Haško suđenje bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću nastavljeno je svjedočenjem Martina Bella, britanskog izvjestitelja BBC-a koji je pokrivao događanja u BiH od početka rata do Daytonskog sporazuma.
Kao svjedok tužiteljstva Bell je ispričao sudu kako je sam vidio u Sarajevu snajpersko djelovanje po civilima kao i napade avio bombama te minobacačima.
„Uvijek sam smatrao da je ključ zaustavljanja rata na srpskoj strani“, izjavio je Bell, bivši novinar, a sadašnji ambasador dobre volje koji još uvijek obilazi najproblematičnije dijelove svijeta, poput Somalije i Jemena kako bi osigurao programe pomoći UNICEF-a.
Tijekom rata u Sarajevu i sam je bio ranjen, a u niz reportaža opisao je napade na sarajevske građane te patnju zbog nedostatka hrane, vode, struje...
Prema riječima svjedoka, kako bi ostao profesionalan često se trudio izvještavati i sa područja pod kontrolom Vojske Republike Srpske (VRS) zbog čega su ga neki kolege doživljavali kao novinara sklonog srpskoj strani.
„Ja nisam bio novinar koji je imao određenu zadaću. Mene su obučavali da izvještavam izbalansirano i nepristrano. Želio sam saznati od Srba zašto su radili to što su radili. I često sam izvještavao i ponavljao da ne postoji monopol patnje u tom ratu i da ne postoji monopol zla. Strašne su stvari učinjene ljudima od ljudi. Od početka do kraja pokušavao sam biti u svom umu što je više moguće pravičniji“, opisao je svoj nepristrani stav Bell.
U dužem opisu najzapaženijih utisaka u vrijeme rata u BiH, Bell je uz stanje u Sarajevu, opisao i rijeku od oko 20000 bošnjačkih izbjeglica iz Zvornika koje su pobjegle od terora.
Tijekom rata svjedok se susretao i s Karadžićem koji mu je potvrdio da može zauzeti Sarajevo kad hoće, ali da bi srpska strana željela mir. Bell je ispričao kako je tijekom 1992.godine uspjevao dobiti propusnice za odlazak na područja pod kontrolom VRS-a, i da su se srpski dužnosnici rado slikali i davali interview-e, no da se ubrzo sve promijenilo. Iako je 1995.godine rat bio intenzivan kao i 1992.godine, prema riječima svjedoka, urednici u Londonu su se sve manje zanimali za vijesti s bosanskog ratišta.
Optuženi: za rat krive povijesne okolnosti, za logore JNA
Optuženi Karadžić je prilikom unakrsnog ispitivanja želio prikazati kako nije on kriv za izazivanje straha, naoružavanje bosanskih Srba i poticanje rata, nego da se radilo prije svega o širem povijesnom kontekstu.
Ustvrdio je kako je do sukoba u BiH došlo nakon što su se bosanski Srbi sami organizirali i naoružali iz straha da im se ne ponovi genocidno iskustvo iz Drugog svjetskog rata.
Iako je istaknuo kako nema opravdanja za vojsku koja gađa civile, bivši BBC-ov novinar Bell, potvrdio je optuženom više povijesnih teza koje su navodno utjecale na početak rata u BiH, poput prethodnog sukoba u Hrvatskoj.
„Pored ove povijesne specifičnosti opterećenja historijom, Vi ste zapazili da su u Bosni i Hercegovini ratovale zajednice jedne protiv druge, ratovale su samoorganizirane Teritorijalne obrane, milicije pa čak pojedinici. I da su se kumovi čak tu međusobno ubijali jel' tako?“, upitao je optuženi.
„Da doktore Karadžiću to je svakako istina“, odgovorio je svjedok.
Nakon niza pitanja o povijesnim okolnostima početka rata predsjedavajući sudac O gon Kwon prigovorio je na način ispitivanja optuženog koji se brani sam.
„Ja se pitam koliko je relevantna ova linija ispitivanja. Dopustio sam Vam malo slobode kako bi se razumio kontekst cijelog sukoba. Ali ne vidim zašto biste sada zalazili u pojedinosti. Zamolio bih Vas da to skratite gospodine Karadžić“, naredio je sudac.
Nakon što je tužiteljstvo tijekom glavnog ispitivanja pustilo nekoliko video snimaka reportaža svjedoka, koji prikazuju stradanje civila nakon djelovanja Vojske Republike Srpske, Karadžić je tijekom unakrsnog ispitivanja pustio nekoliko Bellovih reportaža koji govore o djelovanjima Armije BiH. Kao i interview-e u kojima govori o naporima srpske strane za poštivanjem ljudskih prava i prahvaćanjem zahtijeva UN-a o zatvaranju logora. Za uspostavu prvih logora u BiH, čak i prije počinjanja sukoba 1992.godine, Karadžić je optužio JNA. Poput formiranje zloglasnog logora Manjača gdje je JNA, prema riječima optuženog, prvo dovela ljude koje je zarobila nakon što su navodno napali kasarne.
Karadžić je također ustvrdio kako snage bosanskih Srba nisu napadale ona mjesta gdje su ljudi sami predali oružje te kako su im vlasti s njim na čelu garantirale sigurnost nakon toga. No s tim se svjedok baš nije složio prisjetivši se nekih mjesta gdje nije bilo otpora, a gdje su zločini počinjeni unatoč tome.
Iza Bella, koji je tijekom glavnog ispitivanja rekao da voli Bosnu i Hercegovinu kao vlastitu zemlju te kako ju i dalje često posjećuje, predviđena su još svjedočenja dva svjedoka o dijelu optužbe vezane uz teror nad sarajevskim civilima nakon čega će tužiteljstvo nastaviti izvoditi dokaze za ostale navode u optužnici: genocid u više BiH općina te uzimanje međunarodnih promatrača za taoce.
Nakon 15 mjeseci od uhićenja u Beogradu i oko 14 godina od podizanja optužnice, suđenje Karadžiću počelo je potkraj listopada 2009.godine.
Kao svjedok tužiteljstva Bell je ispričao sudu kako je sam vidio u Sarajevu snajpersko djelovanje po civilima kao i napade avio bombama te minobacačima.
„Uvijek sam smatrao da je ključ zaustavljanja rata na srpskoj strani“, izjavio je Bell, bivši novinar, a sadašnji ambasador dobre volje koji još uvijek obilazi najproblematičnije dijelove svijeta, poput Somalije i Jemena kako bi osigurao programe pomoći UNICEF-a.
Tijekom rata u Sarajevu i sam je bio ranjen, a u niz reportaža opisao je napade na sarajevske građane te patnju zbog nedostatka hrane, vode, struje...
Prema riječima svjedoka, kako bi ostao profesionalan često se trudio izvještavati i sa područja pod kontrolom Vojske Republike Srpske (VRS) zbog čega su ga neki kolege doživljavali kao novinara sklonog srpskoj strani.
Martin Bell: Želio sam saznati od Srba zašto su radili to što su radili. I često sam izvještavao i ponavljao da ne postoji monopol patnje u tom ratu i da ne postoji monopol zla.
„Ja nisam bio novinar koji je imao određenu zadaću. Mene su obučavali da izvještavam izbalansirano i nepristrano. Želio sam saznati od Srba zašto su radili to što su radili. I često sam izvještavao i ponavljao da ne postoji monopol patnje u tom ratu i da ne postoji monopol zla. Strašne su stvari učinjene ljudima od ljudi. Od početka do kraja pokušavao sam biti u svom umu što je više moguće pravičniji“, opisao je svoj nepristrani stav Bell.
U dužem opisu najzapaženijih utisaka u vrijeme rata u BiH, Bell je uz stanje u Sarajevu, opisao i rijeku od oko 20000 bošnjačkih izbjeglica iz Zvornika koje su pobjegle od terora.
Tijekom rata svjedok se susretao i s Karadžićem koji mu je potvrdio da može zauzeti Sarajevo kad hoće, ali da bi srpska strana željela mir. Bell je ispričao kako je tijekom 1992.godine uspjevao dobiti propusnice za odlazak na područja pod kontrolom VRS-a, i da su se srpski dužnosnici rado slikali i davali interview-e, no da se ubrzo sve promijenilo. Iako je 1995.godine rat bio intenzivan kao i 1992.godine, prema riječima svjedoka, urednici u Londonu su se sve manje zanimali za vijesti s bosanskog ratišta.
Optuženi: za rat krive povijesne okolnosti, za logore JNA
Optuženi Karadžić je prilikom unakrsnog ispitivanja želio prikazati kako nije on kriv za izazivanje straha, naoružavanje bosanskih Srba i poticanje rata, nego da se radilo prije svega o širem povijesnom kontekstu.
Ustvrdio je kako je do sukoba u BiH došlo nakon što su se bosanski Srbi sami organizirali i naoružali iz straha da im se ne ponovi genocidno iskustvo iz Drugog svjetskog rata.
Iako je istaknuo kako nema opravdanja za vojsku koja gađa civile, bivši BBC-ov novinar Bell, potvrdio je optuženom više povijesnih teza koje su navodno utjecale na početak rata u BiH, poput prethodnog sukoba u Hrvatskoj.
„Pored ove povijesne specifičnosti opterećenja historijom, Vi ste zapazili da su u Bosni i Hercegovini ratovale zajednice jedne protiv druge, ratovale su samoorganizirane Teritorijalne obrane, milicije pa čak pojedinici. I da su se kumovi čak tu međusobno ubijali jel' tako?“, upitao je optuženi.
„Da doktore Karadžiću to je svakako istina“, odgovorio je svjedok.
Nakon niza pitanja o povijesnim okolnostima početka rata predsjedavajući sudac O gon Kwon prigovorio je na način ispitivanja optuženog koji se brani sam.
„Ja se pitam koliko je relevantna ova linija ispitivanja. Dopustio sam Vam malo slobode kako bi se razumio kontekst cijelog sukoba. Ali ne vidim zašto biste sada zalazili u pojedinosti. Zamolio bih Vas da to skratite gospodine Karadžić“, naredio je sudac.
Nakon što je tužiteljstvo tijekom glavnog ispitivanja pustilo nekoliko video snimaka reportaža svjedoka, koji prikazuju stradanje civila nakon djelovanja Vojske Republike Srpske, Karadžić je tijekom unakrsnog ispitivanja pustio nekoliko Bellovih reportaža koji govore o djelovanjima Armije BiH. Kao i interview-e u kojima govori o naporima srpske strane za poštivanjem ljudskih prava i prahvaćanjem zahtijeva UN-a o zatvaranju logora. Za uspostavu prvih logora u BiH, čak i prije počinjanja sukoba 1992.godine, Karadžić je optužio JNA. Poput formiranje zloglasnog logora Manjača gdje je JNA, prema riječima optuženog, prvo dovela ljude koje je zarobila nakon što su navodno napali kasarne.
Karadžić je također ustvrdio kako snage bosanskih Srba nisu napadale ona mjesta gdje su ljudi sami predali oružje te kako su im vlasti s njim na čelu garantirale sigurnost nakon toga. No s tim se svjedok baš nije složio prisjetivši se nekih mjesta gdje nije bilo otpora, a gdje su zločini počinjeni unatoč tome.
Iza Bella, koji je tijekom glavnog ispitivanja rekao da voli Bosnu i Hercegovinu kao vlastitu zemlju te kako ju i dalje često posjećuje, predviđena su još svjedočenja dva svjedoka o dijelu optužbe vezane uz teror nad sarajevskim civilima nakon čega će tužiteljstvo nastaviti izvoditi dokaze za ostale navode u optužnici: genocid u više BiH općina te uzimanje međunarodnih promatrača za taoce.
Nakon 15 mjeseci od uhićenja u Beogradu i oko 14 godina od podizanja optužnice, suđenje Karadžiću počelo je potkraj listopada 2009.godine.