Petoro dobitnika Nobelove nagrade za književnost, te još 556 njihovih kolega podigli su glas protiv totalnog nadzora kojeg predvodi američka Agencija za nacionalnu sigurnost (NSA). Oni upozoravaju na potrebu da se svijet javno pobuni protiv opasnosti sistematskog nadgledanja koje na koncu šteti demokratiji u cjelini.
Potpisnici poziva na intervenciju redom su priznati autori medju kojima su i Umberto Eco, Orhan Pamuk, Elfriede Jelinek, Guenter Grass, T.C.Boyle, Margaret Atwood, David Malouf, Nuruddin Farah, David Grossman, Richard Ford, J.M.Coetzee, Henning Mankell....
U dokumentu kojeg je 10. decembra trebalo objaviti 30 najznačajnijih svjetskih novina, potpisnici pozivaju na otpor protiv kršenja Opšte deklaracije o ljudskim pravima. Poziv je upućen građanima, državama i korporacijama, a suština teksta je u ocjeni da “čovjek pod prismotrom nije nikada slobodan, a društvo koje je pod stalnim nadzorom nije više demokratsko”.
“Zbog toga bi i u virtualni svijet trebalo uvesti zakone, baš kakvi postoje i u onom realnom”, kažu proslavljeni književnici. Njihovom pozivu “na ustanak” moguće se pridružiti potpisom na deklaraciju na web stranici change.org .
Autori od država i korporacija zahtijevaju da poštuju ljudska prava. Od građana da stanu u odbranu tih prava. Od Ujedinjenih naroda da hitno donesu Međunarodnu konvenciju o digitalnim pravima. A od Vlada da prihvate ovaj dokument i pridržavaju se odredbi.
Posljednjih mjeseci, objašnjavaju pisci, postalo je potpuno jasno koliko nas se posmatra. S nekoliko “klikova” mišem, države ulaze u naše mobilne telefone, e-mail poruke, socijalne mreže, ili internet stranice koje posjećujemo.
“Oni imaju pristup našim političkim stavovima, ili aktivnostima, a zajedno s komercijalnim ponudjačima usluga mogu tačno procijeniti, ne samo naše potrošačke navike, nego i ukupno ponašanje”, upozorava se u dokumentu svjetskih književnika.
Osnovna ljudska prava potpuno su anulirana zato što su države i različite kompanije tehnološki napredak zloupotrijebili za totalni nadzor.
“Ni jedan čovjek više nije slobodan, ni u mislima, ni u privatnim prostorijama, pismima ili razgovorima”, kaže se u pozivu na akciju i dodaje kako je “nadzor zapravo krađa”.
Podaci o ljudima pripadaju svakom tom čovjeku ponaosob, oni su privatna svojina. Ako ih neko upotrijebi za procjene, ocjene ili predvidjanja, onda se u konačnici čovjeku oduzima dio njega.
Iako je dokument kojeg su potpisala 562 književnika upućen vodećim svjetskim novinama, nisu ga objavili New York Times i Washington Post.
“Očigledno su neki američki mediji jako oprezni”, izjavila je njemačka književnica Juli Zeh za Franfurter Allgemeinen, dodavši da su se ona i njene kolege glasno nasmijali kad im je stigao odgovor iz Washington Post-a da je “papir previše provokativan”.
Potpisnici poziva na intervenciju redom su priznati autori medju kojima su i Umberto Eco, Orhan Pamuk, Elfriede Jelinek, Guenter Grass, T.C.Boyle, Margaret Atwood, David Malouf, Nuruddin Farah, David Grossman, Richard Ford, J.M.Coetzee, Henning Mankell....
U dokumentu kojeg je 10. decembra trebalo objaviti 30 najznačajnijih svjetskih novina, potpisnici pozivaju na otpor protiv kršenja Opšte deklaracije o ljudskim pravima. Poziv je upućen građanima, državama i korporacijama, a suština teksta je u ocjeni da “čovjek pod prismotrom nije nikada slobodan, a društvo koje je pod stalnim nadzorom nije više demokratsko”.
“Zbog toga bi i u virtualni svijet trebalo uvesti zakone, baš kakvi postoje i u onom realnom”, kažu proslavljeni književnici. Njihovom pozivu “na ustanak” moguće se pridružiti potpisom na deklaraciju na web stranici change.org .
Autori od država i korporacija zahtijevaju da poštuju ljudska prava. Od građana da stanu u odbranu tih prava. Od Ujedinjenih naroda da hitno donesu Međunarodnu konvenciju o digitalnim pravima. A od Vlada da prihvate ovaj dokument i pridržavaju se odredbi.
Posljednjih mjeseci, objašnjavaju pisci, postalo je potpuno jasno koliko nas se posmatra. S nekoliko “klikova” mišem, države ulaze u naše mobilne telefone, e-mail poruke, socijalne mreže, ili internet stranice koje posjećujemo.
“Oni imaju pristup našim političkim stavovima, ili aktivnostima, a zajedno s komercijalnim ponudjačima usluga mogu tačno procijeniti, ne samo naše potrošačke navike, nego i ukupno ponašanje”, upozorava se u dokumentu svjetskih književnika.
Osnovna ljudska prava potpuno su anulirana zato što su države i različite kompanije tehnološki napredak zloupotrijebili za totalni nadzor.
“Ni jedan čovjek više nije slobodan, ni u mislima, ni u privatnim prostorijama, pismima ili razgovorima”, kaže se u pozivu na akciju i dodaje kako je “nadzor zapravo krađa”.
Podaci o ljudima pripadaju svakom tom čovjeku ponaosob, oni su privatna svojina. Ako ih neko upotrijebi za procjene, ocjene ili predvidjanja, onda se u konačnici čovjeku oduzima dio njega.
Iako je dokument kojeg su potpisala 562 književnika upućen vodećim svjetskim novinama, nisu ga objavili New York Times i Washington Post.
“Očigledno su neki američki mediji jako oprezni”, izjavila je njemačka književnica Juli Zeh za Franfurter Allgemeinen, dodavši da su se ona i njene kolege glasno nasmijali kad im je stigao odgovor iz Washington Post-a da je “papir previše provokativan”.