Šest zemalja jugoistočne Evrope suočeno je sa naglim usporavanjem privrednog rasta u 2012. godini u uslovima pojačane neizvjesnosti u eurozoni, kaže se u novom izvještaju Svjetske banke koji je u utorak prezentiran. Ove zemlje u kratkom roku trebalo bi da provedu fiskalnu konsolidaciju kako bi zaustavile rast duga i počele oporavljati svoje ekonomije. Pred ovim zemljama je i obiman program strukturalnih reformi koje se odnose na tržište rada i javnog sektora. Ukoliko ne ubrzaju svoje aktivnosti, mogle bi se suočiti sa još jednom recesijom već u 2013. godini, predviđanja su Svjetske banke.
U zemljama jugoistočne Evrope oporavak od recesije, koja je u ovom području bila najizraženija 2009. godine, je veoma spor. Dug ovih zemalja se iz godine u godinu povećava, izvoz slabi, gubitak radnih mjesta je u porastu, smanjenje siromaštva stanovništva je sporo, a priliv kapitala znatno umanjen. Zbog svih navedenih razloga prosječna stopa rasta za zemlje u regiji u ovoj godini je 1,1 posto.
Ovaj procenat mogao bi biti i gori ukoliko se kriza u eurozoni produbi, ocjenjuje vodeći ekonomista za zapadni Balkan u Svjetskoj banci i autor Izvještaja Željko Bogetić.
Bogetić kaže kako je najveći izazov zemljama u regionu smanjenje javnog duga.
“Javni dug je značajno porastao u zemljama ove regije, posebno u Crnoj Gori, Srbiji i Albaniji. I to je vjerovatno centralna poruka u ovom izvještaju. Nekoliko zemlja se treba suočiti sa značajnom fiskalnom konsolidacijom narednih godina, što znači smanjenje javnog deficita i javnog duga, i to se prvenstveno odnosi na Crnu Goru, Albaniju i Srbiju. Taj problem je nešto manje izražen u BiH i Makedoniji, ali i tu su neophodne fiskalne mjere i držanje deficita i duga pod kontrolom“, navodi Bogetić.
Zemlje regije suočile su se sa padom prihoda, te smanjenjem subvencija i investicija i većina ih je u 2012. morala pribjeći smanjenju rashoda. No, to nije bilo dovoljno za pokrivanje deficita u budžetima, pa su se odlučili na podizanje kredita na kraći period po većim kamatama i time ponovo povećavali dug, kaže Bogetić i upozorava da su u mnogim sektorima neophodne reforme.
Zabrinjava pad broja radno sposobnih
Što se tiče BiH, prvi kvartal ove godine bio je jako loš. Smanjen je izvoz, usporene su investicije, uvoz kapitala pada, kao i dugoročni krediti kompanijama, kaže Damir Ćosić, glavni ekonomista Svjetske banke za BiH.
„Industrijska proizvodnja je osjetno opala u prvom kvartalu 2012. godine - taj pad je oko devet posto, a krediti su ponovo usporili. I ono što je najznačanije, izvoz pada, dok uvoz ostaje isti. Prvi kvartal prošle godine izvoz je pao oko 10 odsto, dok je uvoz ostao na istom nivou, što znači da se produbljuje trgovinski deficit“, navodi Ćosić.
Ono što najviše zabrinjava je pad broja radno sposobnog stanovništva, kaže Ćosić. I po tome je BiH od zemalja u jugoistočnoj Evropi najlošija.
„U 2010. godini 20 postotaka, a u 2050. će 55 posto stanovništva zavisiti od radno sposobne populacije, što je vrlo veliki nivo. I samim tim penzioni i zdravstveni sistemi postaju manje održivi“, ocjenjuje on.
Perspektiva članstva u EU djeluje kao sidro ne samo u privlačenju investicija nego i za njegovanje produktivnosti inovacija i privrednog rasta.
To je dokazano na primjeru zemalja u okruženju koje su ušle u EU ili se, poput Hrvatske, spremaju za ulazak.
Stoga je preporuka Svjetske banke da se vlade u ovom regionu okrenu strukturalnim reformama po evropskim standardima, kao već oprobanom receptu za unapređenje poslovnog okruženja, povećanje konkurentnosti i stabilizaciju ekonomija.
U zemljama jugoistočne Evrope oporavak od recesije, koja je u ovom području bila najizraženija 2009. godine, je veoma spor. Dug ovih zemalja se iz godine u godinu povećava, izvoz slabi, gubitak radnih mjesta je u porastu, smanjenje siromaštva stanovništva je sporo, a priliv kapitala znatno umanjen. Zbog svih navedenih razloga prosječna stopa rasta za zemlje u regiji u ovoj godini je 1,1 posto.
Ovaj procenat mogao bi biti i gori ukoliko se kriza u eurozoni produbi, ocjenjuje vodeći ekonomista za zapadni Balkan u Svjetskoj banci i autor Izvještaja Željko Bogetić.
Bogetić kaže kako je najveći izazov zemljama u regionu smanjenje javnog duga.
“Javni dug je značajno porastao u zemljama ove regije, posebno u Crnoj Gori, Srbiji i Albaniji. I to je vjerovatno centralna poruka u ovom izvještaju. Nekoliko zemlja se treba suočiti sa značajnom fiskalnom konsolidacijom narednih godina, što znači smanjenje javnog deficita i javnog duga, i to se prvenstveno odnosi na Crnu Goru, Albaniju i Srbiju. Taj problem je nešto manje izražen u BiH i Makedoniji, ali i tu su neophodne fiskalne mjere i držanje deficita i duga pod kontrolom“, navodi Bogetić.
Zemlje regije suočile su se sa padom prihoda, te smanjenjem subvencija i investicija i većina ih je u 2012. morala pribjeći smanjenju rashoda. No, to nije bilo dovoljno za pokrivanje deficita u budžetima, pa su se odlučili na podizanje kredita na kraći period po većim kamatama i time ponovo povećavali dug, kaže Bogetić i upozorava da su u mnogim sektorima neophodne reforme.
Zabrinjava pad broja radno sposobnih
Što se tiče BiH, prvi kvartal ove godine bio je jako loš. Smanjen je izvoz, usporene su investicije, uvoz kapitala pada, kao i dugoročni krediti kompanijama, kaže Damir Ćosić, glavni ekonomista Svjetske banke za BiH.
Damir Ćosić
„Industrijska proizvodnja je osjetno opala u prvom kvartalu 2012. godine - taj pad je oko devet posto, a krediti su ponovo usporili. I ono što je najznačanije, izvoz pada, dok uvoz ostaje isti. Prvi kvartal prošle godine izvoz je pao oko 10 odsto, dok je uvoz ostao na istom nivou, što znači da se produbljuje trgovinski deficit“, navodi Ćosić.
Ono što najviše zabrinjava je pad broja radno sposobnog stanovništva, kaže Ćosić. I po tome je BiH od zemalja u jugoistočnoj Evropi najlošija.
„U 2010. godini 20 postotaka, a u 2050. će 55 posto stanovništva zavisiti od radno sposobne populacije, što je vrlo veliki nivo. I samim tim penzioni i zdravstveni sistemi postaju manje održivi“, ocjenjuje on.
Perspektiva članstva u EU djeluje kao sidro ne samo u privlačenju investicija nego i za njegovanje produktivnosti inovacija i privrednog rasta.
To je dokazano na primjeru zemalja u okruženju koje su ušle u EU ili se, poput Hrvatske, spremaju za ulazak.
Stoga je preporuka Svjetske banke da se vlade u ovom regionu okrenu strukturalnim reformama po evropskim standardima, kao već oprobanom receptu za unapređenje poslovnog okruženja, povećanje konkurentnosti i stabilizaciju ekonomija.