Nakon formiranja Svjetskog bošnjačkog kongresa u BiH pokrenulo se pitanje da li je njegova svrha zaista očuvanje nacionalnog jedinstva Bošnjaka, ili je to još jedna u nizu parainstitucija koja za dobrobit svojih prvaka stvara geto za Bošnjake.
Zvanično, cilj je raditi na ostvarenju pune slobode Bošnjaka u domovini i dijaspori, očuvanju i afirmaciji suverene i jedinstvene BiH. No, poruke upućuju na isključivost kroz prisjećanja na stradanja, obećavajući djelovanje samo u ime onih Bošnjaka koji prihvataju ciljeve Kongresa.
„Mi Bošnjaci dolazimo! Nema povratka nazad. Visoko podignuto čelo i bez straha!“
Ovako se na velika vrata u život Bošnjaka vratio bivši reisu-l-ulema, a danas predsjednik Svjetskog bošnjačkog kongresa Mustafa Cerić, koji je, zajedno sa sandžačkim muftijom Muamerom Zukorlićem, jezgro ovog tijela.
U publici mahom bivši ratni politički aktivisti koji se nisu uspjeli afirmirati na posljeratnoj političkoj sceni s odobravanjem su upijali poruke koje im je Cerić upućivao sa govornice. Od kritiziranja političara koji ne rade u interesu naroda, do slanja poruke upozorenja drugim političkim liderima, a Bošnjake je Cerić pozvao da stanu na liniju odbrane zemlje.
„Niko nema pravo da Bošnjake zaustavlja na putu njihove nacionalne samobitnosti i državne suverenosti. Nakon genocida imaju pravo i obavezu da se organiziraju za samoodbranu od genocida - nacionalno, kulturno, politički i fizički“, izjavio je on.
Ono što nije mogao kao vjerski lider, Cerić sada pokušava kroz Svjetski bošnjački kongres - ostvariti svoje političke ambicije, smatra književnik i član asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99 Hadžem Hajdarević.
„Radi se o nevjerovatnom političkom fajterizmu i neozbiljnosti kojoj gotovo nema kraja i o banalizaciji prvo vjere, ali i bošnjačkih interesa“, smatra Hajdarević.
Ton i kontekst Cerićevog poimanja Bošnjaka i njihove uloge u društvu danas ne razlikuju se od onoga kakav je svojevremeno u povjerljivom dokumentu kojeg je objavio Wikileaks, opisao i bivši ambasador SAD u BiH Charles English. Cerić je i tada bošnjački identitet promovirao kroz stalno korištenje viktimizacije, te medije koji su izvještavali o događajima koji se tiču terorizma prozivao islamofobičnima smatrajući da je to „na neki način i priprema za novi genocid nad Bošnjacima“.
Loši uticaji i lični interes
Kongres je posljednja stanica u stvaranju parainstitucija koje će izolovati Bošnjake, uvjeren je Senadin Lavić, predsjednik Bošnjačke zajednice kulture Preporod.
„Strah me da taj Svjetski bošnjački kongres direktno vodi u čisti etnički geto Bošnjaka i da je to doprinos antibosanskohercegovačkom projektu da se naprave tri etničke teritorije na kojima će biti jedan jezik, jedan vođa, jedna religija, jedan narod“, kaže Lavić.
Prethodno je, podsjetimo, propala ideja održavanja svebošnjačkog sabora, a formiranje bošnjačke akademije nauka, sa sjedištem u Sandžaku, također pod Cerićevim i Zukorlićevim patronatom, naišlo je na neodobravanje intelektualaca koji su, poput profesora sa FPN u Sarajevu Hidajeta Repovca, u tome vidjeli početak razdora.
„Ne slažu se ljudi sa ovakvim inicijativama. Mnoge loše stvari su došle upravo iz vana, i mnogi loši utjecaji. Ali čini mi se da je ovaj najteži dosad jer to će utjecati na podjelu ne samo unutar korpusa, jer se ne slažemo, evo ja se prvi ne slažem sa takvom idejom, nego će utjecati i na dalju podjelu između entiteta. Mislim da je to također put ka getoizaciji muslimana Bošnjaka. Vi vidite da se sve više stvaraju geta, ali je čini mi se da će bošnjački i muslimanski geto biti najtragičniji“, smatra on.
Svojom težnjom da bude zaštitnik nacije, uz elemente političkog usmjeravanja, Cerić zapravo najviše radi za vlastito dobro, ocjenjuje Hajdarević.
„Riječ je o privatnom preduzeću Mustafe Cerića, bivšeg reisu-l-uleme, koji ovim svojim činom nastoji da napravi najličniji profitokracijski prostor i da, na kraju-krajeva, ureduje Bošnjacima i u budućnosti na način kako je nastojao da ureduje dok je bio vrhovni poglavar Islamske zajednice u BiH“, zaključuje Hajdarević.
I politički analitičar Enver Kazaz uvjeren je kako iza svega stoji lični interes.
„Cilj Svjetskog kongresa Bošnjaka bez sumnje je da se gospodin Mustafa Cerić, bivši reis, i aktuelni muftija Zukorlić održe i javnom prostoru da sebi priskrbe preko Svjetskog kongresa Bošnjaka finansijsku moć“, kaže Kazaz.
“Do sada su Bošnjaci vjerom čuvali i sačuvali naciju i kulturu, a od sada će nacijom da čuvaju i sačuvaju vjeru i kulturu”, stoji u programskoj povelji Kongresa. Analitičari smatraju da ovakav pristup, uz stalno podsjećanje na vjersko, jezičko i kulturno zajedništvo kao pretpostavku koju moraju imati svi Bošnjaci, te činjenicu da u vrhu sjede dva vjerska zvaničnika, Bošnjake dovodi u opasnost svođenja na vjersku skupinu.
Također, svojim programskim ciljevima, koji podrazumijevaju i zastupanje Bošnjaka prema institucijama vlasti i međunarodnim i međudržavnim tijelima, stvara se štetna parastruktura.
Zvanično, cilj je raditi na ostvarenju pune slobode Bošnjaka u domovini i dijaspori, očuvanju i afirmaciji suverene i jedinstvene BiH. No, poruke upućuju na isključivost kroz prisjećanja na stradanja, obećavajući djelovanje samo u ime onih Bošnjaka koji prihvataju ciljeve Kongresa.
„Mi Bošnjaci dolazimo! Nema povratka nazad. Visoko podignuto čelo i bez straha!“
Ovako se na velika vrata u život Bošnjaka vratio bivši reisu-l-ulema, a danas predsjednik Svjetskog bošnjačkog kongresa Mustafa Cerić, koji je, zajedno sa sandžačkim muftijom Muamerom Zukorlićem, jezgro ovog tijela.
U publici mahom bivši ratni politički aktivisti koji se nisu uspjeli afirmirati na posljeratnoj političkoj sceni s odobravanjem su upijali poruke koje im je Cerić upućivao sa govornice. Od kritiziranja političara koji ne rade u interesu naroda, do slanja poruke upozorenja drugim političkim liderima, a Bošnjake je Cerić pozvao da stanu na liniju odbrane zemlje.
Bivši reis Mustafa ef. Cerić
„Niko nema pravo da Bošnjake zaustavlja na putu njihove nacionalne samobitnosti i državne suverenosti. Nakon genocida imaju pravo i obavezu da se organiziraju za samoodbranu od genocida - nacionalno, kulturno, politički i fizički“, izjavio je on.
Ono što nije mogao kao vjerski lider, Cerić sada pokušava kroz Svjetski bošnjački kongres - ostvariti svoje političke ambicije, smatra književnik i član asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99 Hadžem Hajdarević.
„Radi se o nevjerovatnom političkom fajterizmu i neozbiljnosti kojoj gotovo nema kraja i o banalizaciji prvo vjere, ali i bošnjačkih interesa“, smatra Hajdarević.
Ton i kontekst Cerićevog poimanja Bošnjaka i njihove uloge u društvu danas ne razlikuju se od onoga kakav je svojevremeno u povjerljivom dokumentu kojeg je objavio Wikileaks, opisao i bivši ambasador SAD u BiH Charles English. Cerić je i tada bošnjački identitet promovirao kroz stalno korištenje viktimizacije, te medije koji su izvještavali o događajima koji se tiču terorizma prozivao islamofobičnima smatrajući da je to „na neki način i priprema za novi genocid nad Bošnjacima“.
Loši uticaji i lični interes
Kongres je posljednja stanica u stvaranju parainstitucija koje će izolovati Bošnjake, uvjeren je Senadin Lavić, predsjednik Bošnjačke zajednice kulture Preporod.
„Strah me da taj Svjetski bošnjački kongres direktno vodi u čisti etnički geto Bošnjaka i da je to doprinos antibosanskohercegovačkom projektu da se naprave tri etničke teritorije na kojima će biti jedan jezik, jedan vođa, jedna religija, jedan narod“, kaže Lavić.
Hidajet Repovac
Prethodno je, podsjetimo, propala ideja održavanja svebošnjačkog sabora, a formiranje bošnjačke akademije nauka, sa sjedištem u Sandžaku, također pod Cerićevim i Zukorlićevim patronatom, naišlo je na neodobravanje intelektualaca koji su, poput profesora sa FPN u Sarajevu Hidajeta Repovca, u tome vidjeli početak razdora.
„Ne slažu se ljudi sa ovakvim inicijativama. Mnoge loše stvari su došle upravo iz vana, i mnogi loši utjecaji. Ali čini mi se da je ovaj najteži dosad jer to će utjecati na podjelu ne samo unutar korpusa, jer se ne slažemo, evo ja se prvi ne slažem sa takvom idejom, nego će utjecati i na dalju podjelu između entiteta. Mislim da je to također put ka getoizaciji muslimana Bošnjaka. Vi vidite da se sve više stvaraju geta, ali je čini mi se da će bošnjački i muslimanski geto biti najtragičniji“, smatra on.
Svojom težnjom da bude zaštitnik nacije, uz elemente političkog usmjeravanja, Cerić zapravo najviše radi za vlastito dobro, ocjenjuje Hajdarević.
„Riječ je o privatnom preduzeću Mustafe Cerića, bivšeg reisu-l-uleme, koji ovim svojim činom nastoji da napravi najličniji profitokracijski prostor i da, na kraju-krajeva, ureduje Bošnjacima i u budućnosti na način kako je nastojao da ureduje dok je bio vrhovni poglavar Islamske zajednice u BiH“, zaključuje Hajdarević.
I politički analitičar Enver Kazaz uvjeren je kako iza svega stoji lični interes.
„Cilj Svjetskog kongresa Bošnjaka bez sumnje je da se gospodin Mustafa Cerić, bivši reis, i aktuelni muftija Zukorlić održe i javnom prostoru da sebi priskrbe preko Svjetskog kongresa Bošnjaka finansijsku moć“, kaže Kazaz.
“Do sada su Bošnjaci vjerom čuvali i sačuvali naciju i kulturu, a od sada će nacijom da čuvaju i sačuvaju vjeru i kulturu”, stoji u programskoj povelji Kongresa. Analitičari smatraju da ovakav pristup, uz stalno podsjećanje na vjersko, jezičko i kulturno zajedništvo kao pretpostavku koju moraju imati svi Bošnjaci, te činjenicu da u vrhu sjede dva vjerska zvaničnika, Bošnjake dovodi u opasnost svođenja na vjersku skupinu.
Također, svojim programskim ciljevima, koji podrazumijevaju i zastupanje Bošnjaka prema institucijama vlasti i međunarodnim i međudržavnim tijelima, stvara se štetna parastruktura.