Agencija UN-a za klimatske promjene mora vrlo brzo preduzeti “radikalne promjene” kako bi preduprijedila greške iz 2007.godine, zaključak je petomjesečnog istraživanja kojeg je provela Međuvladina komisija o klimatskim promjenama (IPCC).
Harold Shapiro, bivši predsjednik američkog Univerziteta Princeton, koji je rukovodio panelom, kaže kako su greške ostavile duboke tragove na vjerodostojnost UN-ove agencije i cijelog procesa.
“Povjerenje je nešto što se teško stiče, što se gradi. To se ne može glumiti, morate ga uvijek iznova “zaraditi”!”, kaže Shapiro.
On posebno naglašava da je IPCC bio "uspješan u ukupnom poretku," ali je pozvao na usvajanje strožih smjernica o tome koji materijali mogu biti uključeni u studiju. Također je pozvao na preispitivanje potencijalnih sukoba interesa između njegovih odbora, te na kadrovske promjene.
Istraživanje IPCC provedeno je kao odgovor na skandal koji je izbio nakon što je Agencija UN-a za klimatske studije, zajedno s bivšim američkim potpredsjednikom Al Goreom, dobila Nobelovu nagradu za mir.
No, uoči održavanja samita u Kopenhagenu, 2009. godine, stiglo je više od 1.000 e-mailova i to od naučnika uglednog engleskog Instituta za istraživanje klimatskih promjena, koji je učestvovao u pripremanju UN-ova izvještaja. Poruke su ukazivale da su podaci uključeni u izvještaj iskrivljeni i lažni kako bi se pojačala alarmantnost dokumenta. Taj je incident nazvan "Climategate".
U januaru ove godine IPCC je priznao da je u njihovom izvještaju pogrešna bila procjena kako će glečer na Himalajima, koji milijarde ljudi u Aziji snabdjeva vodom, potpuno nestati do 2035.godine.
Ustanovljena je i greška oko procjene da Bangladešu prijti povećanje razine okeana, te koliko teritorije Nizozemske leži ispod razine mora. Shapiro kaže kako su autori Izvještaja priznali da su neki dijelovi sadržavali procjene za koje nije bilo dokaza.
“U budućim procjenama, u svim radnim grupama treba pojačati rad na činjenicama i saradnju s ekspertima”, kazao je Harold Shapiro, bivši predsjednik američkog Univerziteta Princeton.
On je preporučio stvaranje novog izvršnog odbora, te ograničavanje trajanja mandata ljudima na čelu Agencije, prije ostalog da bi se izbjegao konflikt interesa.
Harold Shapiro, bivši predsjednik američkog Univerziteta Princeton, koji je rukovodio panelom, kaže kako su greške ostavile duboke tragove na vjerodostojnost UN-ove agencije i cijelog procesa.
“Povjerenje je nešto što se teško stiče, što se gradi. To se ne može glumiti, morate ga uvijek iznova “zaraditi”!”, kaže Shapiro.
On posebno naglašava da je IPCC bio "uspješan u ukupnom poretku," ali je pozvao na usvajanje strožih smjernica o tome koji materijali mogu biti uključeni u studiju. Također je pozvao na preispitivanje potencijalnih sukoba interesa između njegovih odbora, te na kadrovske promjene.
Istraživanje IPCC provedeno je kao odgovor na skandal koji je izbio nakon što je Agencija UN-a za klimatske studije, zajedno s bivšim američkim potpredsjednikom Al Goreom, dobila Nobelovu nagradu za mir.
Aktivisti nevladinih organizacija u kostimima polarnih medvjeda za vrijeme konferencije o klimatskim promjenama u Copenhagenu, 14. decembra 2009.
Agencija je na gotovo 1.000 stranica izvještaja ponudila ono što se smatralo do tada (2007.godine) najdramatičnijim upozorenjima o opasnosti koja prijeti planeti Zemlja od stakleničkih plinova, sagorijevanju ugljena, plina i drugih fosilnih goriva.
No, uoči održavanja samita u Kopenhagenu, 2009. godine, stiglo je više od 1.000 e-mailova i to od naučnika uglednog engleskog Instituta za istraživanje klimatskih promjena, koji je učestvovao u pripremanju UN-ova izvještaja. Poruke su ukazivale da su podaci uključeni u izvještaj iskrivljeni i lažni kako bi se pojačala alarmantnost dokumenta. Taj je incident nazvan "Climategate".
U januaru ove godine IPCC je priznao da je u njihovom izvještaju pogrešna bila procjena kako će glečer na Himalajima, koji milijarde ljudi u Aziji snabdjeva vodom, potpuno nestati do 2035.godine.
Ustanovljena je i greška oko procjene da Bangladešu prijti povećanje razine okeana, te koliko teritorije Nizozemske leži ispod razine mora. Shapiro kaže kako su autori Izvještaja priznali da su neki dijelovi sadržavali procjene za koje nije bilo dokaza.
“U budućim procjenama, u svim radnim grupama treba pojačati rad na činjenicama i saradnju s ekspertima”, kazao je Harold Shapiro, bivši predsjednik američkog Univerziteta Princeton.
On je preporučio stvaranje novog izvršnog odbora, te ograničavanje trajanja mandata ljudima na čelu Agencije, prije ostalog da bi se izbjegao konflikt interesa.