Zemlje koje su bile u sferi uticaja Sovjetskog Saveza su vrlo brzo prihvatile tržišnu ekonomiju nakon pada komunizma.
Srednja klasa je ojačala ali se sada našla na udaru recesije koja je snažno zahvatila ove zemlje i milioni ljudi se nalaze na ivici povratka u siromaštvo, piše dopisnik engleskog servisa RSE Andrew F. Tully u analizi izvještaja Svjetske banke.
Izvještaj pod nazivom "Kriza pogađa kući -- testiranje na stres domaćinstava u Evropi i Centralnoj Aziji" zaključuje da je nekoliko bivših komunističkih zemalja izgubilo dobar dio onoga što je dobijeno u borbi protiv siromaštva u posljednje dvije decenije.
Razlog za ovo je pomalo ironičan, smatra Luca Barbone, direktor za smanjenje siromaštva i ekonomsko planiranje u odjelu Svjetske banke za Evropu i Centralnu Aziju.
Barbone kaže da su ove zemlje suviše uspješno prihvatile zapadni ekonomski model.
"Jedan od glavnih razloga zašto je ovaj region tako jako pogođen u nekoliko posljednjih godina je otvaranje i integracija. Otvarajući se, on je sebe učinio ranjivim, pogotovo u finansijskom ali donekle i u trgovačkom sektoru", rekao je zvaničnik Svjetske banke.
U REGIONU 40 MILIONA SIROMAŠNIH
Srednja klasa je počela da jača u kasnim devedesetim, u nekim slučajevima jako brzo. Ali za razliku od srednje klase na Zapadu, istočnoevropska je nespremna dočekala ekonomski kolaps u jesen 2008.
"Problem koji sada pogađa srednju klasu je to da je postala vrlo jednaka onoj na Zapadu. Ona je sada pogođena na isti onaj način na koji je srednja klasa u Sjedinjenim Državama i Zapadnoj Evropi pogođena nezaposlenošću sa jedne i kreditnim i hipotekarnim problemima sa druge strane", kaže Barbone.
Mogućnost kreditiranje je jedan od razloga zašto je oko 50 miliona ljudi u centralnoj i istočnoj Evropi i centralnoj Aziji izašlo iz kategorije siromašnih od 1998. do 2006. godine.
Trenutna globalna kriza je, međutim, ozbiljno pogodila 160 miliona ljudi u regionu: 40 miliona živi u siromaštvu a oko 120 miliona je na njegovoj ivici.
Finansijska kriza je, između ostalog, zahvatila i budžete vlada u regionu, i Barbone kaže da je Svjetska banka preuzela vodeću ulogu u savjetovanju ovih vlada kako da povrate ravnotežu između prihoda i rashoda kroz striktne ekonomske mjere kako bi se izbjegli rizici vezani za gomilanje dugova.
SOCIJALNI SEKTOR KAO ZAŠTITA
Istovremeno, banka je svjesna potrebe za "sigurnosnom mrežom u socijalnom sektoru" za ljude koji se nalaze u teškoj ekonomskoj situaciji i koji rizikuju povratak u siromaštvo.
Barbone kaže da je ovo težak ali ne i nemoguć zadatak.
On kaže da je sretna okolnost i da se u mnogim zemljama sačuvan socijalistički socijalni sektor koji nastoji da zaštiti najranjivije katregorije od siromaštva, između ostalog djecu, stare i invalide.
U isto vrijeme, Svjetska banka je povećala za tri puta iznos kredita ovim zemljama kako bi im pomogla da nastave funkcionisti dok se stanje globalne ekonomije ne popravi.
Barbone kaže da glavna uloga banke može biti ona savjetodavna, u situaciji kada vlade moraju naći ravnotežu između rezanja potrošnje i očuvanja dokazanih modela socijalne zaštite.
"Mislim da se vlade suočavaju sa veoma teškim odlukama", rekao je Barbone.
Sigurno je da te odluke neće uskoro postati lakše.
Srednja klasa je ojačala ali se sada našla na udaru recesije koja je snažno zahvatila ove zemlje i milioni ljudi se nalaze na ivici povratka u siromaštvo, piše dopisnik engleskog servisa RSE Andrew F. Tully u analizi izvještaja Svjetske banke.
Izvještaj pod nazivom "Kriza pogađa kući -- testiranje na stres domaćinstava u Evropi i Centralnoj Aziji" zaključuje da je nekoliko bivših komunističkih zemalja izgubilo dobar dio onoga što je dobijeno u borbi protiv siromaštva u posljednje dvije decenije.
Razlog za ovo je pomalo ironičan, smatra Luca Barbone, direktor za smanjenje siromaštva i ekonomsko planiranje u odjelu Svjetske banke za Evropu i Centralnu Aziju.
Barbone kaže da su ove zemlje suviše uspješno prihvatile zapadni ekonomski model.
"Jedan od glavnih razloga zašto je ovaj region tako jako pogođen u nekoliko posljednjih godina je otvaranje i integracija. Otvarajući se, on je sebe učinio ranjivim, pogotovo u finansijskom ali donekle i u trgovačkom sektoru", rekao je zvaničnik Svjetske banke.
U REGIONU 40 MILIONA SIROMAŠNIH
Srednja klasa je počela da jača u kasnim devedesetim, u nekim slučajevima jako brzo. Ali za razliku od srednje klase na Zapadu, istočnoevropska je nespremna dočekala ekonomski kolaps u jesen 2008.
"Problem koji sada pogađa srednju klasu je to da je postala vrlo jednaka onoj na Zapadu. Ona je sada pogođena na isti onaj način na koji je srednja klasa u Sjedinjenim Državama i Zapadnoj Evropi pogođena nezaposlenošću sa jedne i kreditnim i hipotekarnim problemima sa druge strane", kaže Barbone.
Mogućnost kreditiranje je jedan od razloga zašto je oko 50 miliona ljudi u centralnoj i istočnoj Evropi i centralnoj Aziji izašlo iz kategorije siromašnih od 1998. do 2006. godine.
Trenutna globalna kriza je, međutim, ozbiljno pogodila 160 miliona ljudi u regionu: 40 miliona živi u siromaštvu a oko 120 miliona je na njegovoj ivici.
Finansijska kriza je, između ostalog, zahvatila i budžete vlada u regionu, i Barbone kaže da je Svjetska banka preuzela vodeću ulogu u savjetovanju ovih vlada kako da povrate ravnotežu između prihoda i rashoda kroz striktne ekonomske mjere kako bi se izbjegli rizici vezani za gomilanje dugova.
SOCIJALNI SEKTOR KAO ZAŠTITA
Istovremeno, banka je svjesna potrebe za "sigurnosnom mrežom u socijalnom sektoru" za ljude koji se nalaze u teškoj ekonomskoj situaciji i koji rizikuju povratak u siromaštvo.
Barbone kaže da je ovo težak ali ne i nemoguć zadatak.
On kaže da je sretna okolnost i da se u mnogim zemljama sačuvan socijalistički socijalni sektor koji nastoji da zaštiti najranjivije katregorije od siromaštva, između ostalog djecu, stare i invalide.
U isto vrijeme, Svjetska banka je povećala za tri puta iznos kredita ovim zemljama kako bi im pomogla da nastave funkcionisti dok se stanje globalne ekonomije ne popravi.
Barbone kaže da glavna uloga banke može biti ona savjetodavna, u situaciji kada vlade moraju naći ravnotežu između rezanja potrošnje i očuvanja dokazanih modela socijalne zaštite.
"Mislim da se vlade suočavaju sa veoma teškim odlukama", rekao je Barbone.
Sigurno je da te odluke neće uskoro postati lakše.