Na Sudu Bosne i Hercegovine (BiH) u srijedu, 1. jula, nastavljeni su glavni pretresi za tri optužena zbog ratovanja u Siriji. Riječ je o Senadu Kasupoviću, Armenu Dželki i Jasminu Keseroviću, koji su u BiH iz Sirije deportirani 19. decembra 2019. godine.
Na pretresu u predmetu Senad Kasupović svjedočili su istražitelji i policijski službenik Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA). Zbog prirode posla, Tužiteljstvo je zatražilo da njihova imena ne budu objavljena.
Istražitelji SIPA-e svjedočili su o videosnimku koji je bio predmet istrage SIPA-e 2019. godine, pronađenom na društvenoj mreži Telegram, na kojem se pojavljuje optuženi Kasupović.
„Korisnik pod imenom Abdulaziz javno je podijelio videozapis koji je bio posvećen zapravo Suadu Šabiću, bh. državljaninu koji je također boravio u Siriji, gdje je, prama našim informacijama i poginuo, a koji je bio komšija i prijatelj optuženog Senada Kasupovića“, kazao je istražitelj SIPA-e.
Istražitelji su kazali da snimak traje skoro pet minuta, te da se osim Kasupovića na videozapisu pojavljuje još nekoliko bh. državljana koji su boravili ili su još uvijek u Siriji.
Odbrana je svjedoke ispitivala o autentičnosti videozapisa.
Treći svjedok, policijski službenik SIPA-e, na pretresu je govorio o saznanjima do kojih je o optuženom Kasupoviću došao na terenu.
„Majka optuženog potvrdila je da je u Siriji i da se prije odlaska povukao u vjeru i promijenio način ponašanja. Rekla je i ga je više puta molila da se vrati, ali nije htio. Otac Suada Šabića nam je rekao da se tada čuo s optuženim Kasupovićem te da mu je rekao da je njegov sin kod njega u Siriji i da je na obuci “, kazao je policijski službenik SIPA-e.
Na pretresu za Armena Dželku, optuženog da se pridružio terorističkoj jedinici u Siriji, svjedočio je vještak neuropsihijatrijske struke Omer Ćemalović.
Ćemalović je iznio nalaze koji govore da je Dželko osoba visokih verbalnih sposobnosti te da nema patologije ličnosti.
„Van svake sumnje pokazuje iskreno kajanje zbog odlaska u Siriju. Doima se zadovoljnim što je to iza njega. Pokazuje zabrinutost za djecu i suprugu, koji su i dalje u Siriji“, kazao je vještak.
- Tužiteljstvo BiH traži vraćanje u pritvor Armena Dželke optuženog za ratovanje u Siriji
- Ukinut pritvor Armenu Dželki, optuženom za ratovanje u Siriji
Tužiteljstvo i odbrana su na pretresu kazali da razmatraju mogućnosti sporazuma u predmetu Dželko.
Na suđenju Jasminu Keseroviću na pretresu 1. jula u svojstvu vještaka svjedočio je univerzitetski profesor i stručnjak za sigurnost Vlado Azinović.
Azinović je govorio o nastanku tzv. Islamske države, militantne organizacije koju je Vijeće Ujedinjenih naroda proglasilo terorističkom, te o načinima i okolnostima odlaska bh. državljana u Siriju.
Azinović je kazao da je specifičnost u BiH bila ta što su odlazile cijele porodice, za razliku od drugih zemalja.
„Možemo reći da je riječ o iseljavanju. Ljudi su odlazili da se ne vrate“, kazao je Azinović.
Azinović je naglasio da povratnici iz Sirije u BiH predstavljaju ozbiljan rizik, imajući na umu boravak od šest ili sedam godina u ratnim okolnostima, te činjenicu da su ostali samog kraja, tj. do teritorijalnog pada „Islamske države“.
Branitelj Jasmina Keserovića kazao je da se ne slaže s ekspertizom vještaka, govoreći da su bh. državljani u Siriju išli u „duhu arapskog proljeća“, te da nisu svi ratovali.
Azinović je odgovorio da to što je neko bio kuhar, bolničar ili vozač ne znači da nije bio pripadnik „vojske“, u ovom slučaju militantne organizacije.
Drugi svjedok na pretresu bio je istražitelj SIPA-e, koji je svjedočio o videozapisu pod nazivom „Ponos je u džihadu“, na kojem se, između ostalih, nalazi i Jasmin Keserović.
„Videozapis je 2015. najprije objavljen na stranici Vijesti ummeta, koje je također bila pod istragom SIPA-e, i to zbog propagande tzv. Islamske države. Na tom videozapisu Jasmin Keserović, pod ratnim imenom Abdullah Al-Bosni, koji javno potiče i poziva na terorističke aktivnosti i ubijanje“, kazao je istražitelj.
Odbrana je ispitivanje svjedoka temeljila na činjenici da je moguće riječ o fotomontaži.
Tužiteljstvo je navelo da će do kraja sedmice donijeti odluku o mogućem sporuzumu u ovom predmetu.
Od sedam muškaraca deportiranih iz Sirije u decembru 2019. godine, sporazumno je osuđen Muharem Dunić, na tri i pol godine zatvora.
Nakon što su se izjasnili o krivnji, suđenja trebaju početi i Milaremu Berbiću, Emiru Ališiću i Hamzi Labidiju.
Odlasci na strana ratišta su od 2014. godine, prema Krivičnom zakonu BiH, krivična djela povezana s terorizmom. Propisane kazne za krivična djela za koja se terete deportirani, prema Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine mogu iznositi od tri do 20 godina.