Priča o podjeli BiH, koja je ponovo aktuelizirana u izbornoj kampanji ovih dana, najblaže rečeno je nepristojna - ocjena je specijalnog predstavnika EU Pitera Sorensena. U zemlji u kojoj je 550.000 ljudi nezaposleno, a 700.000 ljudi živi ispod granice siromaštva, političari bi u izbornoj kampanji trebali odgovoriti na pitanje kako planiraju otvarati nova radna mjesta i spasiti ekonomiju od sunovrata, a ne na nacionalnim pitnjima ponovo profitirati i povećavati konto na vlastitim računima - mišljenja su analitičari, ali i građani, kojima je oduzeto dostojanstvo i koji sve teže preživljavaju. Upravo to je bio razlog da podsjetimo na ekonomske pokazatelje za BiH prije četiri godine i danas, pred ove opšte izbore.
Stopa nezaposlenosti gotovo 50 posto, dvostruko veći vanjski dug, dvostruko manje stranih investicija - prvi su pokazatelji rezultata rada vlasti koja je ovu zemlju vodila u protekle četiri godine.
Od 2010. godine do danas 30.000 ljudi ostalo je bez posla, podsjećaju u Agenciji za rad i zapošljavanje BiH.
„Na 31. decembar. 2010. godine na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja bila su registrovana 522.052 nezaposlena lica, a 30. 8. 20104. bilo je 552.319 nezaposlenih lica, što je u odnosu na decembar 2010. povećanje za 30.000“, navodi glasnogovornik ove agencije Boris Pupić.
Prema podacima Centralne banke BiH, vanjski dug 2010. godine iznosio je šest milijardi i 290 miliona konvertibilnih maraka, a za prvih šest mjeseci u 2014. godini 7,5 milijardi konvertibilnih maraka.
Strane investicije dvostruko su manje u odnosu na prije četiri godine. Potvrdila je to za naš radio Jasmina Dževlan, stručna savjetnica za odnose s javnošću Agencije za promociju stranih investicija FIPA:
„U 2010. godini zabilježili smo 307 miliona, a za prvih šest mjeseci 2014. godine priliv stranog kapitala u našu zemlju iznosi 185 miliona eura“, kaže Dževlan.
Rastu plate funkcionera i nameti građanima
Veći broj zaposlenih u javnoj administraciji, koja je prema ovdašnjoj praksi svrha sama sebi, nego u privredi svrstava BiH u najneefikasniju zemlju u regionu, ali i u Evropi, ocjenjuje ekonomski analitičar Zoran Pavlović:
„Trend zaduživanja i pokrivanja troškova jako skupe administracije ljude na vlasti apsolutno ne uzbuđuje. Oni nemaju nikakav osjećaj, niti potrebu, niti razumijevanje da su oni tu zbog građana. Nažalost, to kod nas niko ne shvata i apsolutno je nezainteresovan za obavaljanje posla za visoke plate koje dobivaju“, ocjenjuje Pavlović.
A visoke plate vlast sebi obezbjeđuje tako što radnicima i poslodavcima određuju sve veće namete umjesto da ih smanjuju, podsjeća ekonomistica Svetlana Cenić:
„U svakoj normalnoj zemlji kad je ekonomija ovako na klecavim nogama, onda se prvo pročiste davanja - jer ne može se ovdje politika punjenja budžeta graditi na tome: povećaj namete i daj više para, i time tucaš sebi u koljena, odmah, jer poslodavci ne mogu to više da plaćaju. Ogromna opterećenja, katastrofalna nelikvidnost, dug prema komeracijalnim bankama svaki dan sve veći, sve manje para za privredu, sve se teže dolazi do novca kad je privreda u pitanju - i građani, naravno, teže dolaze do novca - i zato se vrtimo u tom krugu“, konstatuje Svetlana Cenić.
Zbog svega građani ove zemlje koja se svakodnevno bore sa siromaštvom kažu da je svaki dan umijeće preživljavanja:
Vaš browser nepodržava HTML5
Građani BiH o zaradama i preživljavanju
Bosanskohercegovačka ekonomija je poput lifta koji stalno ide dole, ocjena je Žarka Papića, političkog analitičara i direktora nevladine organizacije Inicijativa za bolju i humaniju inkluziju:
„BiH će i dalje propadati, a propadanju izgleda nema kraja. Kao da ne postoji dno“, smatra Papić.
Narod je rekao svoje na masovnim protestima organizovanim u martu ove godine, kaže sociolog Esad Bajtal:
„Ljudi su naprosto izgubljeni u egzistencijalnom smislu. Ovo je zemlja u kojoj je 550 i više hiljada bez posla. Oni koji rade imaju male plaće. Penzije su neredovne i također male. I još svemu tome kad se doda 700.000 ljudi koji su ispod granice siromaštva, onda vam je jasno da je strpljenje pri kraju, jer se pokušavalo malim, sporadičnim štrajkovima, pobunama, protestima, zahtjevima riješiti ili početi rješavati pitanje - i kad sve to nije uspjelo, došlo je do akumulacije nezadovoljstva i sad smo se našli u tzv. neobranom grožđu“, komentariše Bajtal.
No, i socijalni bunt je vješto ugušen. Dok predstavnici međunarodne zajednice i nevladinih organizacija pozivaju građane da svakako izađu na izbore i daju svoj glas onima koji će se fokusirati na ekonomska pitanja, ekonomskih tema je sve manje u izbornim kampanjama.
Umjesto toga, ovih dana ponovo je pokrenuta polemika o otcjepljenju jednog dijela BiH, a strah se sije i pričom o mogućnosti ponovnog zveckanja oružja.
Hoće li građani ponovo nasjesti na prijeteću retoriku i lažna obećanja i pred ove predstojeće izbore, koji se održavaju idućeg vikenda, znaće se već u ponedjeljak, 13. oktobra.