Suđenje bivšem lideru bosanskih Srba Radovanu Karadžiću nastavljeno je iskazom Nusreta Sivca, bivšeg djelatnika Stanice javne bezbjednosti Prijedor koji je opisao etničko čišćenje u toj općini te zlostavljanje muških i ženskih zatočenika u logoru Omarska u drugoj polovici 1992.godine. Sivac je bio prisutan tijekom posjeta delegacije visokih dužnosnika Srpske demokratske stranke, SDS-a, logoru Omarska što prema tužiteljstvu pokazuje kako je vrh stranke, vođene od strane Karadžića, bio dobro upoznat s rasprostranjenom praksom zločina.
Nakon etničkog čišćenja područja Brda potkraj srpnja 1992.godine u Omarsku je stiglo 12 autobusa sa zatočenicima. Prema opisima svjedoka Sivca, nakon iživljavanja srpskih stražara nad njima, zid se morao prati vatrogasnim šrmkovima.
„Ti pritvorenici koji su dovođeni s Brda su postrojavani i prema njima se ...vrlo grubo postupilo. Mi u Omarskoj smo taj tanki zid prozvali Zidom plača. Pričama Gurhe i Muje koji su izlazili iz te naše prostorije, sa grupom logoraša, da saniraju tragove od krvi i od maltretiranja koji su ostajali na tom zidu“, prisjetio se svjedok.
(Svjedok o zlostavljanju i ubijanju zatočenika)
Prethodno, za vrijeme dolaska dužnosnika bosanskih Srba logoru Omarska, poput Sime Drljače, Stojana Župljanina, Radoslava Brđanina i Milomira Stakića - zatočenici su prema riječima svjedoka Sivca postrojeni i natjerani pjevati srpske pjesme. U Kozarskom Vjesniku, lokalnom srpskom novinskom listu, spomenuti posjet je popraćen i propagandom protiv zatočenih građana nesrpske nacionalnosti kako bi se opravdalo njihovo ubijanje.
„Kozarski Vjesnik i Radio Prijedor bili su pod totalnom kontrolom Srpske demokratske stranke u Prijedoru. I oni su preko svojih natpisa blatili i falsificirali biografije pojedinih uglednih Prijedorčana. Optuživali su ih za razna nedjela. Međutim svi oni su bili veoma pošteni i korektni građani Prijedora. Ali svi oni koji su preko Kozarskog vijesnika i Radio Prijedora, prozvani da tako kažem, su označeni za odstrel. I svi će biti ubijeni u Prijedorskim logorima“, opisao je svjedok komentirajući članak pod naslovom – „Doktor monstrum“ kojim se označio jedan ugledni liječnik nesrpske nacionalnosti (Željko Sikora, nap.a.) nakon čega je također ubijen.
Spomenuti članak je prikazan na suđenju kao dokaz.
Tijekom unakrsnog ispitivanja optuženi Karadžić je želio prikazati svjedoka kao bošnjačkog ekstremista kako bi opravdao njegovo privođenje u Omarsku, ali i doveo u pitanje njegov iskaz. Za to je iskoristio knjigu koju je Sivac napisao poslije rata.
„Vi ste i u svojoj knjizi naveli znatan broj Muslimana koje ste Vi smatrali izdajnicima zato što su ostali sa Srbima i radili u Prijedoru. Dok ste Vi smatrali da to ne treba raditi. Jel' tako?“, konstatirao je optuženi.
„Nije tako gospodine Karadžiću. Ja sam objavio spisak Muslimana koji su ubijali Muslimane“, pojasnio je svjedok.
„A recite. Ako Vi za njih kažete da su izdajnici što bi oni za Vas rekli? Da ste muslimanski ekstremista, jel' tako?“, upitao je dalje Karadžić.
„Ja bih volio da Vi pitate njih za to mišljenje“, odvratio je svjedok.
(Karadžić i svjedok različito o „Muslimanima izdajnicima“)
Želeći skinuti odgovornost sa sebe što se tiče zločina Karadžić je ustvrdio da prijedorski SDS-ovci nisu imali ništa „sa centralom“, odnosno njime, spominjući Srđu Srdića, predsjednika SDS-a Prijedor koji je to sam navodno naveo.
Svjedok je odbacio takvu mogućnost navodeći riječi njegovog prijatelja, bosanskog Srbina, koji je prisustvovao skupu SDS-a na kojemu su se spomenula uputstva optuženog „da se nesrpsko stanovništvo u Prijedoru svede na najmanju moguću mjeru.“
To je optuženi nazvao „potpunom izmišljotinom“.
Nusret Sivac će dovršiti iskaz u petak ili sljedeći ponedjeljak, dok će se do onda suđenje nastaviti iskazom novog svjedoka optužbe za genocid i ostale zločine u Bosni i Hercegovini.
U programu Pred licem pravde koji se emituje svake nedjelje u 18 i 30 sati sati kao i u redovnim dnevnim emisijama, RSE izvještava o suđenju Radovanu Karadžiću, bivšem vođi bosanskih Srba koji je uhapšen 21. jula 2008. godine u Beogradu.
Optužnica tereti Karadžića za najteže ratne zločine u 11 tačaka od kojih se dvije odnose na genocid. Ostale tačke otužnice odnose se na zločine protiv čovečnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja počinjene tokom rata u BiH od 1992.
Ratni predsjednik samoproglašene republike bosanskih Srba, kasnije preimenovane u Republika Srpska (RS), najviši je zvaničnik, pored Miloševića, kome se sudi pred Haškim tribunalom. Više tekstova o suđenju Karadžiću pročitajte ovdje.
Nakon etničkog čišćenja područja Brda potkraj srpnja 1992.godine u Omarsku je stiglo 12 autobusa sa zatočenicima. Prema opisima svjedoka Sivca, nakon iživljavanja srpskih stražara nad njima, zid se morao prati vatrogasnim šrmkovima.
„Ti pritvorenici koji su dovođeni s Brda su postrojavani i prema njima se ...vrlo grubo postupilo. Mi u Omarskoj smo taj tanki zid prozvali Zidom plača. Pričama Gurhe i Muje koji su izlazili iz te naše prostorije, sa grupom logoraša, da saniraju tragove od krvi i od maltretiranja koji su ostajali na tom zidu“, prisjetio se svjedok.
(Svjedok o zlostavljanju i ubijanju zatočenika)
Prethodno, za vrijeme dolaska dužnosnika bosanskih Srba logoru Omarska, poput Sime Drljače, Stojana Župljanina, Radoslava Brđanina i Milomira Stakića - zatočenici su prema riječima svjedoka Sivca postrojeni i natjerani pjevati srpske pjesme. U Kozarskom Vjesniku, lokalnom srpskom novinskom listu, spomenuti posjet je popraćen i propagandom protiv zatočenih građana nesrpske nacionalnosti kako bi se opravdalo njihovo ubijanje.
„Kozarski Vjesnik i Radio Prijedor bili su pod totalnom kontrolom Srpske demokratske stranke u Prijedoru. I oni su preko svojih natpisa blatili i falsificirali biografije pojedinih uglednih Prijedorčana. Optuživali su ih za razna nedjela. Međutim svi oni su bili veoma pošteni i korektni građani Prijedora. Ali svi oni koji su preko Kozarskog vijesnika i Radio Prijedora, prozvani da tako kažem, su označeni za odstrel. I svi će biti ubijeni u Prijedorskim logorima“, opisao je svjedok komentirajući članak pod naslovom – „Doktor monstrum“ kojim se označio jedan ugledni liječnik nesrpske nacionalnosti (Željko Sikora, nap.a.) nakon čega je također ubijen.
Spomenuti članak je prikazan na suđenju kao dokaz.
Tijekom unakrsnog ispitivanja optuženi Karadžić je želio prikazati svjedoka kao bošnjačkog ekstremista kako bi opravdao njegovo privođenje u Omarsku, ali i doveo u pitanje njegov iskaz. Za to je iskoristio knjigu koju je Sivac napisao poslije rata.
„Vi ste i u svojoj knjizi naveli znatan broj Muslimana koje ste Vi smatrali izdajnicima zato što su ostali sa Srbima i radili u Prijedoru. Dok ste Vi smatrali da to ne treba raditi. Jel' tako?“, konstatirao je optuženi.
„Nije tako gospodine Karadžiću. Ja sam objavio spisak Muslimana koji su ubijali Muslimane“, pojasnio je svjedok.
„A recite. Ako Vi za njih kažete da su izdajnici što bi oni za Vas rekli? Da ste muslimanski ekstremista, jel' tako?“, upitao je dalje Karadžić.
„Ja bih volio da Vi pitate njih za to mišljenje“, odvratio je svjedok.
(Karadžić i svjedok različito o „Muslimanima izdajnicima“)
Želeći skinuti odgovornost sa sebe što se tiče zločina Karadžić je ustvrdio da prijedorski SDS-ovci nisu imali ništa „sa centralom“, odnosno njime, spominjući Srđu Srdića, predsjednika SDS-a Prijedor koji je to sam navodno naveo.
Svjedok je odbacio takvu mogućnost navodeći riječi njegovog prijatelja, bosanskog Srbina, koji je prisustvovao skupu SDS-a na kojemu su se spomenula uputstva optuženog „da se nesrpsko stanovništvo u Prijedoru svede na najmanju moguću mjeru.“
To je optuženi nazvao „potpunom izmišljotinom“.
Nusret Sivac će dovršiti iskaz u petak ili sljedeći ponedjeljak, dok će se do onda suđenje nastaviti iskazom novog svjedoka optužbe za genocid i ostale zločine u Bosni i Hercegovini.
O suđenju Karadžiću
O suđenju KaradžićuU programu Pred licem pravde koji se emituje svake nedjelje u 18 i 30 sati sati kao i u redovnim dnevnim emisijama, RSE izvještava o suđenju Radovanu Karadžiću, bivšem vođi bosanskih Srba koji je uhapšen 21. jula 2008. godine u Beogradu.
Optužnica tereti Karadžića za najteže ratne zločine u 11 tačaka od kojih se dvije odnose na genocid. Ostale tačke otužnice odnose se na zločine protiv čovečnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja počinjene tokom rata u BiH od 1992.
Ratni predsjednik samoproglašene republike bosanskih Srba, kasnije preimenovane u Republika Srpska (RS), najviši je zvaničnik, pored Miloševića, kome se sudi pred Haškim tribunalom. Više tekstova o suđenju Karadžiću pročitajte ovdje.