Suđenje imamu iz Bihaća Muharemu Štulanoviću za krivično djelo "povreda ugleda i časti Republike Srpske i njenih naroda" počelo je 10. januara pred Okružnim sudom u Banjoj Luci.
Štulanović je optužen da je u januaru prošle godine tokom vjerskog obreda u kompleksu Islamsko-pedagoškog fakulteta u Bihaću, gdje predaje kao profesor, ovaj entitet nazvao "genocidnom tvorevinom".
Time je, kako se navodi u optužnici, "Republiku Srpsku izložio poruzi, preziru i grubom omalovažavanju".
Duško Tomić, advokat optuženog Štulanovića, izjavio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da se njegov klijent izjasnio da ne razumije optužnicu.
"Vjerujte da je ja još manje razumijem. Tamo piše svašta, da je verbalnim deliktom u džamiji u Bihaću, u drugom entitetu, faktički ugrozio Republiku Srpsku jer je kazao da se u BiH dogodio genocid. Komandant Vojske RS (Ratko Mladić), bivši predsjednik RS (Radovan Karadžić) osuđeni su za genocid u Hagu, a Srbija je osuđena jer nije spriječila genocid", kazao je Tomić.
Advokat dodaje kako je zapisnik o uviđaju napravljen 7. februara 2023. godine, ali da nije sačinjen tamo gdje je navodno počinjeno krivično djelo (u džamiji), ve u prostorijama Uprave za borbu protiv terorizma i ekstremizma Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske.
"Gledali su Jutjub (YouTube) snimak tog govora tokom vjerskog obreda. Inspektori su naveli da je imam Muhamed efendija Štulanović na društvenim mrežama objavio snimak hutbe (predavanja) rekao da se 'okotilo povampireno zlo te kao posljedicu imamo genocidnu tvorevinu Republiku Srpsku'", navodi Tomić.
Izmjenama Krivičnog zakonika Republike Srpske, iz jula 2021. godine, predviđena je kazna zatvora do tri godine za onoga "ko javno izloži poruzi, preziru ili grubom omalovažavanju Republiku Srpsku, njenu zastavu, grb, amblem ili himnu".
Kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina predviđena je "ako je djelo izvršeno na način da se Republika Srpska označi kao agresorska ili genocidna tvorevina ili njeni narodi agresorskim ili genocidnim".
Taj zakon je bio odgovor iz RS-a na odluku tadašnjeg visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka koji je nametnuo dopune Krivičnog zakona BiH.
Njima se zabranjuje negiranje genocida i drugih ratnih zločina, kao i veličanje ratnih zločinaca.
Pročitajte i ovo: Inzko nametnuo zabrane i kažnjavanje negiranja genocida u BiH
"Imate zakon na nivou države koji zabranjuje negiranje genocida. Imate zakon u Republici Srpskoj koji kaže da je zabranjeno reći da je bio genocid. Šta god kažete krivi ste. Ne smijete to reći ni u Londonu jer je zakon RS-a proširio nadležnost na cijeli svijet", kazao je advokat Tomić za RSE.
Slučaj protiv Štulanovića je prva potvrđena optužnica Specijalnog tužilaštva RS protiv neke osobe zbog nazivanja Republike Srpske "genocidnom tvorevinom".
Pred Sudom Bosne i Hercegovine nije podignuta nijedna optužnica za negiranje genocida, iako je Tužilaštvu BiH samo u prvoj godini primjene zakona upućeno više desetaka krivičnih prijava.