Glavni pretres na suđenju Dodiku odgođen treći put

Pred Sudom Bosne i Hercegovine je 17. januara po treći put odgođen glavni pretres na suđenju Miloradu Dodiku, predsjedniku bh. entiteta Republika Srpska i Milošu Lukiću, vršiocu dužnosti direktora Službenog glasnika tog entiteta. Novi pretres zakazan je za 30. januar.

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je 11. septembra prošle godine optužilo Dodika i Lukića za krivično djelo "neizvršavanje odluka visokog predstavnika u BiH", za što je zakonom propisana kazna od šest mjeseci do pet godina zatvora, kao i zabrana vršenja javnih dužnosti.

Drugooptuženi Lukić je hospitaliziran zbog visokog krvnog pritiska a njegova odbrana je tražila odgađanje današnjeg ročišta. Sudija Mirsad Strika je odbio zahtjev, te odlučio održati današnje ročište, tokom kojeg je uspio samo razdvojiti postupak protiv drugooptuženog Lukića.

Treći put odgođen glavni pretres na suđenju Miloradu Dodiku

Tome se bezuspješno protivila odbrana obojice optuženih, ali je sudija naglasio da ima ovlaštenje da postupak razdvoji, te dodao da se postupak može ponovo spojiti, ako se za tim ukaže potreba, i kada se zdravstveno stanje Lukića popravi.

Dodikova odbrana je zatim zatražila izuzeće sudje Strike, kao i još sedam sudija Suda BiH koji su do sada učestvovali u ovom postupku odlučujući o različitim žalbama Dodikove odbrane.

Zbog toga sudija Strika nije imao zakonsku osnovu otvoriti glavnu raspravu, koja počinje čitanjem optužnice, te je morao po treći put odgoditi glavnu raspravu.

Prvo ročište za izjašnjenje krivice optuženih je odgođeno u novembru, zbog zbog Dodikovih ranije preuzetih obaveza. Zatim je početak glavne rasprave dva puta odgađan zbg zahtjeva odbrane za izuzećem postupajućih tužilaca, kao i zahtjeva da suđenje bude premješteno na sud u Banjaluci.

Dodik: 'Nećete me vidjeti u zatvoru'

Nakon odgađanja početka glavnog pretresa Dodik se obratio novinarma ispred Suda Bosne i Hercegovine poručivši da je neopravdano razdvojen postupak, te da to pokazuje da je "sud instruisan" i da je riječ o "političkom procesu".

"Optužen sam jer sam poštovao ustav Bosne i Hercegovine. Kazao sam sudiji danas da je Ustav RS-a usaglašen sa ustavom BiH i Dejtonskim sporazumom. Nigdje ne piše da se Ustav RS-a prilagodi lažnom Visokom predstavniku", rekao je Dodik.

Najavio je da će tužiti Bosnu i Hercegovinu te da je proces koji se vodi protiv njega "najveća ljaga BH pravosuđu".

"Mene u zatvoru nećete vidjeti zbog ovog postupka, možda zbog nekog drugog, ali ovoga ne", naglasio je Dodik.

Detalji optužnice

Milorad Dodik je optužen je da je kao predsjednik entiteta RS potpisao ukaze o proglašenju važećim dva zakona, koja je ranije poništio visoki predstavnik Christian Schmidt, "iako je bio svjestan da su odluke visokog predstavnika u BiH (OHR) obavezujuće".

Miloš Lukić je optužen da je, kao vršitelj dužnosti direktora Službenog glasnika RS, omogućio objavu Dodikovih ukaza u ovoj publikaciji.

Ti zakoni su propisivali da se na teritoriji ovog entiteta neće izvršavati odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, niti u entitetskom služenom glasniku objavljivati odluke Visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini (OHR).

Ove zakone je u junu 2023. godine izglasala Skupština entiteta RS, u kojoj većinu ima Dodikov Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).

Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, 1. jula je poništio oba donesena zakona, dok je zakonodavna procedura još trajala.

Istog dana je Schmidt, koristeći svoje takozvane bonske ovlasti, nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH, i propisao da se službeno lice koje ne izvršava i ne poštuje odluke visokog predstavnika može kazniti zatvorskom kaznom od šest mjeseci do pet godina.

Pročitajte i ovo: Schmidt poništio antidejtonske zakone Skupštine RS-a i izmijenio Krivični zakon BiH

Izmjenom je propisana i kazna zabrane vršenje bilo koje dužnosti u bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz budžeta.

Optužnicom je predloženo i da se Dodiku izrekne mjera sigurnosti zabrane obavljanja funkcije predsjednika i zabrana obavljanja bilo koje javne funkcije u skladu s odredbama Krivičnog zakona BiH ako konačna presuda bude osuđujuća.

Dodikova politika

Američka administracija je Dodika i više političkih zvaničnika u Republici Srpskoj sankcionisala zbog kontinuiranog napada na ustavni poredak Bosne i Hercegovine i podrivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Uz Dodika, na listi sankcionisanih su i članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, predsjednik Narodne Skupštine RS Nenad Stevandić, premijer RS-a Radovan Višković, te ministar pravde tog bh. entiteta Miloš Bukejlović.

"Ovi lideri direktno su odgovorni za poticanje na donošenje zakona u Narodnoj skupštini Republike Srpske kojim se odluke Ustavnog suda BiH proglašavaju neprimjenjivim u RS-u, čime se opstruira i ugrožava provedba Daytonskog mirovnog sporazuma", saopšteno je tada iz Ministarstva financija SAD-a.

U jeku sudskog procesa, novu krivičnu prijavu protiv Dodika i saučesnika, podnio je 16. januara i Ramiz Salkić, poslanik u Narodnoj skupštini RS zbog organizacije obilježavanja neustavnog i nezakonitog dana entiteta RS-a 9. januara.

Radi se o datumu kojeg je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim za obilježavanje Dana RS.

Salkić je, uz krivičnu prijavu, najavio i podnošenje zahtjeva Tužilaštvu BiH da, zbog postojećeg procesa, od Suda BiH zatraži i određivanje pritvora za Dodika.

Pročitajte i ovo: Godina borbe Schmidta i Zapada protiv Dodika i Rusije