Bosna i Hercegovina, prema tvrdnjama hrvatskog pravosuđa, uputila je više od 30 zahtjeva u kojima se traži izvršenje kazne za lica koja tamo borave, a pravosnažno su osuđena na sudovima u BiH. Čeka se reagovanje sudova Hrvatske u skladu sa sporazumom o izvršenju sudskih odluka između BiH i Hrvatske, koji je stupio na snagu u februaru ove godine.
Ista sudbina čeka još oko 70 lica koja bi na osnovu pravosnažnih presuda iz BiH konačno trebala da odu na izdržavanje kazne. S druge strane, Ministarstvo pravosuđa Hrvatske Bosni i Hercegovini uputilo je desetak zahtjeva.
Prema ovom sporazumu, sve osobe pravosnažno osuđene u BiH koje su pobjegle Hrvatsku, i obrnuto, mogu se poslati na izdržavanje kazne u zatvor u zemlji u kojoj su do sada zbog dvojnog državljanstva imale utočište.
Sudovi BiH i Hrvatske, kada prime zahtjev za izvršenje zatvorske kazne, moraju provesti proceduru priznanja presude, nakon čega osuđenik više nema mogućnosti izbjegavanja kazne.
Ono što nije riješeno sporazumom je sudbina sudskih procesa koji su u toku, kaže ministar pravde BiH Bariša Čolak.
„Nažalost, mi imamo sigurno jedan broj pokrenutih predmeta u BiH protiv određenih osoba i obrnuto u R Hrvatskoj, a čini mi se da tu baš pravosuđe i jedne i druge države nije previše zainteresirano da bi ustupilo dokaze ili ustupilo predmet drugoj državi“, navodi Čolak.
Jelavić i Šimić
Nepostojanje sporazuma o izručenju lica za koje ne postoji pravosnažna presuda mnoge drži i dalje na slobodi. Tako čeka i Apelaciono vijeće suda BiH u predmetu Ante Jelavić od jula 2006. godine.
Rasprava o žalbi na prvostepenom presudu kojom je Jelavić proglašen krivim za zloupotrebu položaja nikada nije održana.
Nekadašnji član Predsjedništva BiH Ante Jelavić u izjavi banjalučkoj Alternativnoj televiziji rekao je kako se nikada nije razgovoralo o ustupanju sudskog procesa, koji je protiv njega otvoren u BiH, pravosuđu Republike Hrvatske.
Jelavić je istakao da se nikada neće pojaviti pred Sudom BiH jer ne vjeruje u pravosudne organe Bosne i Hercegovine.
„Sud BiH može ustupiti predmet hrvatskom pravosuđu, ili može čak mene u odsutnosti osuditi tamo i poslati takvu jednu presudu, bez obzira koliko je zakonita ili nezakonita, na izvršenje hrvatskom pravosuđu. Ja ću, ako do tog dođe, ovdje u Hrvatskoj izdražvati kaznu, čak i na temelju presude u odsutnosti“, ustvrdio je Jelavić.
Portparol Suda BiH Manuela Hodžić naglašava da se predmet Jelavić ne može završiti bez njegovog dolaska na sud.
„Zakon o krivičnom postupku BiH ne dozvoljava suđenje u odsustvu. Samim tim pomenuti predmet, dakle predmet Ante Jelavića nije moguće završiti bez prisustva optuženog“, kaže Hodžić.
Nije jasno zašto, bez obzira na nepostojanje sporazuma, u ovakvim slučajevima nema dogovora sudova dvije zemlje o ustupanju dokaza i predmeta, jer to je jedini način da takvi predmeti budu riješeni. Iako o tome niko ne želi javno govoriti, odgovor na ovo pitanje treba tražiti i u nepovjerenju pravosuđa BiH i Hrvatske koje se pojavilo već kod prvih slučajeva provođenja sporazuma.
Riječkom hirurgu Ognjenu Šimiću, kojeg je hrvatsko pravosuđe osudilo na pet godina zatvora zbog primanja mita, bh. pravosuđe je prepolovilo kaznu. Prema pisanju hrvatskih medija, BiH je ovim poslala lošu poruku.
Ako ova odluka znači stvaranje takve prakse, onda je odaslana poruka da se isplati pobjeći u BiH i da sporazum o preuzimanju izvršenja sankcija nema smisla, izjavio je ministar pravosuđa Hrvatske Dražen Bošnjaković, kojega je šokiralo smanjenje kazne Šimiću na samo 2,5 godina zatvora.
Ista sudbina čeka još oko 70 lica koja bi na osnovu pravosnažnih presuda iz BiH konačno trebala da odu na izdržavanje kazne. S druge strane, Ministarstvo pravosuđa Hrvatske Bosni i Hercegovini uputilo je desetak zahtjeva.
Prema ovom sporazumu, sve osobe pravosnažno osuđene u BiH koje su pobjegle Hrvatsku, i obrnuto, mogu se poslati na izdržavanje kazne u zatvor u zemlji u kojoj su do sada zbog dvojnog državljanstva imale utočište.
Sudovi BiH i Hrvatske, kada prime zahtjev za izvršenje zatvorske kazne, moraju provesti proceduru priznanja presude, nakon čega osuđenik više nema mogućnosti izbjegavanja kazne.
Ono što nije riješeno sporazumom je sudbina sudskih procesa koji su u toku, kaže ministar pravde BiH Bariša Čolak.
„Nažalost, mi imamo sigurno jedan broj pokrenutih predmeta u BiH protiv određenih osoba i obrnuto u R Hrvatskoj, a čini mi se da tu baš pravosuđe i jedne i druge države nije previše zainteresirano da bi ustupilo dokaze ili ustupilo predmet drugoj državi“, navodi Čolak.
Jelavić i Šimić
Nepostojanje sporazuma o izručenju lica za koje ne postoji pravosnažna presuda mnoge drži i dalje na slobodi. Tako čeka i Apelaciono vijeće suda BiH u predmetu Ante Jelavić od jula 2006. godine.
Rasprava o žalbi na prvostepenom presudu kojom je Jelavić proglašen krivim za zloupotrebu položaja nikada nije održana.
Nekadašnji član Predsjedništva BiH Ante Jelavić u izjavi banjalučkoj Alternativnoj televiziji rekao je kako se nikada nije razgovoralo o ustupanju sudskog procesa, koji je protiv njega otvoren u BiH, pravosuđu Republike Hrvatske.
Jelavić je istakao da se nikada neće pojaviti pred Sudom BiH jer ne vjeruje u pravosudne organe Bosne i Hercegovine.
„Sud BiH može ustupiti predmet hrvatskom pravosuđu, ili može čak mene u odsutnosti osuditi tamo i poslati takvu jednu presudu, bez obzira koliko je zakonita ili nezakonita, na izvršenje hrvatskom pravosuđu. Ja ću, ako do tog dođe, ovdje u Hrvatskoj izdražvati kaznu, čak i na temelju presude u odsutnosti“, ustvrdio je Jelavić.
Portparol Suda BiH Manuela Hodžić naglašava da se predmet Jelavić ne može završiti bez njegovog dolaska na sud.
„Zakon o krivičnom postupku BiH ne dozvoljava suđenje u odsustvu. Samim tim pomenuti predmet, dakle predmet Ante Jelavića nije moguće završiti bez prisustva optuženog“, kaže Hodžić.
Nije jasno zašto u ovakvim slučajevima nema dogovora sudova dvije zemlje o ustupanju dokaza i predmeta.
Nije jasno zašto, bez obzira na nepostojanje sporazuma, u ovakvim slučajevima nema dogovora sudova dvije zemlje o ustupanju dokaza i predmeta, jer to je jedini način da takvi predmeti budu riješeni. Iako o tome niko ne želi javno govoriti, odgovor na ovo pitanje treba tražiti i u nepovjerenju pravosuđa BiH i Hrvatske koje se pojavilo već kod prvih slučajeva provođenja sporazuma.
Riječkom hirurgu Ognjenu Šimiću, kojeg je hrvatsko pravosuđe osudilo na pet godina zatvora zbog primanja mita, bh. pravosuđe je prepolovilo kaznu. Prema pisanju hrvatskih medija, BiH je ovim poslala lošu poruku.
Ako ova odluka znači stvaranje takve prakse, onda je odaslana poruka da se isplati pobjeći u BiH i da sporazum o preuzimanju izvršenja sankcija nema smisla, izjavio je ministar pravosuđa Hrvatske Dražen Bošnjaković, kojega je šokiralo smanjenje kazne Šimiću na samo 2,5 godina zatvora.