdulkodirzoda možda bio na meti zbog njegove i nedvosmislene podrške Savjeta vladinoj politici koja se naširoko kritikuje zbog ograničavanja vjerskih sloboda.
U nedavnom potezu, Abdulkodirzoda je razbjesnio mnoge muslimane, kako u Tadžikistanu tako i na međunarodnom nivou, podržavajući dugogodišnju i nepopularnu kampanju vlasti protiv "odjeće koja je strana tadžikistanskoj kulturi", što je termin koji zvaničnici koriste za opisivanje islamske odeće.
U julu je Savjet izdao fetvu, vjerski edikt, protiv "crne odjeće", tadžikistanskog eufemizma za islamski hidžab.
Fetva je uslijedila samo nekoliko dana nakon što je parlament zvanično zabranio "stranu odjeću" nakon skoro dvije decenije nezvanične zabrane nošenja hidžaba u školama i na radnom mjestu.
Pročitajte i ovo: Vjerski zvaničnici u Tadžikistanu određuju kako da se oblače ženeMuhamadjon Kabirov, glavni urednik novinskog web-sajta AzdaTV na tadžikistanskom jeziku, sa sjedištem u Poljskoj, rekao je da vjeruje da motiv napada na Abdulkodirzodu odražava nezadovoljstvo u društvu Savjetom i njegovim šefom.
"Tadžikistansko društvo vidi muftiju kao vladinog zvaničnika, a ne vjerskog vođu", rekao je Kabirov. "Ljudi vjeruju da njegov cilj nije da brani vjersku slobodu građana. Naprotiv, vjeruju da je njegova misija da promoviše politiku vlade, koja uključuje podrivanje vjerskih tradicija."
U sjevernoj provinciji Sughd, školski nastavnik koji je tražio da ostane anoniman rekao je za RSE da je napad možda izveo "neko ko je ljut na rad muftije, ali to ne znači da svi ljudi podržavaju takve postupke".
"Lično, ne vjerujem ni muftiji ni Islamskom savjetu, ali ne vjerujem da je nasilje rješenje", rekao je nastavnik. "Ljudi osuđuju ovaj napad čak i ako nisu zadovoljni muftijom."
Savjet uleme podržava vladinu kampanju koja promoviše žensku nacionalnu odjeću u odnosu na ono što vlasti nazivaju "strana odjeća".
Savjet uleme podržava vladinu kampanju koja promoviše žensku nacionalnu odjeću u odnosu na ono što vlasti nazivaju "stranom odjećom".
Savjet uleme je, pravno, nezavisno tijelo. Ali, kao i druga zvanična vjerska tijela u zemljama Centralne Azije, on djeluje pod strogom kontrolom vlade.
Tadžikistanske vlasti takođe strogo kontrolišu rad svih džamija. Imami se postavljaju uz prećutni dogovor zvaničnika lokalne vlasti.
Zvaničnici Savjeta i vlade često sprovode testove za koje kažu da imaju za cilj procjenu znanja imama o vjerskim i državnim pitanjima.
Sve preporuke i ukazi Savjeta, jedinog tijela koje izdaje fetve u Tadžikistanu, odražavaju politiku vlade. Vjerski ukazi su neobavezujući, ali imaju simbolički značaj.
Savjet je 2018. godine preporučilo radnicima na gradilištu hidroelektrane Roghun da "odlože" post tokom svetog muslimanskog mjeseca ramazana.
Savjet je rekao da post od zore do sumraka opterećuje dobrobit radnika koji se bave teškim fizičkim radom. Velika hidroelektrana Roghun je važan strateški projekat za vladu.
Savjet je 2014. objavio da se pobuna protiv vlasti i saradnja sa domaćim ili stranim organizacijama, uključujući medije čiji je cilj "destabilizacija" zemlje smatra "velikim grijehom".
Abdulkodirzoda je rekao da je "dužnost islamskih istaknutih ličnosti da promovišu umjereni islam koji želi mir i stabilnost za sve".