U Haagu je u četvrtak nastavljeno izvođenje uvodnih riječi Tužilaštva u predmetu protiv Ratka Mladića, optuženog za genocid, zločine protiv čovječnosti, progon i druge zločine nad nesrbima tokom rata u BiH 1992-95. godine.
Tužilac Piter Meklovski, nastavio je uvodnu riječ Tužilaštva sa opisivanjem događaja u Srebrenici iz 1995 godine.
„U rasponu od svega pet dana - od 12. do 16. jula 1995. godine, oružane snage Radovana Karadžića i Ratka Mladića protjerale su civilno stanovištvo iz Srebrenice i ubile preko sedam hiljada srebreničkih muškaraca i dječaka“, rekao je tužilac Meklovski.
Ubistva su se, prema njegovim riječima, nastavila i nakon 16. jula i tokom jeseni 1995. godine. Vojska RS je zarobljavala i ubijala srebreničke muškarce i dječake dok su pokušavali da se probiju kroz šume Istočne Bosne.
„Do 1. novembra VRS je eliminisala srebreničko muslimansko stanovništvo iz Istočne Bosne, pri čemu su žene, djeca i stariji životarili u izbjegličkim centrima, osakaćeni, bez ikakve nade, lišeni svoji očeva, braće i sinova. To je bio i ostao genocid“, podsjetio je tužilac Meklovski.
Rekao je da su dokazi o srebreničkom genocidu toliko brojni da su neosporivi. Najavljeno je da će tokom suđenja Tužilaštvo imati 11 svedoka koji su preživjeli srebrenički genocid. Biće prikazani video snimci, te dokumenta o masovnim grobnicama.
Tokom suđenja Mladiću biće korištene i izjave vojnika koji su učestvovali u pogubljenjima.
„Sam zločin neće biti predmet izvođenja dokaza Tužilaštva u tolikoj mjeri, koliko jedno glavno pitanje, a to je: individualna, krivična odgovornost jednog pojedinca - komandanta Ratka Mladića“, najavio je tužilac Meklovski.
Tokom uvodne riječi tužilac je podsjetio da je Mladić bio na terenu u Bratuncu, Potočarima, Sandićima i drugim mjestima gdje su zločini počinjeni između 11. jula i 14 jula popodne.
On je bio na dužnosti, komadovao, kako je naveo tužilac, vojskom RS i dok je obavljao državničke poslove u Beogradu od 14. jula uveče do 16. jula kada se vratio u BiH.
„Nije ovdje riječ o vojsci koja je van svake kontrole ili koju je kontrolisao neko drugi. Samo vojska koja se strogo kontroliše sa samog vrha mogla je uspješno da sprovede ubistvo sedam hiljada ljudi za samo četiri dana. VRS je bila jedna profesionalna vojska sa dinamičnom i disciplinovanom komandom i komandnim lancem“, rekao je tužilac.
Dodao je da su pripadnici Vojske RS ispunili svoja ubilačka naređenja sa nevjerovatnom disciplinom, organizovano i vojno efiksano.
„Oni su zarobili, prevezli, ubili i sahranili preko sedam hiljada muškaraca i dječaka najprije u potpunoj tajnosti, a to u svom zvjerstvu, predstavlja podvig“, naveo je tužilac Mekliovski.
Četiri zločinačka poduhvata
Tokom izvođenja uvodne riječi podsjetio je i na događaje koji su prethodili napadu na Srebrenicu, koji je kako se rekao počeo 6. jula. Prikazani su poznati snimci ulaska Vojske Republike Srpske na čelu sa Ratkom Mladićem u Srebrenicu. Njegov dolazak u Potočare u bazu UN-a pod komandom holandskog bataljona, kao i obećanja koja je davao lokalnom muslimanskom stanovništvu.
Prikazani su i snimci i transkripti sastanaka koje je Mladić, u Bratuncu, u hotelu Fontana, održao sa komandom holandskog bataljona, te predstavnicima Srebreničana koji su se nalazili u Potočarima.
Tužilac Dermont Grum kazao je, tokom nastavka uvodne riječi Tužilaštva, da je Ratko Mladić pred Haškim tribunalom, između ostalog, i zbog toga što je svoje iskustvo i umijeće vojnog vođe iskoristio i za počinjenje krivičnih dijela.
Tužilaštvo će prvi segment izvođenja dokaza početi pregledom krivičnih djela kako bi se shvatio odnos među njima i uloga Ratka Mladića u njima.
„U optužnici se navode četiri udružena zločinačka poduhvata koja pokrivaju ova krivična djela“, kazao je Grum
Prvi od četiri udružena zločinačka poduhvata je kampanja prisilnog iseljavanja muslimana i Hrvata iz velikih područja BIH, a koja su namjeravana da se uključe u državu bosanskih Srba.
„Kampanja koja je obuhvatila krivično djelo genocida u pojedinim opštinama. Ova sveobuhvatna krivična namjera bila je korijen svih sastavnih udruženih zločinačkih poduhvata koji su uslijedili. Odražava se u teritorijalnim i demografskom ambicijama rukovodstva bosanskih Srba“, objasnio je Grum.
Ostala tri zločinačka poduhvata u suštini su proizašla iz prvog.
„Drugi udruženi zločinački poduhvat je bilo uporno granatiranje i snajpersko djelovanje po civilima Sarajeva kako bi se održavao strah. Treći je uzimanje pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih naroda i posmatrača kao talaca i korištenje kao živog štita. I na kraju, eliminacija Muslimana u Srebrenici, genocid nad Muslimanima u Srebrenici“, nabrojao je četiri udružena zločinačka poduhvata tužilac Grum.
Direktna naređenja
On je kazao da su, od kada je nastala Vojska RS i od kada je Mladić postao komandant, kanali komunikacije prema Glavnom štabu do pojedinačnih vojnika u cjelosti funkcionisali.
„Tužilaštvo će konkrenim primjerima pokazati kako je Mladić direktno izdavao naređenja ljudima koji su izvršili krivična djela“, rekao je Grum.
Predsjedavajući sudskog vijeća Alfonso Ori, na kraju drugog dana suđenja je kazao da je izvođenje dokaza optužbe prvobitno trebalo početi 29. maja.
„U svijetlu ozbiljnih pogrešaka objelodanjivanju optužbe, Vijeće obavještava strane da je odlučilo suspendovati početak izvođenja dokaza. Vijeće još uvijek prikuplja informacije o razmjerama i sveukupnom učinku ove pogreške. Vijeće namjerava najaviti datum za početak izvođenja dokaza optužbe što je moguće ranije“, kazao je predsjedavajući.
Prema tvrdnjama Mladićeve odbrane, nije objavljeno oko 40 posto dokumenta koje je trebalo objaviti Tužilaštvo.
Vijeće Haškog tribunala obavijestiće strane u postupku kada će suđenje Ratku Mladiću biti nastavljeno.
Suđenje bivšem glavnom komandantu Vojske RS počelo je u sredu 16. maja.
Optužnica Ratka Mladića u 11 tačaka tereti za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja rata. U dvije tačke, Mladić je optužen za genocid u Srebrenici i još sedam bosanskih opština - Bratuncu, Foči, Ključu, Prijedoru, Sanskom Mostu, Vlasenici i Zvorniku.
Tužilac Piter Meklovski, nastavio je uvodnu riječ Tužilaštva sa opisivanjem događaja u Srebrenici iz 1995 godine.
„U rasponu od svega pet dana - od 12. do 16. jula 1995. godine, oružane snage Radovana Karadžića i Ratka Mladića protjerale su civilno stanovištvo iz Srebrenice i ubile preko sedam hiljada srebreničkih muškaraca i dječaka“, rekao je tužilac Meklovski.
Ubistva su se, prema njegovim riječima, nastavila i nakon 16. jula i tokom jeseni 1995. godine. Vojska RS je zarobljavala i ubijala srebreničke muškarce i dječake dok su pokušavali da se probiju kroz šume Istočne Bosne.
„Do 1. novembra VRS je eliminisala srebreničko muslimansko stanovništvo iz Istočne Bosne, pri čemu su žene, djeca i stariji životarili u izbjegličkim centrima, osakaćeni, bez ikakve nade, lišeni svoji očeva, braće i sinova. To je bio i ostao genocid“, podsjetio je tužilac Meklovski.
Rekao je da su dokazi o srebreničkom genocidu toliko brojni da su neosporivi. Najavljeno je da će tokom suđenja Tužilaštvo imati 11 svedoka koji su preživjeli srebrenički genocid. Biće prikazani video snimci, te dokumenta o masovnim grobnicama.
Tokom suđenja Mladiću biće korištene i izjave vojnika koji su učestvovali u pogubljenjima.
"Samo vojska koja se strogo kontroliše sa samog vrha mogla je uspješno da sprovede ubistvo sedam hiljada ljudi za samo četiri dana."
Tokom uvodne riječi tužilac je podsjetio da je Mladić bio na terenu u Bratuncu, Potočarima, Sandićima i drugim mjestima gdje su zločini počinjeni između 11. jula i 14 jula popodne.
On je bio na dužnosti, komadovao, kako je naveo tužilac, vojskom RS i dok je obavljao državničke poslove u Beogradu od 14. jula uveče do 16. jula kada se vratio u BiH.
„Nije ovdje riječ o vojsci koja je van svake kontrole ili koju je kontrolisao neko drugi. Samo vojska koja se strogo kontroliše sa samog vrha mogla je uspješno da sprovede ubistvo sedam hiljada ljudi za samo četiri dana. VRS je bila jedna profesionalna vojska sa dinamičnom i disciplinovanom komandom i komandnim lancem“, rekao je tužilac.
Dodao je da su pripadnici Vojske RS ispunili svoja ubilačka naređenja sa nevjerovatnom disciplinom, organizovano i vojno efiksano.
„Oni su zarobili, prevezli, ubili i sahranili preko sedam hiljada muškaraca i dječaka najprije u potpunoj tajnosti, a to u svom zvjerstvu, predstavlja podvig“, naveo je tužilac Mekliovski.
Četiri zločinačka poduhvata
Tokom izvođenja uvodne riječi podsjetio je i na događaje koji su prethodili napadu na Srebrenicu, koji je kako se rekao počeo 6. jula. Prikazani su poznati snimci ulaska Vojske Republike Srpske na čelu sa Ratkom Mladićem u Srebrenicu. Njegov dolazak u Potočare u bazu UN-a pod komandom holandskog bataljona, kao i obećanja koja je davao lokalnom muslimanskom stanovništvu.
Prikazani su i snimci i transkripti sastanaka koje je Mladić, u Bratuncu, u hotelu Fontana, održao sa komandom holandskog bataljona, te predstavnicima Srebreničana koji su se nalazili u Potočarima.
Ukrcavanje Srebreničana u autobuse, 14. juli 1995.
Tužilac je takođe govorio o koloni od preko 15 hiljada srebreničkih muškaraca koji su krenuli ka Tuzli, od kojih je tek polovina prešla na stranu koju je kontrolisala Armija BiH. Ostale su zarobili vojnici Vojske RS i nakon toga pogubili.Tužilac Dermont Grum kazao je, tokom nastavka uvodne riječi Tužilaštva, da je Ratko Mladić pred Haškim tribunalom, između ostalog, i zbog toga što je svoje iskustvo i umijeće vojnog vođe iskoristio i za počinjenje krivičnih dijela.
Tužilaštvo će prvi segment izvođenja dokaza početi pregledom krivičnih djela kako bi se shvatio odnos među njima i uloga Ratka Mladića u njima.
„U optužnici se navode četiri udružena zločinačka poduhvata koja pokrivaju ova krivična djela“, kazao je Grum
Prvi od četiri udružena zločinačka poduhvata je kampanja prisilnog iseljavanja muslimana i Hrvata iz velikih područja BIH, a koja su namjeravana da se uključe u državu bosanskih Srba.
„Kampanja koja je obuhvatila krivično djelo genocida u pojedinim opštinama. Ova sveobuhvatna krivična namjera bila je korijen svih sastavnih udruženih zločinačkih poduhvata koji su uslijedili. Odražava se u teritorijalnim i demografskom ambicijama rukovodstva bosanskih Srba“, objasnio je Grum.
Ostala tri zločinačka poduhvata u suštini su proizašla iz prvog.
„Drugi udruženi zločinački poduhvat je bilo uporno granatiranje i snajpersko djelovanje po civilima Sarajeva kako bi se održavao strah. Treći je uzimanje pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih naroda i posmatrača kao talaca i korištenje kao živog štita. I na kraju, eliminacija Muslimana u Srebrenici, genocid nad Muslimanima u Srebrenici“, nabrojao je četiri udružena zločinačka poduhvata tužilac Grum.
Direktna naređenja
On je kazao da su, od kada je nastala Vojska RS i od kada je Mladić postao komandant, kanali komunikacije prema Glavnom štabu do pojedinačnih vojnika u cjelosti funkcionisali.
„Tužilaštvo će konkrenim primjerima pokazati kako je Mladić direktno izdavao naređenja ljudima koji su izvršili krivična djela“, rekao je Grum.
Predsjedavajući sudskog vijeća Alfonso Ori, na kraju drugog dana suđenja je kazao da je izvođenje dokaza optužbe prvobitno trebalo početi 29. maja.
„U svijetlu ozbiljnih pogrešaka objelodanjivanju optužbe, Vijeće obavještava strane da je odlučilo suspendovati početak izvođenja dokaza. Vijeće još uvijek prikuplja informacije o razmjerama i sveukupnom učinku ove pogreške. Vijeće namjerava najaviti datum za početak izvođenja dokaza optužbe što je moguće ranije“, kazao je predsjedavajući.
Prema tvrdnjama Mladićeve odbrane, nije objavljeno oko 40 posto dokumenta koje je trebalo objaviti Tužilaštvo.
Vijeće Haškog tribunala obavijestiće strane u postupku kada će suđenje Ratku Mladiću biti nastavljeno.
Suđenje bivšem glavnom komandantu Vojske RS počelo je u sredu 16. maja.
Optužnica Ratka Mladića u 11 tačaka tereti za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja rata. U dvije tačke, Mladić je optužen za genocid u Srebrenici i još sedam bosanskih opština - Bratuncu, Foči, Ključu, Prijedoru, Sanskom Mostu, Vlasenici i Zvorniku.