Nakon što je granični spor između Hrvatske i Slovenije prepušten međunarodnoj arbitraži, analitičari sada upozoravaju i na niz drugih pitanja koja također mogu zakomplicirati i oduljiti hrvatske pregovore s Europskom unijom, a jedno od njih je navodna sporost i neučinkovitost u istrazi o masovnim grobnicama i rješavanju pitanja nestalih Srba u Oluji.
Pročelnik vladina Ureda za zatočene i nestale Ivan Grujić, u izjavi za RSE kaže da ništa ne zna o prigovorima Nizozemske o navodnoj "hrvatskoj nesuradnji u potrazi za nestalim Srbima" i dodaje:
„Dakle, ja stvarno ne znam za te kritike niti sam ih čuo. Ali, moram reći slijedeće, Republika Hratska i Republika Srbija imaju kontinuiranu suradnju u rješavanju problema nestalih osoba. Prema tome, nema apsolutno nikakvih zastoja u komunikaciji niti u realizaciji dogovorenog", kategoričan je Grujić.
Na srpskoj listi traženja su posmrtni ostaci oko 1.000 nestalih Srba u sukobima u Republici Hrvatskoj. Pukovnik Grujić naglašava da su svi Srbi nestali u akcijama Bljesak i Oluja, koji su državljani Hrvatske, i osnovna briga Republike Hrvatske.
„Što se, pak, tiče prigovora vezanih uz to činjenice stoje ovako: od dosad evidentiranih posmrtnih ostataka iz toga razdoblja, kojih je negdje oko 1000, do sada je ekshumirano 700, dakle još samo 300 posmrtnih ostataka ostaje za proces ekshumacije koji će se obaviti sukladno našim tehničkim i financijskim mogućnostima i kapacitetima. Dakle, preko 70 posto problema smo već riješili.“
Izvjestio je da će se do kraja ovog mjeseca obaviti i identifikacija još dviju skupina ekshumiranih posmrtnih opstataka Srba iz razdoblja Bljeska i Oluje, oko 40 osoba, što samo potvrđuje, kaže Grujić, da nema diskriminacije. Na te identifikacije su, kao promatrači pozvani i predstavnici Komisije za nestala lica Republike Srbije, potvrdili su dolazak, a sve to, zaključuje predstavnik hrvatske Vlade, govori da je proces transparentan i da ide naprijed:
"Od ukupnog broja dosad ekshumiranih osoba u Hrvatskoj, a to je blizu 4.500, 80 posto je identificirano, 20 posto nije, ali to je u postupku.“
Zabrinjava razlika u "tretmanu"
S pročelnikom Ureda Vlade Republike Hrvatske za zatočene i nestale, Ivanom Grujićem, razgovarali smo u utorak telefonom dok je, upravo sa srbijanskim kolegom Veljkom Odalovićem prisustvovao jednoj od ekshumacija u Banja Luci. I Odalović nam je potvrdio da nema govora o prekidu suradnje izmedju Hrvatske i Srbije u razmjeni informacija o nestalima:
„Čak naprotiv, planiramo vrlo brzo sastanak komisija u Beogradu, danas smo, evo, zajedno u Banja Luci u sklopu naše zajedničke aktivnosti i dogovaramo određene aktivnosti i u Hrvatskoj i Srbiji", ističe predsjednik Komisije za nestala lica Republike Srbije Veljko Odalović.
Predsjednik Srpskog Demokratskog Foruma Veljko Džakula potsjeća da je Hrvatska godinama imala dvije odvojene liste nestalih, na jednoj većinom nestali Hrvati, a na drugoj Srbi, bez obzira što su i oni građani Republike Hrvatske, sada je to, kaže, jedinstvena lista, ali još uvijek nepotpuna:
„Mi smo, pojašnjava Džakula, samo jednom 'blitz probom' za 44 ubijena lica u 26 sela na području Požeštine, utvrdili da su svega 23 ubijene osobe uvedene u listu nestalih, a 21 nije na toj listi. Prema tome, ta je lista još uvijek nepotpuna, nije sve dovoljno evidentirano i na tome treba još ozbiljnije i odgovornije raditi. Pogotovo, dodaje Džakula, što neki Srbi i ne prijavljuju nestale, jer ne vjeruju hrvatskim institucijama i ne eočekuju da će to istražiti, jer i ovi dosad ekshumirani punih deset godina čekaju na identifikaciju i još nije izvršena.“
I voditeljica Dokumente-Centra za suočavanje s prošlošću, Vesna Teršelić, smatra da još uvijek ima razlika u postupku prema posmrtnim ostacima hrvatskih i srpskih žrtava, te navodi primjer posmrtnih ostataka 19 stradalih Srba iz Kukunjevaca, kraj Pakraca, koji su pokopani na tamošnjem pravoslavnom groblju još 1993. godine o čemu je svojedobno izvjestio i UN, ali ni dan danas nisu identificirani.
„Neprijeporno je da još uvijek ima razlika u postupku", upozorava Teršelić i nastavlja:
"Primjer je upravo slučaj žrtava iz Kukunjevaca, gdje je na tamošnjem pravoslavnom groblju 1993. pokopano 19 tijela, utvrdio je to i svojedobno o tome izvjestio i UN. Hrvatska je izvršila ekshumaciju tih žrtava, ali nije napravila i sve ostalo što je trebalo, a što je Hrvatska dužna napraviti,a to je da se posmrtni ostaci i identificiraju, i tu vidim razliku u 'tretmanu' i to je ono što zabrinjava.“
Pročitajte i ovo:
Hrvatski "umjereni optimizam" oko suradnje sa Hagom
Izostala ocjena o punoj suradnji Hrvatske s Hagom
Brammertz od Zagreba traži "zagubljene dokumente"
Topnički dnevnici, pa pregovori sa EU
"Topnički dnevnici" ostaju otvoreno pitanje
Topnički dnevnici i dalje sporni
Pročelnik vladina Ureda za zatočene i nestale Ivan Grujić, u izjavi za RSE kaže da ništa ne zna o prigovorima Nizozemske o navodnoj "hrvatskoj nesuradnji u potrazi za nestalim Srbima" i dodaje:
„Dakle, ja stvarno ne znam za te kritike niti sam ih čuo. Ali, moram reći slijedeće, Republika Hratska i Republika Srbija imaju kontinuiranu suradnju u rješavanju problema nestalih osoba. Prema tome, nema apsolutno nikakvih zastoja u komunikaciji niti u realizaciji dogovorenog", kategoričan je Grujić.
Na srpskoj listi traženja su posmrtni ostaci oko 1.000 nestalih Srba u sukobima u Republici Hrvatskoj. Pukovnik Grujić naglašava da su svi Srbi nestali u akcijama Bljesak i Oluja, koji su državljani Hrvatske, i osnovna briga Republike Hrvatske.
„Što se, pak, tiče prigovora vezanih uz to činjenice stoje ovako: od dosad evidentiranih posmrtnih ostataka iz toga razdoblja, kojih je negdje oko 1000, do sada je ekshumirano 700, dakle još samo 300 posmrtnih ostataka ostaje za proces ekshumacije koji će se obaviti sukladno našim tehničkim i financijskim mogućnostima i kapacitetima. Dakle, preko 70 posto problema smo već riješili.“
Izvjestio je da će se do kraja ovog mjeseca obaviti i identifikacija još dviju skupina ekshumiranih posmrtnih opstataka Srba iz razdoblja Bljeska i Oluje, oko 40 osoba, što samo potvrđuje, kaže Grujić, da nema diskriminacije. Na te identifikacije su, kao promatrači pozvani i predstavnici Komisije za nestala lica Republike Srbije, potvrdili su dolazak, a sve to, zaključuje predstavnik hrvatske Vlade, govori da je proces transparentan i da ide naprijed:
"Od ukupnog broja dosad ekshumiranih osoba u Hrvatskoj, a to je blizu 4.500, 80 posto je identificirano, 20 posto nije, ali to je u postupku.“
Zabrinjava razlika u "tretmanu"
S pročelnikom Ureda Vlade Republike Hrvatske za zatočene i nestale, Ivanom Grujićem, razgovarali smo u utorak telefonom dok je, upravo sa srbijanskim kolegom Veljkom Odalovićem prisustvovao jednoj od ekshumacija u Banja Luci. I Odalović nam je potvrdio da nema govora o prekidu suradnje izmedju Hrvatske i Srbije u razmjeni informacija o nestalima:
„Čak naprotiv, planiramo vrlo brzo sastanak komisija u Beogradu, danas smo, evo, zajedno u Banja Luci u sklopu naše zajedničke aktivnosti i dogovaramo određene aktivnosti i u Hrvatskoj i Srbiji", ističe predsjednik Komisije za nestala lica Republike Srbije Veljko Odalović.
Predsjednik Srpskog Demokratskog Foruma Veljko Džakula potsjeća da je Hrvatska godinama imala dvije odvojene liste nestalih, na jednoj većinom nestali Hrvati, a na drugoj Srbi, bez obzira što su i oni građani Republike Hrvatske, sada je to, kaže, jedinstvena lista, ali još uvijek nepotpuna:
„Mi smo, pojašnjava Džakula, samo jednom 'blitz probom' za 44 ubijena lica u 26 sela na području Požeštine, utvrdili da su svega 23 ubijene osobe uvedene u listu nestalih, a 21 nije na toj listi. Prema tome, ta je lista još uvijek nepotpuna, nije sve dovoljno evidentirano i na tome treba još ozbiljnije i odgovornije raditi. Pogotovo, dodaje Džakula, što neki Srbi i ne prijavljuju nestale, jer ne vjeruju hrvatskim institucijama i ne eočekuju da će to istražiti, jer i ovi dosad ekshumirani punih deset godina čekaju na identifikaciju i još nije izvršena.“
Hrvatska je godinama imala dvije odvojene liste nestalih, na jednoj većinom Hrvati, na drugoj Srbi, bez obzira što su i oni građani Republike Hrvatske.
I voditeljica Dokumente-Centra za suočavanje s prošlošću, Vesna Teršelić, smatra da još uvijek ima razlika u postupku prema posmrtnim ostacima hrvatskih i srpskih žrtava, te navodi primjer posmrtnih ostataka 19 stradalih Srba iz Kukunjevaca, kraj Pakraca, koji su pokopani na tamošnjem pravoslavnom groblju još 1993. godine o čemu je svojedobno izvjestio i UN, ali ni dan danas nisu identificirani.
„Neprijeporno je da još uvijek ima razlika u postupku", upozorava Teršelić i nastavlja:
"Primjer je upravo slučaj žrtava iz Kukunjevaca, gdje je na tamošnjem pravoslavnom groblju 1993. pokopano 19 tijela, utvrdio je to i svojedobno o tome izvjestio i UN. Hrvatska je izvršila ekshumaciju tih žrtava, ali nije napravila i sve ostalo što je trebalo, a što je Hrvatska dužna napraviti,a to je da se posmrtni ostaci i identificiraju, i tu vidim razliku u 'tretmanu' i to je ono što zabrinjava.“
Pročitajte i ovo:
Hrvatski "umjereni optimizam" oko suradnje sa Hagom
Izostala ocjena o punoj suradnji Hrvatske s Hagom
Brammertz od Zagreba traži "zagubljene dokumente"
Topnički dnevnici, pa pregovori sa EU
"Topnički dnevnici" ostaju otvoreno pitanje
Topnički dnevnici i dalje sporni