U BiH službeno je nezaposleno oko 530.000 osoba, objavila je Agencija za rad i zapošljavanje BiH. Od ovog broja, jedna trećina osoba spada u nekvalificiranu radnu snagu, što znači da nemaju nikakav stupanj obrazovanja.
Ukoliko se nešto ne promijeni, to bi moglo ostaviti ogromne posljedice za budućnosti zemlje i njen razvoj, ističe Kenan Rešo, direktor Zavoda za zapošljavanje FBiH.
„To govori o tome da je posustaje sustav osnovnog obrazovanja iz godine u godine i da to stvara jednu teško zapošljivu kategoriju ljudi koja će se u dugom nizu godina pred nama, ukoliko se ne donesu zakoni o obrazovanju odraslih i slični mehanizmi dokvalifikacije, prekvalifikacije, biti balast i mislim da ćemo vrlo teško se na organizovan način moći boriti protiv nezaposlenosti“, navodi Rešo.
Nekoliko istraživanja koja su radile međunarodne organizacije pokazala su da u BiH oko 30 posto mladih ne završi srednju školu. Jedno takvo istraživanje urađeno je u okviru Inicijative za pravično obrazovanje BiH. Članica ove inicijative, Radmila Rangelov - Jusović kaže da je ovo alarmantan podatak koji nikoga u BiH nije pretjerano zabrinuo:
„Taj postotak djece koja ne upisuju srednje obrazovanje, odnosno ostaju s osnovnim obrazovanjem, pogoršava još jedan drugi podatak: od ovog postotka djece koja upišu osnovno obrazovanje negdje u prosjeku njih pedesetak posto završi u redovnom vremenu srednje obrazovanje, što znači da, kad bismo napravili presjek jedne populacije, vi možete čak govoriti o 50 posto mladih ljudi koji nemaju nikakvo obrazovanje u 21. vijeku.“
Nedavno je urađeno i istraživanje u okviru UN-ovog programa za zapošljavanje i zadržavanje mladih u BiH, koje je pokazalo slične rezultate. Lejla Hamzagić -Kovačević, savjetnica u Ministarstvu obrazovanje i nauke FBiH, kaže da više okolnosti uzrokuju ovu pojavu.
„Nepohađanje i napuštanje škola najviše je izraženo u onim dijelovima BiH gdje je životni standard niži i u onima porodicama koje su u kategoriji ugroženih. Ja vjerujem da je to jedan od razloga zbog kojeg imamo ovoliki postotak učenika koji ne upisuju srednje škole“, kaže Lejla Hamzagić -Kovačević.
Siromaštvo jedan od razloga
Jan Zlatan Kulenović, izvršni direktor Omladinske informativne agencije u BiH, kaže da ovakvom stanju može biti uzrok i nedostatak svijesti o važnosti obrazovanja jedne osobe za vlastitu budućnost.
Radmila Ranglov -Jusović također dodaje da su ovi podaci i rezultat općeg odnosa društva prema obrazovanju. Malo se polaže pažnje u kvalitet obrazovanja i tome da sva djeca imaju jednake šanse:
„Mi imamo jako veliki postotak sad već siromašne djece, djece koja žive na granici ili ispod granice siromaštva. Strašno je da veliki broj djece ne upisuje srednju školu čisto zbog siromaštva. Drugi segmet: mi imamo puno ruralnih područja i djeca vrlo teško mogu da si priušte ili da vozare, da putuju ili da borave u nekom drugom gradu da bi završila srednje obrazovanje. Treća stvar koja se dešava jeste da od djece koja upišu srednju školu - pogledajte samo malo statistike koje često objavljuju ministarstva i pedagoški zavodi o broju djece koja ne završe razred ili imaju jedinice na polugodištu - često je i do 80 posto, barem na prvom polugodištu, neuspješnih, a nešto je manji postotak na kraju godine. To su jako alarmantne cifre koje ne samo da govore o trenutnom stanju nego koje su jedna jako loša prognoza za budućnost i za ono što ovu zemlju očekuje.“
„Naravno da se može boriti protiv toga. Može se boriti na način da država, vlast u BiH ulaže u mlade, da poboljša obrazovni sistem u BiH, da ulaže u školske klupe, u novi namještaj, u knjige. Na taj način možemo doći do nekog boljeg položaja nego što je danas“, smatra Peter-Josip Bevanda iz Asocijacije srednjoškolaca BiH.
Službene podatke o broju obrazovanih osoba u BiH trebao bi omogućiti popis stanovništa koji će se obaviti 2013. godine.
Ukoliko se nešto ne promijeni, to bi moglo ostaviti ogromne posljedice za budućnosti zemlje i njen razvoj, ističe Kenan Rešo, direktor Zavoda za zapošljavanje FBiH.
„To govori o tome da je posustaje sustav osnovnog obrazovanja iz godine u godine i da to stvara jednu teško zapošljivu kategoriju ljudi koja će se u dugom nizu godina pred nama, ukoliko se ne donesu zakoni o obrazovanju odraslih i slični mehanizmi dokvalifikacije, prekvalifikacije, biti balast i mislim da ćemo vrlo teško se na organizovan način moći boriti protiv nezaposlenosti“, navodi Rešo.
Nekoliko istraživanja koja su radile međunarodne organizacije pokazala su da u BiH oko 30 posto mladih ne završi srednju školu. Jedno takvo istraživanje urađeno je u okviru Inicijative za pravično obrazovanje BiH. Članica ove inicijative, Radmila Rangelov - Jusović kaže da je ovo alarmantan podatak koji nikoga u BiH nije pretjerano zabrinuo:
„Taj postotak djece koja ne upisuju srednje obrazovanje, odnosno ostaju s osnovnim obrazovanjem, pogoršava još jedan drugi podatak: od ovog postotka djece koja upišu osnovno obrazovanje negdje u prosjeku njih pedesetak posto završi u redovnom vremenu srednje obrazovanje, što znači da, kad bismo napravili presjek jedne populacije, vi možete čak govoriti o 50 posto mladih ljudi koji nemaju nikakvo obrazovanje u 21. vijeku.“
Nedavno je urađeno i istraživanje u okviru UN-ovog programa za zapošljavanje i zadržavanje mladih u BiH, koje je pokazalo slične rezultate. Lejla Hamzagić -Kovačević, savjetnica u Ministarstvu obrazovanje i nauke FBiH, kaže da više okolnosti uzrokuju ovu pojavu.
„Nepohađanje i napuštanje škola najviše je izraženo u onim dijelovima BiH gdje je životni standard niži i u onima porodicama koje su u kategoriji ugroženih. Ja vjerujem da je to jedan od razloga zbog kojeg imamo ovoliki postotak učenika koji ne upisuju srednje škole“, kaže Lejla Hamzagić -Kovačević.
Siromaštvo jedan od razloga
Jan Zlatan Kulenović, izvršni direktor Omladinske informativne agencije u BiH, kaže da ovakvom stanju može biti uzrok i nedostatak svijesti o važnosti obrazovanja jedne osobe za vlastitu budućnost.
Jan Zlatan Kulenović
„Neko će reći da je možda bolje da ta osoba privređuje ili radi na nekom poljoprivrednoom imanju ili kao fizički radnik, pa tako privređuje svojoj porodici, nego da se investira u neko dalje školovanje, tako da praktično ekonomska situacija apsolutno uzrokuje toliki procenat mladih koji danas napuštaju školu, a posljedice nisu samo vezane za tu konkretnu porodicu i krug ljudi oko njih, nego za cjelokupno društvo“, navodi Kulenović.Radmila Ranglov -Jusović također dodaje da su ovi podaci i rezultat općeg odnosa društva prema obrazovanju. Malo se polaže pažnje u kvalitet obrazovanja i tome da sva djeca imaju jednake šanse:
„Mi imamo jako veliki postotak sad već siromašne djece, djece koja žive na granici ili ispod granice siromaštva. Strašno je da veliki broj djece ne upisuje srednju školu čisto zbog siromaštva. Drugi segmet: mi imamo puno ruralnih područja i djeca vrlo teško mogu da si priušte ili da vozare, da putuju ili da borave u nekom drugom gradu da bi završila srednje obrazovanje. Treća stvar koja se dešava jeste da od djece koja upišu srednju školu - pogledajte samo malo statistike koje često objavljuju ministarstva i pedagoški zavodi o broju djece koja ne završe razred ili imaju jedinice na polugodištu - često je i do 80 posto, barem na prvom polugodištu, neuspješnih, a nešto je manji postotak na kraju godine. To su jako alarmantne cifre koje ne samo da govore o trenutnom stanju nego koje su jedna jako loša prognoza za budućnost i za ono što ovu zemlju očekuje.“
„Naravno da se može boriti protiv toga. Može se boriti na način da država, vlast u BiH ulaže u mlade, da poboljša obrazovni sistem u BiH, da ulaže u školske klupe, u novi namještaj, u knjige. Na taj način možemo doći do nekog boljeg položaja nego što je danas“, smatra Peter-Josip Bevanda iz Asocijacije srednjoškolaca BiH.
Službene podatke o broju obrazovanih osoba u BiH trebao bi omogućiti popis stanovništa koji će se obaviti 2013. godine.