Zaduženi u švicarcima u BiH: Čekajući pravosnažnu presudu

Jusuf Hatić ratu kredita koji je podigao u švicarskim francima plaćao je 150 eura, da bi, kad je ojačao švicarski franak ona postala tri puta veća. Dugove, kaže, ni sam ne zna kako izmiruje, a kredit otplaćuje višestruko od svote koju je podigao.

„Dužni smo banci još, po njihovom, kako nas oni obračunavaju, 25 hiljada eura. Znači, prije 13 godina sam digao 25 hiljada, i još sam dužan 25 hiljada.“

Pročitajte i ovo: Korisnike kredita u "švicarcima" nema ko da zaštiti

Iako je Hatić na Kantonalnom sudu u Sarajevu dobio presudu po kojoj se ugovor s bankom proglašava ništavnim, zbog toga što ona nikada nije postala pravosnažna i dalje plaća ratu kredita.

„Mi i dalje plaćamo ratu kredita zbog naših žiranata. Da ne bi žiranti došli u neku nezgodnu situaciju kao što se dešavalo. Preko 30 klijenata, korisnika ovog kredita je izvršilo samoubistvo. To je dno dna. Mi tražimo da se naši krediti i ove presude počnu rješavati. Ako smo dobili ništavne ugovore zašto i dalje plaćamo ove kredite?“, pita Hatić.

Šta je jače, banka ili država, pitaju se Udruženju korisnika kredita u švicarskim francima “Švicarac”. Tim prije što je u pitanju samo jedna banka koja je nudila kredite u švicarcima, bivša Hypo Alpe Adria, a danas Addiko banka.

Sve po zakonu

Kreditom koji je podigao u drugoj banci, Nihad Čolić riješio je kredit u švicarcima. No, na 20 hiljada eura kredita, banci je na kraju vratio preko 45 hiljada. Iako je dobio prvostepenu presudu zadovoljštine, kaže, nema.

„Samo moram da istaknem da me banka pozivala jedanput da bi mi samo priznala kamate koje su bile prije četiri godine tri hiljade eura, da mi to isplati, a ništavnost da zaboravim. Sudski troškovi i sve ostalo su veliki i normalno da je onda nisam dobio nikakvu pravnu bitku.“

Iz Addiko banke još prije dvije godine su ponudili rješenje koje jedan dio korisnika nije prihvatio. I Konkurencijsko vijeće BiH u rješenju izdatom prošle godine pored ostalog konstatovalo je da je izbor kredita sa valutnom klauzulom u švicarskim francima rezultat slobodne procjene korisnika, s obzirom na to da su im na raspolaganju bili i krediti sa valutnom klauzulom u eurima.

Pročitajte i ovo: Problemi sa 'švicarcima' povezali štediše u regionu

Banka je nakon toga, oglasivši se putem saopštenja na svojoj web stranici, pozvala korisnike da iskoriste mogućnost konverzije kredita sa popustom od 30 posto, odnosno 50 posto glavnice, te riješe ovo pitanje.

Za nerazumijevanje optužuju udruženje „Švicarac“ koje, kažu nema punu podršku svih korisnika kredita. No, predsjednik Udruženja Kemal Duraković kaže kako primjeri sudova Hrvatske, ali i Srbije pokazuju da se može riješiti kada se želi. Od prvostepenih presuda građani, kaže, nemaju ništa, a da su ranije presude pokazale kako su ipak korisnici u pravu. Duraković traži da se problem riješi na isti način kako je to u susjednim zemljama s istim problemom.

Pročitajte i ovo: Rekli ste: 'Neću da vraćam ničiji kredit!'

„Ako znate da je Vrhovni sud Hrvatske nedavno presudio da je uz kamatnu stopu i valutna klauzula ništavna, da je Kasacioni sud Srbije donio presudu da je valutna klauzula ništavna ukoliko banke ne dokažu da su se zadužile u švicarskim francima. A banke u BiH to nikako ne mogu dokazati. To se pokazalo u do sada preko hiljadu vještačenja raznih vještaka finansijske struke koje su angažovali sudovi općinski u Mostaru i Banjaluci, gdje je sve i jedan vještak ustvrdio da se banka nije zadužila na međunarodnom tržištu za valutu švicarski franak i da se radi o izmišljenom, virualnom proizvodu s ciljem stvaranja ekstra profita“, kaže Duraković.

Skupština Srbije nedavno je usvojila Zakon o konverziji stambenih kredita indeksiranih u švicarskim francima koji je rezultat kompromisnog rješenja između države, udruženja građana i banaka. Lex specialis predviđa da se preostali dio duga konvertira u eure i da iznos dobiven konverzijom bude umanjen za 38 posto, kao i da kamatna stopa bude ograničena na 3,4 posto. Takvog zakona u BiH nema. Ono što je preostalo, kažu, građanima koji žele sudskim putem istjerati pravdu, jeste insistirati na konačnim presudama kako bi u krajnjoj fazi mogli da se žale Evropskom sudu za ljudska prava.