Jeste li ikada čuli za sintetičku stanicu? Ili za molekularnog robota? Ono što smo smatrali naučnom fantastikom u 2010. je postalo stvarnost.
Oduševljavaju pomjerene granice u potrošačkoj tehnologiji, pa je vrijedno zaviriti u spisak novih strojeva, otkrića u medicini i istorijskih momenata u nauci.
Pisci naučne fantastike opravdano bi ove godine mogli biti ljuti jer su im najbolje izume ukrali stvarni naučnici.
Oni iz američkog Instituta, pod vođstvom J.Craig Ventera, pioniri su ljudskog genoma. U maju 2010. godine objavljeno je da su ti naučnici kreirali prvu sintetičku stanicu.
Venter kaže kako to omogućava potpunu ljudsku kontrolu nad genetikom.
"Ovo je prvi put da imamo samo-održivu vrstu čiji je roditelj kompjuter. To je ujedno i organizam koji ima svoju vlastitu internet stranicu čija je adresa sopstveni genetski kod.“
Doista, pokus je pokazao kako je bakterija, kreirana samo za ovaj eksperiment, zabilježena u kompjuteru prije nego su podaci iz DNA i umetnuti u prazne ćelije.
Tehnika je prihvaćena kao napredak u kontroverznom polju sintetičke biologije i nekoliko preduzeća već je krenulo u istraživanje ljudskih izmijenjenih organizama koji mogu proizvesti cjepiva.
Mikroskopski robot koji liči na pauka
Samo nekoliko dana prije ove objave, britanski časopis "Nature", izvijestio je da je tim naučnika iz četiri američka univerziteta stvorio mikroskopski robot koji liči na pauka. Njegovi bi se potomci jednog dana mogli koristiti za pojedinačno uništavanje ćelija raka u ljudskom organizmu.
Napravljen od proteina sa DNA zapisom ljudskih nogu. Ovaj robot se može pokrenuti, zaustaviti i okrenuti u ćeliji pomoću kemijskog signala. Prethodne verzije su bili u stanju hodati samo nekoliko koraka, a najnoviji model može preći oko 50.
I da se ne bi zaustavili na manipulaciji DNA, proizvodnji ljudskih ćelija i robota koji liječe u samom čovjeku, naučnici su u 2010 pripremili još jedno iznenađenje.
Početkom decembra, biolozi iz NASA-e predstavili su jedinstvenu vrstu bakterija.
Žive u Kalifornijskom jezeru i hrane se, inače otrovnim arsenom. Činjenica da se živo biće pokreće na otrov dovodi u sumnju kompletnu nauku o molekulima, o čemu govori i Sara Seager s Instituta za tehnologiju u američkoj državi Massachussets.
"Ovo je potencijalno veliko otkriće zato što se do sada smatralo da samo šest elemenata „gradi“ život. A nijedan od njih nije arsen! Ne samo da bakterije mogu jesti, disati i živjeti s arsenom, nego su ga ugradile u svoj DNK, što više zvuči kao naučna fantastika nego znanstvena činjenica", kaže Saeger.
Ovo otkriće, prema tumačenju NASA-e značajno je kao potvrda vjerovanju da život postoji negdje u svemiru, na nekoj drugoj planeti.
Atom antimaterije
I dok su jedni u potrazi za životom van Zemlje, drugi otključavaju tajne našeg univerzuma. Jedan od njih je i nadaleko poznati 10 milijardi dolara vrijedan razbijač atoma, zakopan duboko pod zemljom između Francuske i Švicarske.
Istraživači na ovom projektu kažu da napredak u fizici ide mnogo brže od očekivanog. U 2010 uspjeli su „uhvatiti“ atom antimaterije, koji je čista suprotnost materiji samoj.
Ako ste gledali film napravljen po romanu Dana Browna – Anđeli i demoni, imali ste priliku vidjeti i proizvedeni atom i aparat u kojem je antimaterija napravljena.
Za razliku od filma, u kojem se antimaterija nalazi smještena u staklenu bocu, stvarni naučnici uspjeli su atom uhvatiti za samo dvije desetine sekunde.
Duži period omogućio bi im otkrivanje tajne nastajanja Univerzuma. Naučnici takođe najavljuju da će 2011 godine biti u stanju dokazati postojanje ekstra-dimenzija.
Izvan laboratorija, obični ljudi doživjeli su dodatnu dimenziju – u upotrebu je naime ušao trodimenzionalni TV. Nakon što je Virgin media pokrenuo mrežu 3D filmova, britanski SKY ustanovio je trodimenzionalni televizijski kanal.
Iako su cijene trodimenzionalnih aparata jako visoke, i do pet hiljada dolara, iako nisu kompatibilni sa aktuelnim tehnologijama, veliki proizvodjači kakvi su Panasonic i Toshiba, ulažu ogromne novce u 3D istraživanja.
Oni se klade da će se 3D tehnologija brzo širiti u narednim godinama. Brian Chen sa web Wired.com objašnjava:
"Još je sve u povoju i skupo, ali za 3 do 5 godina kada im se cijene približe sadašnjoj LED tehnologiji, 3D televizori biće glavna stvar. Tada ćemo vidjeti stvarne reakcije potrošača."
Touch-screen, popis morskog života i aspirin protiv karcinoma
Ono na šta je tržište definitivno pozitivno odreagiralo u 2010. godini jesu touch-screen aparatići. Bilo da je riječ o kompjuterima ili telefonima.
Chen primjećuje da je Apple s iPadom postavio novi rekord, ali i postavio standard za imitatore.
"Mislim da je 2010. zaista godina iPada. Apple je prva tvrtka koja je na tržište donijela zaista uspješan proizvod. Prodali su oko 4 miliona iPads u prvom tromjesečju 2010, što je stvarno, stvarno puno. Za usporedbu, u istom periodu Apple je prodao milion iPhonea. Sve to kazuje kako je iPad najbrže usvojen gadget u istoriji", kaže Chen.
U naučna dostignuća u 2010.godini ubrajaju se i prvi ikada napravljen popis morskog života, supersenzitivni sat koji tačno mjeri vrijeme i pravi grešku od sekunde u 3 milijarde i 700 miliona godina.
Ili istraživanja koja su utvrdila da aspirin, osim glavobolje i temperature, može biti vrlo uspješan u smanjenu rizika od nekih oblika karcinoma.
Naučnici iz Velike Britanije u decembru su objavili da uzimanje malih doza aspirina svaki dan može značajno smanjiti stopu smrtnosti od raka želuca i debelog crijeva.
Ovaj nalaz ne može redefinirati život kao bakterija koja voli arsen, ali može produžiti život kakvog poznajemo. A to je, priznaćete, ipak najveće otkriće 2010.godine.
Oduševljavaju pomjerene granice u potrošačkoj tehnologiji, pa je vrijedno zaviriti u spisak novih strojeva, otkrića u medicini i istorijskih momenata u nauci.
Pisci naučne fantastike opravdano bi ove godine mogli biti ljuti jer su im najbolje izume ukrali stvarni naučnici.
Oni iz američkog Instituta, pod vođstvom J.Craig Ventera, pioniri su ljudskog genoma. U maju 2010. godine objavljeno je da su ti naučnici kreirali prvu sintetičku stanicu.
Venter kaže kako to omogućava potpunu ljudsku kontrolu nad genetikom.
"Ovo je prvi put da imamo samo-održivu vrstu čiji je roditelj kompjuter. To je ujedno i organizam koji ima svoju vlastitu internet stranicu čija je adresa sopstveni genetski kod.“
Doista, pokus je pokazao kako je bakterija, kreirana samo za ovaj eksperiment, zabilježena u kompjuteru prije nego su podaci iz DNA i umetnuti u prazne ćelije.
Tehnika je prihvaćena kao napredak u kontroverznom polju sintetičke biologije i nekoliko preduzeća već je krenulo u istraživanje ljudskih izmijenjenih organizama koji mogu proizvesti cjepiva.
Mikroskopski robot koji liči na pauka
Samo nekoliko dana prije ove objave, britanski časopis "Nature", izvijestio je da je tim naučnika iz četiri američka univerziteta stvorio mikroskopski robot koji liči na pauka. Njegovi bi se potomci jednog dana mogli koristiti za pojedinačno uništavanje ćelija raka u ljudskom organizmu.
Napravljen od proteina sa DNA zapisom ljudskih nogu. Ovaj robot se može pokrenuti, zaustaviti i okrenuti u ćeliji pomoću kemijskog signala. Prethodne verzije su bili u stanju hodati samo nekoliko koraka, a najnoviji model može preći oko 50.
Tim naučnika iz četiri američka univerziteta stvorio mikroskopski robot koji liči na pauka. Njegovi bi se potomci jednog dana mogli koristiti za pojedinačno uništavanje ćelija raka u ljudskom organizmu.
I da se ne bi zaustavili na manipulaciji DNA, proizvodnji ljudskih ćelija i robota koji liječe u samom čovjeku, naučnici su u 2010 pripremili još jedno iznenađenje.
Početkom decembra, biolozi iz NASA-e predstavili su jedinstvenu vrstu bakterija.
Žive u Kalifornijskom jezeru i hrane se, inače otrovnim arsenom. Činjenica da se živo biće pokreće na otrov dovodi u sumnju kompletnu nauku o molekulima, o čemu govori i Sara Seager s Instituta za tehnologiju u američkoj državi Massachussets.
"Ovo je potencijalno veliko otkriće zato što se do sada smatralo da samo šest elemenata „gradi“ život. A nijedan od njih nije arsen! Ne samo da bakterije mogu jesti, disati i živjeti s arsenom, nego su ga ugradile u svoj DNK, što više zvuči kao naučna fantastika nego znanstvena činjenica", kaže Saeger.
Ovo otkriće, prema tumačenju NASA-e značajno je kao potvrda vjerovanju da život postoji negdje u svemiru, na nekoj drugoj planeti.
Atom antimaterije
I dok su jedni u potrazi za životom van Zemlje, drugi otključavaju tajne našeg univerzuma. Jedan od njih je i nadaleko poznati 10 milijardi dolara vrijedan razbijač atoma, zakopan duboko pod zemljom između Francuske i Švicarske.
Istraživači na ovom projektu kažu da napredak u fizici ide mnogo brže od očekivanog. U 2010 uspjeli su „uhvatiti“ atom antimaterije, koji je čista suprotnost materiji samoj.
Ako ste gledali film napravljen po romanu Dana Browna – Anđeli i demoni, imali ste priliku vidjeti i proizvedeni atom i aparat u kojem je antimaterija napravljena.
Za razliku od filma, u kojem se antimaterija nalazi smještena u staklenu bocu, stvarni naučnici uspjeli su atom uhvatiti za samo dvije desetine sekunde.
Duži period omogućio bi im otkrivanje tajne nastajanja Univerzuma. Naučnici takođe najavljuju da će 2011 godine biti u stanju dokazati postojanje ekstra-dimenzija.
Izvan laboratorija, obični ljudi doživjeli su dodatnu dimenziju – u upotrebu je naime ušao trodimenzionalni TV. Nakon što je Virgin media pokrenuo mrežu 3D filmova, britanski SKY ustanovio je trodimenzionalni televizijski kanal.
Iako su cijene trodimenzionalnih aparata jako visoke, i do pet hiljada dolara, iako nisu kompatibilni sa aktuelnim tehnologijama, veliki proizvodjači kakvi su Panasonic i Toshiba, ulažu ogromne novce u 3D istraživanja.
Oni se klade da će se 3D tehnologija brzo širiti u narednim godinama. Brian Chen sa web Wired.com objašnjava:
"Još je sve u povoju i skupo, ali za 3 do 5 godina kada im se cijene približe sadašnjoj LED tehnologiji, 3D televizori biće glavna stvar. Tada ćemo vidjeti stvarne reakcije potrošača."
Touch-screen, popis morskog života i aspirin protiv karcinoma
Ono na šta je tržište definitivno pozitivno odreagiralo u 2010. godini jesu touch-screen aparatići. Bilo da je riječ o kompjuterima ili telefonima.
Chen primjećuje da je Apple s iPadom postavio novi rekord, ali i postavio standard za imitatore.
Naučnici iz Velike Britanije u decembru su objavili da uzimanje malih doza aspirina svaki dan može značajno smanjiti stopu smrtnosti od raka želuca i debelog crijeva.
"Mislim da je 2010. zaista godina iPada. Apple je prva tvrtka koja je na tržište donijela zaista uspješan proizvod. Prodali su oko 4 miliona iPads u prvom tromjesečju 2010, što je stvarno, stvarno puno. Za usporedbu, u istom periodu Apple je prodao milion iPhonea. Sve to kazuje kako je iPad najbrže usvojen gadget u istoriji", kaže Chen.
U naučna dostignuća u 2010.godini ubrajaju se i prvi ikada napravljen popis morskog života, supersenzitivni sat koji tačno mjeri vrijeme i pravi grešku od sekunde u 3 milijarde i 700 miliona godina.
Ili istraživanja koja su utvrdila da aspirin, osim glavobolje i temperature, može biti vrlo uspješan u smanjenu rizika od nekih oblika karcinoma.
Naučnici iz Velike Britanije u decembru su objavili da uzimanje malih doza aspirina svaki dan može značajno smanjiti stopu smrtnosti od raka želuca i debelog crijeva.
Ovaj nalaz ne može redefinirati život kao bakterija koja voli arsen, ali može produžiti život kakvog poznajemo. A to je, priznaćete, ipak najveće otkriće 2010.godine.