Istovremeno sa najavama da će se u BiH formirati još jedan, treći HDZ, stigle su i tvrdnje da u HSP-u, koji je dio koalicione vlasti u Federaciji, stvari ne funkcionišu najbolje. Analitičari kažu da dodatno raslojavanje unutar stranaka sa hrvatskim predznakom nije dobro za politički proces u cijeloj BiH, a naročito za položaj Hrvata.
U BiH bi uskoro mogla biti osnovana još jedna hrvatska stranka, treći HDZ, čije će sjedište biti u Ljubuškom, objavili su mediji. No još uvijek niko nije potvrdio ovu informaciju. Ovakve najave otvorile su još jednom pitanje raslojavanja unutar hrvatskog biračkog tijela u BiH. Od Kreševske deklaracije nije bilo ozbiljnijeg pokušaja da se zajednički kanališu političke težnje Hrvata.
Njom je prvi put zajednički iskazan interes svih lidera hrvatskih političkih stranaka i težnja da se mijenja Ustav BiH. O tome koliko su interesi stranaka sa hrvatskim predznakom različti možda najbolje govori činjenica da su i ovu deklaraciju različito tumačili. Stoga ne čudi što su vrlo brzo i odustali od nje i svako se okrenu svojim političkim ciljevima.
„Rješenje bi bilo da se pokuša doći do neke zajedničke platforme. Hrvatske stranke su imale Kreševsku deklaraciju, međutim, od toga je malo šta ostalo. Inače, bilo je pokušaja da se nađe neka zajednička platforma sa glavnim strankama - normalno, one imaju legitimitet i one predstavljaju narod, to je zakon demokracije - a bili su uključeni i crkva i kulturna drštva, također i Napredak. Međutim, nikada se nije uspjelo doći do nekakvih temeljnih principa i za hrvatski narod, a naravno i za BiH čitavu, jer ne može se samo govoriti o hrvatskom narodu bez ostalih“, kaže predsjednik HKD Napredak Franjo Topić.
Dodatno raslojavanje političke scene Hrvata u BiH je štetno, smatraju analitičari, kako za same Hrvate tako i za cjelokupan politički proces u zemlji.
„S obzirom na stanje i poziciju Hrvata u BiH, bilo kakvo daljnje raslojavanje unutar hrvatskog biračkog tijela, odnosno hrvatskog korpusa u BiH je iznimno štetno, ne samo za Hrvate nego i za politički proces u BiH, stabilnost tog političkog procesa. I svi koji igraju na tu kartu, igraju ne samo na destabilizaciju biračkog tijela Hrvata u BiH nego ne misle sigurno dobro ni euroatlantskim procesima BiH u cijelosti“, ocjenjuje profesor iz Mostara Zoran Tomić.
Politika prije svega
Mediji pišu i da je profesor Tomić jedan od ljudi koji će mjesto naći u trećem HDZ-u. On na to odgovara:
„Msilim, možda bih čak mogao reći - tvrdim, analizirajući odakle dolaze takve inicijative, da od toga nema ništa, da je to neozbiljna još jedna priča, još jedna najava. Što se tiče mene, ne mogu me dovesti u nikakav kontekst. Ne ulazim u nikakav treći HDZ. Ja sam sveučilišni profesor, uglavnom politički neovisan - ovisan onoliko koliko ja želim podržati određene političke opcije. Budite sigurni da se radi o čistim špekulacijama - ja bih rekao još jedan pokušaj trovanja političke scene u BiH.“
Uporedo sa špekulacijama da se sprema formiranje trećeg HDZ-a stigla je i najava o raskolu unutar Hrvatske stranke prava, koja zajedno sa SDP-om, SDA i Narodnom strankom radom za boljitkom čini vlast u Federaciji BiH. Potpredsjednik ove stranke Josip Perić kaže da je najveći problem nestatutarno djelovanje predsjednika Zvonka Jurišića.
„Situacija u koju smo dovedeni je takva da je krajnje vrijeme da se povuče jedan radikalan potez da bi se spriječilo dalje urušavanje stranke, a posebno da bi se spriječila rasprodaja nacionalnog interesa. I kada se sve to sagleda, s obzirom i na ovo da se apsolutno ne zna šta je gospodin Jurišić dogovorio sa svojim partnerima u vlasti, znači ja kao dopredsjednik to ne znam, mislim da je krajnje vriejjeme da se jednom razobliči. Ako će on tako voditi stranku kao da je njegova privatna imovina, neka nastavi, ali bez mene, odnosno bez nas.“
Jurišić sa druge strane kaže da će sve biti jasnije nakon kongresa stranke koji bi trebao biti održan na jesen.
„Ako imamo neuspjeh, onda se traži ostavka predsjednika. Ja mislim da HSP nije imao nesupjeh. Za taj budući sabor koji će biti na jesen, to je idealna prilika i šansa da se gospodin Perić kandidira za predsjednika HSP-a i da izvaga svoju snagu i uticaj unutar HSP-a“, kaže on.
Analitičari smatraju da su osnovni problemi zbog kojih političke stranke sa hrvatskim predznakom u BiH ne mogu da se dogovore lični interesi, prije svega čelnika stranaka u Hercegovini. Sve to utiče na položaj Hrvata u cijeloj BiH, kaže Franjo Topić.
„Politika je prije svega interes. Ali interes ne treba biti jedini ili stranački ili osobni, jedini isključivi - tu je problem, treba da se nađe balans između osobnoga interesa i zajedničkoga, dakle, u ovom slučaju hrvatskog naroda i BiH itd. Nažalost, mnogi tu nemaju jasnu viziju i jasno određenje. I naravno da ona prevladavaju samo interesi. Šteta je, ali to je za jednu dužu raspravu, da su samo čelnici iz Hercegovine. Naprosto, ljudi nisu - ovo sad može neko krivo tumačiti - u stanju dalje vidjeti. Trebalo bi ujediniti interese i Hercegovine i srednje Bosne i Posavine i Banjaluke, a za sada se ne vidi da u tome ima nekih velikih ideja i projekata“, ističe Topić.
U BiH bi uskoro mogla biti osnovana još jedna hrvatska stranka, treći HDZ, čije će sjedište biti u Ljubuškom, objavili su mediji. No još uvijek niko nije potvrdio ovu informaciju. Ovakve najave otvorile su još jednom pitanje raslojavanja unutar hrvatskog biračkog tijela u BiH. Od Kreševske deklaracije nije bilo ozbiljnijeg pokušaja da se zajednički kanališu političke težnje Hrvata.
Njom je prvi put zajednički iskazan interes svih lidera hrvatskih političkih stranaka i težnja da se mijenja Ustav BiH. O tome koliko su interesi stranaka sa hrvatskim predznakom različti možda najbolje govori činjenica da su i ovu deklaraciju različito tumačili. Stoga ne čudi što su vrlo brzo i odustali od nje i svako se okrenu svojim političkim ciljevima.
Tomić: Raslojavanje unutar hrvatskog biračkog tijela je iznimno štetno, ne samo za Hrvate nego i za politički proces u BiH, stabilnost tog političkog procesa.
„Rješenje bi bilo da se pokuša doći do neke zajedničke platforme. Hrvatske stranke su imale Kreševsku deklaraciju, međutim, od toga je malo šta ostalo. Inače, bilo je pokušaja da se nađe neka zajednička platforma sa glavnim strankama - normalno, one imaju legitimitet i one predstavljaju narod, to je zakon demokracije - a bili su uključeni i crkva i kulturna drštva, također i Napredak. Međutim, nikada se nije uspjelo doći do nekakvih temeljnih principa i za hrvatski narod, a naravno i za BiH čitavu, jer ne može se samo govoriti o hrvatskom narodu bez ostalih“, kaže predsjednik HKD Napredak Franjo Topić.
Dodatno raslojavanje političke scene Hrvata u BiH je štetno, smatraju analitičari, kako za same Hrvate tako i za cjelokupan politički proces u zemlji.
„S obzirom na stanje i poziciju Hrvata u BiH, bilo kakvo daljnje raslojavanje unutar hrvatskog biračkog tijela, odnosno hrvatskog korpusa u BiH je iznimno štetno, ne samo za Hrvate nego i za politički proces u BiH, stabilnost tog političkog procesa. I svi koji igraju na tu kartu, igraju ne samo na destabilizaciju biračkog tijela Hrvata u BiH nego ne misle sigurno dobro ni euroatlantskim procesima BiH u cijelosti“, ocjenjuje profesor iz Mostara Zoran Tomić.
Politika prije svega
Mediji pišu i da je profesor Tomić jedan od ljudi koji će mjesto naći u trećem HDZ-u. On na to odgovara:
„Msilim, možda bih čak mogao reći - tvrdim, analizirajući odakle dolaze takve inicijative, da od toga nema ništa, da je to neozbiljna još jedna priča, još jedna najava. Što se tiče mene, ne mogu me dovesti u nikakav kontekst. Ne ulazim u nikakav treći HDZ. Ja sam sveučilišni profesor, uglavnom politički neovisan - ovisan onoliko koliko ja želim podržati određene političke opcije. Budite sigurni da se radi o čistim špekulacijama - ja bih rekao još jedan pokušaj trovanja političke scene u BiH.“
Uporedo sa špekulacijama da se sprema formiranje trećeg HDZ-a stigla je i najava o raskolu unutar Hrvatske stranke prava, koja zajedno sa SDP-om, SDA i Narodnom strankom radom za boljitkom čini vlast u Federaciji BiH. Potpredsjednik ove stranke Josip Perić kaže da je najveći problem nestatutarno djelovanje predsjednika Zvonka Jurišića.
„Situacija u koju smo dovedeni je takva da je krajnje vrijeme da se povuče jedan radikalan potez da bi se spriječilo dalje urušavanje stranke, a posebno da bi se spriječila rasprodaja nacionalnog interesa. I kada se sve to sagleda, s obzirom i na ovo da se apsolutno ne zna šta je gospodin Jurišić dogovorio sa svojim partnerima u vlasti, znači ja kao dopredsjednik to ne znam, mislim da je krajnje vriejjeme da se jednom razobliči. Ako će on tako voditi stranku kao da je njegova privatna imovina, neka nastavi, ali bez mene, odnosno bez nas.“
Jurišić sa druge strane kaže da će sve biti jasnije nakon kongresa stranke koji bi trebao biti održan na jesen.
„Ako imamo neuspjeh, onda se traži ostavka predsjednika. Ja mislim da HSP nije imao nesupjeh. Za taj budući sabor koji će biti na jesen, to je idealna prilika i šansa da se gospodin Perić kandidira za predsjednika HSP-a i da izvaga svoju snagu i uticaj unutar HSP-a“, kaže on.
Analitičari smatraju da su osnovni problemi zbog kojih političke stranke sa hrvatskim predznakom u BiH ne mogu da se dogovore lični interesi, prije svega čelnika stranaka u Hercegovini. Sve to utiče na položaj Hrvata u cijeloj BiH, kaže Franjo Topić.
„Politika je prije svega interes. Ali interes ne treba biti jedini ili stranački ili osobni, jedini isključivi - tu je problem, treba da se nađe balans između osobnoga interesa i zajedničkoga, dakle, u ovom slučaju hrvatskog naroda i BiH itd. Nažalost, mnogi tu nemaju jasnu viziju i jasno određenje. I naravno da ona prevladavaju samo interesi. Šteta je, ali to je za jednu dužu raspravu, da su samo čelnici iz Hercegovine. Naprosto, ljudi nisu - ovo sad može neko krivo tumačiti - u stanju dalje vidjeti. Trebalo bi ujediniti interese i Hercegovine i srednje Bosne i Posavine i Banjaluke, a za sada se ne vidi da u tome ima nekih velikih ideja i projekata“, ističe Topić.