Svi hrvatski građani, njih preko četiri stotine, evakuirani su iz Libije. U Libiji ih je ostalo još četvero koji nisu željeli napustiti zemlju i kojima će u slučaju potrebe biti pružena pomoć.
Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković izvijestio je u utorak točno u podne o završetku do sada logistički i sigurnosno nasloženije operacije evakuacije, kako za Ministarstvo, tako i za četiri hrvatske tvrtke koje su imale radnike u Libiji.
„Možemo reći da su sa jučerašnjim danom svi hrvatski državljani koji su to željeli evakuirani iz Libije. Danas tijekom dana stiže u Zagreb i zadnji charter avion s radnicima „Crosca“ tako da će svi oni biti u Hrvatskoj, ali ono što je važno je da su jučer tijekom večeri svi naši državljani napustili Libiju. Ovo je zasigurno za sve nas bila logistički i sigurnosno najkompleksnija operacija evakuacije“, izjavio je Jandroković.
Od 21. veljače, kada su sve hrvatske tvrtke koje su imale poslovni angažman u Libiji zatražile pomoć, do utorka su iz Libije evakuirana 404 hrvatska državljana i 51 strani državljanin, kazao je.
Radi se o stranim državljanima koji su ili radili za hrvatske tvrtke ili su se pridružili u evakuaciji. Hrvata koji su radili za hrvatske tvrtke bilo je 301, a 103 su radila za strane tvrtke.
„Posebno je teško bilo to što su hrvatski radnici bili smješteni na 5 lokacija – imali smo ih u Tripoliju i okolici Tripolija, radnici „Montmontaže“ bili su oko Bengazija, a u unutrašnjosti Libije oko Kufre i Džale bili su djelatnici „Crosca“ i oko Zele djelatnici „Geofizike“", naveo je Jandroković.
Trebalo je više dana da se dobije dozvola libijskih vlasti za slijetanje aviona hrvatske kompanije „Trade Air“ u Zelu i Džalu i ukrcaj hrvatskih radnika, a o evakuaciji hrvatskih radnika iz tvrtke „Crosco“ kopnenim putem iz Kufre do Egipta predsjednik uprave „Crosca“ Igor Vrban.
„To je bila jedna dosta složena operacija gdje smo mi angažirali jednu englesku specijalističku agenciju koja je i organizirala cijelu evakuaciju. Da bi se sve skupa organiziralo na siguran način, prvo su oni prošli cijeli put od egipatske granice na sjeveru do naše garniture, pokupili ih i organizirali cijeli konvoj koji je krenuo iz Kufre do granice, što je nekih 700 – 800 kilometara“, objasnio je Vrban.
Spremnost za sve scenarije
Tko je sve evakuiran uz Hrvate, izvijestio je ministar Jandroković.
„Tu je bilo državljana Sjedinjenih država, Velike Britanije, Italije, Austrije, Kanade, Srbije, Crne Gore, Rumunjske i Nizozemske, kao što su i razne zemlje pomagale i našim državljanima – Austrija, Velika Britanija, Sjedinjene države, Italija, Crna Gora, Srbija, Bugarska, Njemačka i Mađarska. Bila je to akcija međunarodnog karaktera u kojoj je doista trebalo pokazati solidarnost i – kao što su nama druge zemlje pomagale – mi smo isto tako pomagali državljanima drugih zemalja“, kazao je Jandroković.
Na privremenom radu u Libiji još su ostala četiri hrvatska državljana koja su se javila, ali nisu željeli napustiti zemlju. Od toga tri su medicinske sestre u jednoj elitnoj privatnoj klinici u Tripoliju, koje su u redovitom kontaku sa svojim obiteljima. U slučaju da će im trebati pomoć, ona će im biti pružena, izvijestio je ministar Jandroković.
Predsjednik uprave tvrtke „Viadukt“ Joško Mikulić zahvalio je libijskim prijateljima koji su pomogli u spašavanju radnika te tvrtke iz nemirima zahvaćene zemlje.
„Prije svega bih želio zahvaliti našim libijskim prijateljima koji su u trenutku meteža koji je dolje vladao - pa i po cijenu tada nepoznate razine ugroze svoje sigurnosti – stali na čelo konvoja koji se kretao 500 kilometara kroz unutrašnjost Libije od našeg kampa do samog Tripolija. I koji su nas u miru i spokojno proveli kroz sve checkpointe i lokacije kroz koje su prolazili“, kazao je Mikulić.
U ponedjeljak kasno uvečer je povodom libijske krize na hrvatskoj javnoj televiziji izravno gostovao bivši hrvatski diplomat, a sadašnji pomoćnik glavnog tajnika UN-a za ljudska prava Ivan Šimonović. Evo što je odgovorio na pitanje o mogućoj međunarodnoj vojnoj interevenciji u Libiji:
„Nadajmo se da neće biti potrebno, ali u svakom slučaju treba računati na sve moguće opcije. Već sama uspostava zone zabrane leta je ozbiljna intervencija – naime, to nije samo gola zabrana. Ako se takva zabrana krši, onda treba reagirati, a to znači srušiti letjelice koje krše zabranu leta. Za sada se upotreba kopnenih postrojbi čini manje vjerojatnom, ali dobro je da postoji spremnost za svaku vrstu scenarija."
Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković izvijestio je u utorak točno u podne o završetku do sada logistički i sigurnosno nasloženije operacije evakuacije, kako za Ministarstvo, tako i za četiri hrvatske tvrtke koje su imale radnike u Libiji.
„Možemo reći da su sa jučerašnjim danom svi hrvatski državljani koji su to željeli evakuirani iz Libije. Danas tijekom dana stiže u Zagreb i zadnji charter avion s radnicima „Crosca“ tako da će svi oni biti u Hrvatskoj, ali ono što je važno je da su jučer tijekom večeri svi naši državljani napustili Libiju. Ovo je zasigurno za sve nas bila logistički i sigurnosno najkompleksnija operacija evakuacije“, izjavio je Jandroković.
Od 21. veljače, kada su sve hrvatske tvrtke koje su imale poslovni angažman u Libiji zatražile pomoć, do utorka su iz Libije evakuirana 404 hrvatska državljana i 51 strani državljanin, kazao je.
Radi se o stranim državljanima koji su ili radili za hrvatske tvrtke ili su se pridružili u evakuaciji. Hrvata koji su radili za hrvatske tvrtke bilo je 301, a 103 su radila za strane tvrtke.
„Posebno je teško bilo to što su hrvatski radnici bili smješteni na 5 lokacija – imali smo ih u Tripoliju i okolici Tripolija, radnici „Montmontaže“ bili su oko Bengazija, a u unutrašnjosti Libije oko Kufre i Džale bili su djelatnici „Crosca“ i oko Zele djelatnici „Geofizike“", naveo je Jandroković.
Trebalo je više dana da se dobije dozvola libijskih vlasti za slijetanje aviona hrvatske kompanije „Trade Air“ u Zelu i Džalu i ukrcaj hrvatskih radnika, a o evakuaciji hrvatskih radnika iz tvrtke „Crosco“ kopnenim putem iz Kufre do Egipta predsjednik uprave „Crosca“ Igor Vrban.
„To je bila jedna dosta složena operacija gdje smo mi angažirali jednu englesku specijalističku agenciju koja je i organizirala cijelu evakuaciju. Da bi se sve skupa organiziralo na siguran način, prvo su oni prošli cijeli put od egipatske granice na sjeveru do naše garniture, pokupili ih i organizirali cijeli konvoj koji je krenuo iz Kufre do granice, što je nekih 700 – 800 kilometara“, objasnio je Vrban.
Spremnost za sve scenarije
Tko je sve evakuiran uz Hrvate, izvijestio je ministar Jandroković.
„Tu je bilo državljana Sjedinjenih država, Velike Britanije, Italije, Austrije, Kanade, Srbije, Crne Gore, Rumunjske i Nizozemske, kao što su i razne zemlje pomagale i našim državljanima – Austrija, Velika Britanija, Sjedinjene države, Italija, Crna Gora, Srbija, Bugarska, Njemačka i Mađarska. Bila je to akcija međunarodnog karaktera u kojoj je doista trebalo pokazati solidarnost i – kao što su nama druge zemlje pomagale – mi smo isto tako pomagali državljanima drugih zemalja“, kazao je Jandroković.
Na privremenom radu u Libiji još su ostala četiri hrvatska državljana koja su se javila, ali nisu željeli napustiti zemlju. Od toga tri su medicinske sestre u jednoj elitnoj privatnoj klinici u Tripoliju, koje su u redovitom kontaku sa svojim obiteljima. U slučaju da će im trebati pomoć, ona će im biti pružena, izvijestio je ministar Jandroković.
Predsjednik uprave tvrtke „Viadukt“ Joško Mikulić zahvalio je libijskim prijateljima koji su pomogli u spašavanju radnika te tvrtke iz nemirima zahvaćene zemlje.
„Prije svega bih želio zahvaliti našim libijskim prijateljima koji su u trenutku meteža koji je dolje vladao - pa i po cijenu tada nepoznate razine ugroze svoje sigurnosti – stali na čelo konvoja koji se kretao 500 kilometara kroz unutrašnjost Libije od našeg kampa do samog Tripolija. I koji su nas u miru i spokojno proveli kroz sve checkpointe i lokacije kroz koje su prolazili“, kazao je Mikulić.
U ponedjeljak kasno uvečer je povodom libijske krize na hrvatskoj javnoj televiziji izravno gostovao bivši hrvatski diplomat, a sadašnji pomoćnik glavnog tajnika UN-a za ljudska prava Ivan Šimonović. Evo što je odgovorio na pitanje o mogućoj međunarodnoj vojnoj interevenciji u Libiji:
„Nadajmo se da neće biti potrebno, ali u svakom slučaju treba računati na sve moguće opcije. Već sama uspostava zone zabrane leta je ozbiljna intervencija – naime, to nije samo gola zabrana. Ako se takva zabrana krši, onda treba reagirati, a to znači srušiti letjelice koje krše zabranu leta. Za sada se upotreba kopnenih postrojbi čini manje vjerojatnom, ali dobro je da postoji spremnost za svaku vrstu scenarija."