Cijena nafte na svjetskom tržištu naglo je pala za oko pet odsto, nakon što vodeći svjetski proizvođači nisu postigli dogovor o zamrzavanju proizvodnje u cilju sprečavanja daljeg pada cijene “crnog zlata”.
Kako prenosi BBC, izostanak dogovora o zamrzavanju proizvodnje dodatno je otežalo položaj svjetskih proizvođača nafte uključujući i Saudisjku Arabiju. Međutim, u najvećoj krizi našla se Angola koja je zatražila finansijsku pomoć Međunarodnog monetarnog fonda (MMF)
Najveći svjetski proizvođač nafte Saudijska Arabija, predložila je zamrzavanje proizvodnje kako bi se zaustavio globalni trend pada cijene crnog zlata, ali pod uslovom da ostale članice OPEK-a pristanu na ovu mjeru.
Na nedjeljnom sastanku u Kataru koji je okupio 18 zemlja proizvođača nafte, između ostalih učestvovala je i Rusija koja nije članica Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEK).
Sporazum nije postignut, prije svega zbog izostanka predstavnika Irana, jednog od najvećih svjetskih proizvođača nafte.
Naime, ova zemlja nastavlja sa povećanjem proizvodnje, nakon ukidanja sankcija zbog spornog nuklearnog programa, početkom godine.
Iranski zvaničnici, ranije su najavili da planiraju da dostignu nivo proizvodnje prije uvođenja sankcija koji je iznosio milion barela dnevno.
Iz iranske vlade saopšteno je da zbog ove odluke nije bilo potrebe za slanjem predstavnika na sastanak u glavni grad Katara, Dohu.
Cijena nafte tipa “brent” pala je u jedom trenutku za sedam odsto, ali ubrzo se oporavila na 41 dolar po barelu.
Pad vrijednosti akcija svjetskih kompanija
Akcije energetskih kompanija u SAD zabilježile su gubitke. Dionice Santosa pale su za 6,71 odsto.
Japanski Inpex izgubio je 3,52 procenta, dok su glavni kineski naftni igrači takođe, zabilježili pad vrijednosti akcija.
Ruska valuta u ponedjeljak je izgubila više od tri odsto i pala je na dvonedjeljni minimum.
Dodatno vrijeme za proizvođače
Nakon neuspjelih pregovora koji su trajali nekoliko sati, katarski ministar energetike Mohamed bin Saleh al izjavio je da svjetskim proizvođačima treba još vremena.
Do zamrzavanje proizvodnje kako navodi al Sada može doći kada vodeće zemlje OPEK-a kao što je Iran, ali i ostali veliki proizvođači pristanu na ovu mjeru.
“Diskutovali smo o tome kako da zaledimo proizvodnju, odnosno da dogovorimo maksimum do kojeg se može proizvoditi, uzimajući u obzir šta takva odluka može prouzrokovati. Dogovoreno je da nam svima treba još vremena. Od sada pa do novog sastanka u junu, sve zemlje članice će obaviti međusobne konsultacije uključujući i države koje nisu članice Organizacije”, izjavio je al Sada.
Ruski ministar energetike Aleksandar Novak, izjavio je da Kremlj nije optimističan u pogledu postizanja dogovora o ograničavanju proizvodnje zbog napete atmosfere među zemljama, a koju dodatno otežava pozicija Irana.
Snažan rast nekonvencionalne proizvodnje nafte, naročito iz škriljaca u SAD i odbijanje OPEK-a da smanji proizvodnju, izazvali su kolaps cijena sa nivoa od preko 100 dolara za barel u 2014. godini na 13-godišnji minimum od 27 dolara za barel u februaru ove godine.
Sastanak održan u nedelju predstavljao je nastavak pregovora iz februara ove godine, kada su članice OPEK-a, Saudijska Arabija, Katar i Venecuela kao i nečlanica Rusija, prvi put razmatrale moguće zamrzavanje proizvodnje.
Novu priliku za postizanje dogovora o ublažavanje tzv. naftne krize, vodeće svjetski proizvođači imaće u junu na sastanku u Beču.