Suđenje bivšem lideru bosanskih Srba Radovanu Karadžiću nastavljeno je svjedočenjem američkog stručnjaka za otomansko kulturno nasljeđe Andrasa Riedlmayera. On je o razaranju kulturnog nasljeđa u Bosni i Hercegovini i na Kosovu već svjedočio u šest haških procesa.
Na suđenju Karadžiću je objasnio uz pomoć fotografija izradu stručnog izvještaja za potrebe tužiteljstva, a koji se odnosi na razaranje kulturno-vjerskih objekata u 22 bosanskohercegovačke općine.
Gotovo 95 posto pregledanih vjerskih objekata Hrvata i Bošnjaka je uništeno na teritoriji koju su 1992. godine zauzele srpske snage, statistički je zaključak sudskog
Tužiteljstvu je Riedlmayer objasnio obrazac razaranja koji je zatekao obilazeći uništene objekte, primjerice ostatke džamije iz Novoselaca.
„Ova džamija je razorena, a mještani iz tog sela su protjerani. Ovo su ostaci džamije, a nalaze se na općinskom smetlištu kod Ivan Polja, što je otprilike 6 kilometara udaljeno od sela. Ostaci džamije bačeni su zajedno sa tonama općinskog smeća. Godine 2000. izvršena je ekshumacija na tom lokalitetu i ispod ruševina džamije pronađeni su i posmrtni ostaci preko 40 mještana Novoselaca koji su posljednji put viđeni živi u rujnu 1992.godine“, opisao je svjedok.
Tijekom unakrsnog ispitivanja optuženi je pokušao prikazati kako razaranja džamija nije organizirala srpska vlast na osvojenim područjima, nego nekontrolirane paravojne grupe.
Tražeći greške u stručnom izvještaju svjedoka Riedlmayer, Karadžić je naveo kako su njegovi zaključci o namjernom razaranju krivi, izjavivši da su mnogi vjerski objekti uništeni slučajno u ratnim operacijama. Profesor Riedlmayer odbacio je te tvrdnje.
„Vi spominjete također Brško kao i Bijeljinu da su pod kontrolom vlasti bosanskih Srba. Jeste li Vi upoznati sa činjenicama funkcioniranja vlasti u Bijeljini i u Brčkom i s naporima srpskih vlasti da eliminiraju djelovanja paravojski u tim mjestima?“,
propitivao je Karadžić želeći osporiti vjerodostojnost svjedoka i njegovog izvještaja.
„Džamije u Bijeljini uništene su u proljeće 1993.godine kada je Bijeljina bila potpuno u kontroli vlasti bosanskih Srba i kada tamo više nije bilo, koliko ja znam, nikakvih borbi“, objasnio je svjedok svoj zaključak.
(Dio rasprave optuženog sa svjedokom)
Iza zimskog prekida suđenja tužiteljstvo će se u novoj godini nastaviti baviti dokazivanjem optužbi o zločinu u Srebrenici iskazima još nekoliko vojnika nizozemskog bataljuna UN-a u Potočarima te svjedocima koji su sudjelovali u eshumacijama masovnih grobnica nastalih u srpnju 1995. godine.
U programu Pred licem pravde koji se emituje svake nedjelje u 18 i 30 sati sati kao i u redovnim dnevnim emisijama, RSE izvještava o suđenju Radovanu Karadžiću, bivšem vođi bosanskih Srba koji je uhapšen 21. jula 2008. godine u Beogradu.
Optužnica tereti Karadžića za najteže ratne zločine u 11 tačaka od kojih se dvije odnose na genocid. Ostale tačke otužnice odnose se na zločine protiv čovečnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja počinjene tokom rata u BiH od 1992.
Ratni predsjednik samoproglašene republike bosanskih Srba, kasnije preimenovane u Republika Srpska (RS), najviši je zvaničnik, pored Miloševića, kome se sudi pred Haškim tribunalom. Više tekstova o suđenju Karadžiću pročitajte ovdje.
Na suđenju Karadžiću je objasnio uz pomoć fotografija izradu stručnog izvještaja za potrebe tužiteljstva, a koji se odnosi na razaranje kulturno-vjerskih objekata u 22 bosanskohercegovačke općine.
Gotovo 95 posto pregledanih vjerskih objekata Hrvata i Bošnjaka je uništeno na teritoriji koju su 1992. godine zauzele srpske snage, statistički je zaključak sudskog
Andras Riedlmayer svjedoči u Hagu, 9. prosinac 2011.
vještaka Riedlmayera koji je pregledao 281 džamiju i 42 rimokatoličke crkve.Tužiteljstvu je Riedlmayer objasnio obrazac razaranja koji je zatekao obilazeći uništene objekte, primjerice ostatke džamije iz Novoselaca.
„Ova džamija je razorena, a mještani iz tog sela su protjerani. Ovo su ostaci džamije, a nalaze se na općinskom smetlištu kod Ivan Polja, što je otprilike 6 kilometara udaljeno od sela. Ostaci džamije bačeni su zajedno sa tonama općinskog smeća. Godine 2000. izvršena je ekshumacija na tom lokalitetu i ispod ruševina džamije pronađeni su i posmrtni ostaci preko 40 mještana Novoselaca koji su posljednji put viđeni živi u rujnu 1992.godine“, opisao je svjedok.
Tijekom unakrsnog ispitivanja optuženi je pokušao prikazati kako razaranja džamija nije organizirala srpska vlast na osvojenim područjima, nego nekontrolirane paravojne grupe.
Tražeći greške u stručnom izvještaju svjedoka Riedlmayer, Karadžić je naveo kako su njegovi zaključci o namjernom razaranju krivi, izjavivši da su mnogi vjerski objekti uništeni slučajno u ratnim operacijama. Profesor Riedlmayer odbacio je te tvrdnje.
„Vi spominjete također Brško kao i Bijeljinu da su pod kontrolom vlasti bosanskih Srba. Jeste li Vi upoznati sa činjenicama funkcioniranja vlasti u Bijeljini i u Brčkom i s naporima srpskih vlasti da eliminiraju djelovanja paravojski u tim mjestima?“,
propitivao je Karadžić želeći osporiti vjerodostojnost svjedoka i njegovog izvještaja.
„Džamije u Bijeljini uništene su u proljeće 1993.godine kada je Bijeljina bila potpuno u kontroli vlasti bosanskih Srba i kada tamo više nije bilo, koliko ja znam, nikakvih borbi“, objasnio je svjedok svoj zaključak.
(Dio rasprave optuženog sa svjedokom)
Iza zimskog prekida suđenja tužiteljstvo će se u novoj godini nastaviti baviti dokazivanjem optužbi o zločinu u Srebrenici iskazima još nekoliko vojnika nizozemskog bataljuna UN-a u Potočarima te svjedocima koji su sudjelovali u eshumacijama masovnih grobnica nastalih u srpnju 1995. godine.
O suđenju Karadžiću
O suđenju KaradžićuU programu Pred licem pravde koji se emituje svake nedjelje u 18 i 30 sati sati kao i u redovnim dnevnim emisijama, RSE izvještava o suđenju Radovanu Karadžiću, bivšem vođi bosanskih Srba koji je uhapšen 21. jula 2008. godine u Beogradu.
Optužnica tereti Karadžića za najteže ratne zločine u 11 tačaka od kojih se dvije odnose na genocid. Ostale tačke otužnice odnose se na zločine protiv čovečnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja počinjene tokom rata u BiH od 1992.
Ratni predsjednik samoproglašene republike bosanskih Srba, kasnije preimenovane u Republika Srpska (RS), najviši je zvaničnik, pored Miloševića, kome se sudi pred Haškim tribunalom. Više tekstova o suđenju Karadžiću pročitajte ovdje.