Sveučilišta u 21. stoljeću bi trebala nadilaziti geografske i političke granice i njihova uloga bi trebala biti u službi izgradnje globalnog mira. Sveučilišta bi se trebala zalagati za respekt različitih kultura, međusobno upoznavanje i suradnju.
O ovim temama raspravljalo se u Sarajevu na konferenciji koju je organizirao Univerzitet u Sarajevu povodom 20 godina od opsade grada i ove viskoškolske ustanove. Konferencija je okupila profesore iz 14 zemalja svijeta.
U Bosni i Hercegovini visoko obrazovanje nije opći društveni interes, nego partikularni. Nema akademskih sloboda i visokoškolske institucije djeluju u službi ideologije, istakao je Asim Mujkić, profesor sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu.
Sveučilišta se nalaze pred novim izazovima, a to je da se promijeni postojeća paradigma, te da teži izgradnji globalnog mira, naglašava Mujkić:
Sveučilišta bi trebala biti mjesto gdje će se educirati kompetentni, moralni i čestiti ljudi. Danas je na sveučilištima u zemljama regije sve manje pravog i istinskog znanja, kaže Jure Zovko, profesor na Sveučilištu u Zadru.
„Sveučilišta, univerziteti su postali mjesto gdje se fabriciraju zbog Bolonje poluobrazovani ljudi. A poluobrazovanje je gore od neobrazovanja. Ako hoću potkovati konja, moram ga odvesti onome tko zna potkovati konja, ako hoću nešto operirati, moram otići kod stručnjaka, a sada se takvi educiraju na sveučilišnim klinikama, laboratorijima i slično“, navodi Zovko.
Bez obzira na negativno historijsko nasljeđe, sveučilišta trebaju težiti ka internacionalizaciji i međunarodnoj suradnji.
Taj put će unaprijediti visoko obrazovanje u regiji, naglašava Slobodan Pajović, prorektor Univerziteta Megatrend iz Beograda, jednog od najvećih privatnih sveučilišta u Europi.
„Koliko vi pragmatično, funkcionalno i moderno osmislite sistem međunarodne saradnje jednog univerziteta i u njega uključite studente i profesore, vi de fakto ste stvorili jedan ambijent da se sve prepreke, uključujući i one istorijske, prevazilaze na jedan normalan način, tokom saradnje u mnogim naučnoistraživačkim projektima, zajedničkim master studijama, doktoratima itd.“, ocjenjuje Slobodan Pajović.
Mladi mogu skidati granice
Sličnog mišljenja je i Straško Stojanovski, profesor na Univerzitetu „Goce Delčev“ u Štipu u Makedoniji. Regionalna suradnja sveučilišta će promijenti sadašnje stanje i negativna iskustva će pretvoriti u nešto pozitivno, objašnjava Stojanovski:
„Tačno je da imamo loša iskustva, no imamo i dobrih iskustava. Treba da nađemo načine da koristimo ta dobra iskustva, počevši sa istorijskim kontekstom - prijenacionalni, otomanske i habzburške imperije, pa onaj kontekst koji smo imali u bivšoj Jugoslaviji itd. Znači, mi moramo da koristimo naša iskustva, da iznosimo naše probleme i da učimo ljude kontinuirano da pregovaraju. Mi ne možemo da dođemo da stadijuma gde možemo da kažemo da tu završava konflikt, tu počinje mir. Konflikt je postojan, a mi moramo da učimo kako postojano da pregovaramo i da iznađemo neka rešenja. To je ključna uloga koju mora odigrati univerzitet.“
Važnu ulogu imaju i sami sveučilišni profesori, koji trebaju biti ogledalo mladima. Budućnost društvene zajednice ovisi od obrazovanja mladih.
„Treba da vjerujemo i da se pouzdavamo sami u sebe i u našu omladinu, ovaj put svih univerziteta, koji stvarno mogu skidati granice koje su samo u glavama ljudi i u zatvorenim srcima“, kaže Tadeja Jere Lazanski, prorektorica Univerziteta u Primorskoj u Republici Sloveniji.
U smjeru međunarodne suradnje i povezivanja želi ići i sarajevski Univerzitet. Uporedno s tim ciljem treba težiti otklanjanju negativnih stvari poput ideološkog utjecaja, kaže rektor sarajevskog Univerziteta Faruk Čaklovica.
„I na ovaj način mi se pokušavamo suprotstaviti toj ideji i profilirati univerzitet sa pravim vrijednostima, autonomiju univerziteta - da se samostalno razvija i da bude od koristi cijeloj društvenoj zajednici“, ocjenjuje Faruk Čaklovica.
Visoko obrazovanje ima ključnu ulogu za jačanje mirnog suživota putem promoviranja dijaloga između različitih zajednica.
O ovim temama raspravljalo se u Sarajevu na konferenciji koju je organizirao Univerzitet u Sarajevu povodom 20 godina od opsade grada i ove viskoškolske ustanove. Konferencija je okupila profesore iz 14 zemalja svijeta.
U Bosni i Hercegovini visoko obrazovanje nije opći društveni interes, nego partikularni. Nema akademskih sloboda i visokoškolske institucije djeluju u službi ideologije, istakao je Asim Mujkić, profesor sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu.
Sveučilišta se nalaze pred novim izazovima, a to je da se promijeni postojeća paradigma, te da teži izgradnji globalnog mira, naglašava Mujkić:
Asim Mujkić
„Obrazovanje može da kroz senzibiliranje ljudi za patnju drugih ljudi, kroz pojačavanje emancipatorske imaginacije u značajnoj mjeri doprinese u stvaranju mostova između različitih ljudi, u širenju pozitivne atmosfere prihvaćanja drugog kao zaista drugog i pokušaja uspostavljanja razgovora - istina je stvar dijaloga a ne monologa.“Sveučilišta bi trebala biti mjesto gdje će se educirati kompetentni, moralni i čestiti ljudi. Danas je na sveučilištima u zemljama regije sve manje pravog i istinskog znanja, kaže Jure Zovko, profesor na Sveučilištu u Zadru.
„Sveučilišta, univerziteti su postali mjesto gdje se fabriciraju zbog Bolonje poluobrazovani ljudi. A poluobrazovanje je gore od neobrazovanja. Ako hoću potkovati konja, moram ga odvesti onome tko zna potkovati konja, ako hoću nešto operirati, moram otići kod stručnjaka, a sada se takvi educiraju na sveučilišnim klinikama, laboratorijima i slično“, navodi Zovko.
Bez obzira na negativno historijsko nasljeđe, sveučilišta trebaju težiti ka internacionalizaciji i međunarodnoj suradnji.
Taj put će unaprijediti visoko obrazovanje u regiji, naglašava Slobodan Pajović, prorektor Univerziteta Megatrend iz Beograda, jednog od najvećih privatnih sveučilišta u Europi.
„Koliko vi pragmatično, funkcionalno i moderno osmislite sistem međunarodne saradnje jednog univerziteta i u njega uključite studente i profesore, vi de fakto ste stvorili jedan ambijent da se sve prepreke, uključujući i one istorijske, prevazilaze na jedan normalan način, tokom saradnje u mnogim naučnoistraživačkim projektima, zajedničkim master studijama, doktoratima itd.“, ocjenjuje Slobodan Pajović.
Mladi mogu skidati granice
Sličnog mišljenja je i Straško Stojanovski, profesor na Univerzitetu „Goce Delčev“ u Štipu u Makedoniji. Regionalna suradnja sveučilišta će promijenti sadašnje stanje i negativna iskustva će pretvoriti u nešto pozitivno, objašnjava Stojanovski:
"Konflikt je postojan, a mi moramo da učimo kako postojano da pregovaramo i da iznađemo neka rešenja. To je ključna uloga koju mora odigrati univerzitet“, kaže Straško Stojanovski.
„Tačno je da imamo loša iskustva, no imamo i dobrih iskustava. Treba da nađemo načine da koristimo ta dobra iskustva, počevši sa istorijskim kontekstom - prijenacionalni, otomanske i habzburške imperije, pa onaj kontekst koji smo imali u bivšoj Jugoslaviji itd. Znači, mi moramo da koristimo naša iskustva, da iznosimo naše probleme i da učimo ljude kontinuirano da pregovaraju. Mi ne možemo da dođemo da stadijuma gde možemo da kažemo da tu završava konflikt, tu počinje mir. Konflikt je postojan, a mi moramo da učimo kako postojano da pregovaramo i da iznađemo neka rešenja. To je ključna uloga koju mora odigrati univerzitet.“
Važnu ulogu imaju i sami sveučilišni profesori, koji trebaju biti ogledalo mladima. Budućnost društvene zajednice ovisi od obrazovanja mladih.
„Treba da vjerujemo i da se pouzdavamo sami u sebe i u našu omladinu, ovaj put svih univerziteta, koji stvarno mogu skidati granice koje su samo u glavama ljudi i u zatvorenim srcima“, kaže Tadeja Jere Lazanski, prorektorica Univerziteta u Primorskoj u Republici Sloveniji.
U smjeru međunarodne suradnje i povezivanja želi ići i sarajevski Univerzitet. Uporedno s tim ciljem treba težiti otklanjanju negativnih stvari poput ideološkog utjecaja, kaže rektor sarajevskog Univerziteta Faruk Čaklovica.
„I na ovaj način mi se pokušavamo suprotstaviti toj ideji i profilirati univerzitet sa pravim vrijednostima, autonomiju univerziteta - da se samostalno razvija i da bude od koristi cijeloj društvenoj zajednici“, ocjenjuje Faruk Čaklovica.
Visoko obrazovanje ima ključnu ulogu za jačanje mirnog suživota putem promoviranja dijaloga između različitih zajednica.