Na haškom suđenju (ICTY) zapovjedniku Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) Ratku Mladiću s iskazom je drugi dan nastavio Branko Basara, umirovljeni pukovnik VRS-a koji je kao bivši zapovjednik 6. krajiške brigade optužen u Bosni i Hercegovini za zločine počinjene 1992.godine u Sanskom Mostu, općini gdje je prema optužnici progon Hrvata i Bošnjaka dosegnuo razmjere genocida.
Basara je kao svjedok obrane generala Mladića, svjedočeći preko video-linka iz Beograda - skidao zapovjednu odgovornost s VRS-a za počinjene zločine i progon nesrpskog stanovništva, nakon čega ga je haško tužiteljstvo suočilo s optužbama za koje bi i sam trebao odgovarati pred sudom BiH.
Nakon što je osporavao da je bio član Kriznog štaba Sanskog Mosta Basaru je tužitelj Edward Jeremy suočio sa zapisnicima iz spornog vremena koji pokazuju drugačije, odnosno ukazuju na zajedničko djelovanje vojske i policije bosanskih Srba u spornim akcijama, progonu i ubojstvima (udruženi zločinački poduhvat, UZP).
„Pod brojem sedam vidimo ime – Basara Branko. To je popis zaduženja ljudi u općini. Vi ste na prvom popisu stalnih članova Kriznog štaba. Jel' Vam ovo osvježava mišljenje?“, suočavao je svjedoka obrane tužitelj.
„Nisam bio član Kriznog štaba, ne znam zašto su oni to napisali, vjerovatno zato jer sam prisustvovao nekim sastancima Kriznog štaba. Rekao sam Vam već 10 puta da nisam bio član Kriznog štaba, jer nisam mogao biti potčinjen civilnim vlastima.“, osporavao je i dalje Basara, nakon čega tužitelj pokazao i druge dokaze o kooridiniranim akcijama vojske i policije, dogovaranim u Kriznom štabu Sanskog Mosta – poput policijskog zapisnika o suradnji s brigadom VRS-a i Teritorijalnom obranom (TO) u „akciji razoružavanja“.
Sudac: Koordinirane akcije ili sretne slučajnosti?
Pukovnik Basara je poricao da je djelovao u koordinaciji sa civilnim vlastima, tvrdeći da je samostalno izveo „razoružavanje“ Mahale i Hrustova, mjesta u kojima su nakon njihova zauzimanja počinjeni zločini nad zarobljenim mještanima.
„Mahala i Hrustovo – to sam ja razoružao. Druga sela nisam jer su to već učinile TO i službe sigurnosti (SJB).“, naveo je.
„Znači radilo se o sretnoj koincidenciji da se u nekom selu nisu pojavili svi odjednom da ga razoružaju. Ili je postojala neka koordinacija?“, umiješao se predsjedavajući sudac Alphons Orie.
Tužitelj je potom pokazao i zapisnik iz Kriznog štaba u kojem se određuju zadaci za pukovnika Basaru, kao i za pukovnika Nedeljka Ančića, lokalnog zapovjednika TO i također suoptuženika za zločine u Sanskom Mostu.
„Ovo uopće ne pokazuje da smo mi zajedno surađivali – on (Ančić) je bio odgovoran za svoj posao, a ja za svoj. Njihova je želja to bila, ali ja nisam sprovodio njihove odluke (civilnih vlasti).“, osporavao je i dalje prikazano Basara koji je prema zapisniku Nedjeljka Rašule, predsjednika Kriznog štaba – predlagao 25.svibnja 1992.godine – „da se udari po najjačem mjestu, dok je pukovnik Ančić predlagao da se udari na nekoliko mjesta“.
„Točno je da ste Vi osobno i Vaše snage djelovale 26.svibnja 1992.godine u vojnoj operaciji?“, upitao je potom tužitelj Jeremy.
„Možete nazvati to kako god hoćete, mi smo išli u razoružavanje.“, ostajao je pri svom svjedok Basara kojem je predočeno naređenje njegovog nadređenog generala Momira Talića, kao i zabilješka sa sastanka s optuženim generalom Mladićem u kojima mu se naređuje „puna podrška civilnoj vlasti i MUP-u“ Sanskog Mosta – što su prema haškoj optužbi pokazatelji zajedničke suradnje svih dijelova vlasti bosanskih Srba u UZP-u.
Poricao odgovornost svojih vojnika kojima je zabranio genocid
Nakon dužeg natezanja sa sucima Basara je potvrdio da je Mahala bila granatirana, „ali u sklopu borbi, a ne napada na mirno mjesto“, tvrdeći da su pripadnici njegove brigade pronašli po ulasku u mjesto minobacač iz kojeg je navodno na njih pucano.
Tužitelj je podsjetio i da je u Mahali uništena džamija – prema naređenju člana svjedokovog štaba – majora Veljka Brajića, no Basara je to osporavao tvrdeći da je to napravio pripadnik lokalnih snaga SOS-a (Srpske oružane snage) pod nadimkom Njunja.
Budući da je osporavao da su tijekom akcija njegove brigade stradali civili, Basara je suočen s dokazima o ubijenoj djeci i ženama koji su se skrivali u jednoj garaži u mjestu Hrustovu prilikom napada.
„Prihvaćate li da su civili ubijeni u garaži 31.05.1992.?“, suočio je Basaru tužitelj.
„Ne prihvaćam, svi koji su htjeli otići mogli su. U Hrustovu su ostali samo oni koji su se htjeli boriti.“, odbijao je prihvatiti informacije o namjerno ubijenim civilima na koje je otvorena vatra iz automatskog oružja nakon što su srpske snage zauzele mjesto.
Basara je potom suočen i s masakrom zarobljenih muškaraca na mostu u Vrhpolju koje su pratili njegovi vojnici.
„Šesnaest ljudi je ubijeno skoro pred Vašim očima i Vi kažete da niste imali vremena da to istražite?“, suočio ga je tužitelj Jeremy, pokazujući potom i naređenje Basare neposredno nakon zločina u Hrustovu kojim „najstrože zabranjuje genocid nad osobama nesposobnim za borbu – ženama, djeci i starcima“, kao i naređuje kažnjavanje „palitelja objekata iz kojih se ne otvara vatra na jedinicu“.
„Iznervirao sam se – kako mogu ljudi takvo što napraviti. Bojao sam se da se to ne ponovi, zato sam izdao to naređenje. Pa nisu to moji vojnici učinili, ali uči se na tuđim greškama.“, poricao je i dalje odgovornost vojnika pod njegovim zapovjedništvom, iako je i sam poduzeo mjere kako bi spriječio daljnje zločine, između ostalog i pokretanjem istrage protiv vojnika Daniluška Kajteza, ubojice čovjeka iz Škrljevite u mjestu Glamočica.
Basara će iskaz na suđenju za dvostruki genocid i ostale zločine u BiH (1992-1995) nastaviti u srijedu, kada će ga dodatno ispitivati obrana.
VIDEO LINK: Dio unakrsnog ispitivanja Basare