Bosna i Hercegovina je zemlja sa jednom od najvećih stopa nezaposlenosti mladih u Europi. Ovaj problem iz godine u godinu poprima sve veće razmjere. Od 2008. godine u ovoj zemlji počeli su se primjenjivati određeni progami, koje financiraju strane organizacije, kako bi se visoka nezaposlenost mladih barem djelomično umanjila. Nedostatak radnih mjesta primorava mlade u BiH na sve češći odlazak iz zemlje.
„Završio sam srednju školu za okoliš i dizajn, smjer tehničar hortikulrture. Skoro dvije godine sam bez posla“, kaže nam dvadesetogodišnji Adnan Jašarević.
Nakon što je završio srednju školu u Sarajevu, Adnan je svakodnevno pokušavao pronaći bilo kakvo zaposlenje. Prijavljivanje na brojne natječaje, privatna poznanstva i upornost nisu urodili plodom.
„Na nekim mjestima i u firmama pokušao sam naći posao, ali to doista ide teško, osobito u ovako neuređenoj državi kakva je naša. Većinu stvari završava štela ili novac, tako da je u suštini jako teško. Kao nezaposlena osoba, osjećam se zaista kao građanin drugog reda, bez ikakvih prava - i jednostavno napušten od ove države da se snalazim sam“, razočarano kaže ovaj mladić.
Adan ipak nije izgubio nadu da će jednoga dana dobiti posao. Na programe za zapošljavanje mladih, koje je su pokretale strane i domaće organizacije, nije se prijavljivao:
„Gledao jesam, ali nisam pisao aplikacije, ali od sada ću pažljivije paziti na te projekte i trudiću se da apliciram.“
Brojne strane organizacije prepoznale su kao gorući problem nezaposlenost mladih u BiH i odlučile dati svoj doprinos u rješavanju ovog problema. Jedan od najpoznatijih programa je YEP-projekat zapošljavanja mladih koji se u BiH primjenjuje od 2008. godine. Do sada je putem njega zaposleno 1.500 mladih, kaže asitentica projkekta Maja Zirojevićević Bužo.
„Do sada imamo jako dobar odziv što se tiče mladih. Mi direktno sarađujemo i sa privatnim agencijama, kao što su posao.ba veb portal i agencija Spektar u Banjoj Luci. Naravno, uvijek su mladi ljudi skeptični – ’šta je ovo, to je nešto novo, zašto bih ja trebao da idem tri sedmice na neku obuku da bih našao posao, što mi ne nude posao...’, ali ja mislim da u prva dva, tri dana obuke u klubu mladi ljudi shvate da se svi moramo angažovati, a naročito lice koje traži posao jer je u pitanju njegova egizistencija“, pojašnjava Maja Zirojevićević Bužo.
Smanjena izdvajanja za mlade
Pozitivan odjek u javnosti imao je i program Ujedinjenih nacija „Zapošljavanje i zadržavanje mladih“. Ovaj program, osim otvaranja novih radnih mjesta, nudio je i promjenu načina razmišljanja o zapošljavanju. Zahvaljujući njemu, Rada Kovačević iz Bijeljine dobila je posao u jednoj od bijeljinskih mjenjačnica.
„Da nisu oni bili, teško da bih se ja mogla usuditi da idem kod mnogih poslodavaca i predavati molbu i CV, pogotovu na individualni razgovor“, kaže Rada Kovačević.
I Federalni zavod za zapošljavanje ovih dana pokrenuo je nekoliko projekta koji su namijenjeni zapošljavanju mladih. Riječ je o projektima „Prilika za sve“ i „Omladinsko poduzetništvo“, koji, osim zapošljavanja mladih, imaju za cilj i potaknuti mlade za pokretanje vlastitog biznisa.
„Sredstva iz ovih projekata će moći dobiti oni privredni subjekti koji na duži vremenski period, pod povoljnijim uslovima za nezaposlenu osobu - znači sa boljom platom od minimalne, zapošljavaju što je moguće veći broj osoba koje su registrovane na evidencijama biroa za nezaposlene. Predviđen je jedan vrlo transparentan i jednostavan mehanizam za apliciranje, koji daje mogućnost svakom privrednom subjektu sa preko šest zaposlenih da bude aplikant na ova sredstva“, pojašnjava direktor Federalnog zavoda za zapošljavanje Kenan Rešo.
Država BiH u posljednjih pet godina smanjila je izdvajanja za mlade za gotovo 60 posto, čime se status mladih u zemlji dodatno pogoršao.
„Samim tim država nam poručuje da ne poklanja pažnju mladim ljudima u BiH i da ne vide da mladi ljudi u BiH imaju problema i u obrazovnom smislu i u zaposlenosti“, navodi Medina Mujić, kordinatorica EU infocentra u Sarajevu.
Nezaposlenost mladih jedan od najozbiljnijih sociološko-ekomomskih problema sa kojim se suočava BiH. Njegovo rješavanje zahtijeva multidisciplinarni pristup i angažman svih ključnih aktera, ističe ministar civilnih poslova BiH Sredoje Nović:
„Nije riječ samo o tome da li će mladi ljudi dobiti posao zbog finansijske strane, već više zbog toga što moramo učiniti sve da kod mladih ljudi stvorimo prostor za pozitivno razmišljanje na način da posla ima za sve.“
Problemu nezaposlenosti mladih doprinosi i činjenica da obrazovni sustav BiH nije usklađen sa potrebama tržišta rada i reformom radnog zakonodavstva. Posljedica toga je nedostak radnih mjesta, zbog čega su mladi u BiH primorani na sve češći odlazak iz ove zemlje.
„Završio sam srednju školu za okoliš i dizajn, smjer tehničar hortikulrture. Skoro dvije godine sam bez posla“, kaže nam dvadesetogodišnji Adnan Jašarević.
Nakon što je završio srednju školu u Sarajevu, Adnan je svakodnevno pokušavao pronaći bilo kakvo zaposlenje. Prijavljivanje na brojne natječaje, privatna poznanstva i upornost nisu urodili plodom.
„Na nekim mjestima i u firmama pokušao sam naći posao, ali to doista ide teško, osobito u ovako neuređenoj državi kakva je naša. Većinu stvari završava štela ili novac, tako da je u suštini jako teško. Kao nezaposlena osoba, osjećam se zaista kao građanin drugog reda, bez ikakvih prava - i jednostavno napušten od ove države da se snalazim sam“, razočarano kaže ovaj mladić.
Adan ipak nije izgubio nadu da će jednoga dana dobiti posao. Na programe za zapošljavanje mladih, koje je su pokretale strane i domaće organizacije, nije se prijavljivao:
„Gledao jesam, ali nisam pisao aplikacije, ali od sada ću pažljivije paziti na te projekte i trudiću se da apliciram.“
Brojne strane organizacije prepoznale su kao gorući problem nezaposlenost mladih u BiH i odlučile dati svoj doprinos u rješavanju ovog problema. Jedan od najpoznatijih programa je YEP-projekat zapošljavanja mladih koji se u BiH primjenjuje od 2008. godine. Do sada je putem njega zaposleno 1.500 mladih, kaže asitentica projkekta Maja Zirojevićević Bužo.
„Do sada imamo jako dobar odziv što se tiče mladih. Mi direktno sarađujemo i sa privatnim agencijama, kao što su posao.ba veb portal i agencija Spektar u Banjoj Luci. Naravno, uvijek su mladi ljudi skeptični – ’šta je ovo, to je nešto novo, zašto bih ja trebao da idem tri sedmice na neku obuku da bih našao posao, što mi ne nude posao...’, ali ja mislim da u prva dva, tri dana obuke u klubu mladi ljudi shvate da se svi moramo angažovati, a naročito lice koje traži posao jer je u pitanju njegova egizistencija“, pojašnjava Maja Zirojevićević Bužo.
Smanjena izdvajanja za mlade
Pozitivan odjek u javnosti imao je i program Ujedinjenih nacija „Zapošljavanje i zadržavanje mladih“. Ovaj program, osim otvaranja novih radnih mjesta, nudio je i promjenu načina razmišljanja o zapošljavanju. Zahvaljujući njemu, Rada Kovačević iz Bijeljine dobila je posao u jednoj od bijeljinskih mjenjačnica.
„Da nisu oni bili, teško da bih se ja mogla usuditi da idem kod mnogih poslodavaca i predavati molbu i CV, pogotovu na individualni razgovor“, kaže Rada Kovačević.
I Federalni zavod za zapošljavanje ovih dana pokrenuo je nekoliko projekta koji su namijenjeni zapošljavanju mladih. Riječ je o projektima „Prilika za sve“ i „Omladinsko poduzetništvo“, koji, osim zapošljavanja mladih, imaju za cilj i potaknuti mlade za pokretanje vlastitog biznisa.
„Sredstva iz ovih projekata će moći dobiti oni privredni subjekti koji na duži vremenski period, pod povoljnijim uslovima za nezaposlenu osobu - znači sa boljom platom od minimalne, zapošljavaju što je moguće veći broj osoba koje su registrovane na evidencijama biroa za nezaposlene. Predviđen je jedan vrlo transparentan i jednostavan mehanizam za apliciranje, koji daje mogućnost svakom privrednom subjektu sa preko šest zaposlenih da bude aplikant na ova sredstva“, pojašnjava direktor Federalnog zavoda za zapošljavanje Kenan Rešo.
Država BiH u posljednjih pet godina smanjila je izdvajanja za mlade za gotovo 60 posto, čime se status mladih u zemlji dodatno pogoršao.
„Samim tim država nam poručuje da ne poklanja pažnju mladim ljudima u BiH i da ne vide da mladi ljudi u BiH imaju problema i u obrazovnom smislu i u zaposlenosti“, navodi Medina Mujić, kordinatorica EU infocentra u Sarajevu.
Nezaposlenost mladih jedan od najozbiljnijih sociološko-ekomomskih problema sa kojim se suočava BiH. Njegovo rješavanje zahtijeva multidisciplinarni pristup i angažman svih ključnih aktera, ističe ministar civilnih poslova BiH Sredoje Nović:
„Nije riječ samo o tome da li će mladi ljudi dobiti posao zbog finansijske strane, već više zbog toga što moramo učiniti sve da kod mladih ljudi stvorimo prostor za pozitivno razmišljanje na način da posla ima za sve.“
Problemu nezaposlenosti mladih doprinosi i činjenica da obrazovni sustav BiH nije usklađen sa potrebama tržišta rada i reformom radnog zakonodavstva. Posljedica toga je nedostak radnih mjesta, zbog čega su mladi u BiH primorani na sve češći odlazak iz ove zemlje.