Radovan Karadžić je u svoju hašku obranu nastavio izvoditi svjedoke koji su bili uključeni u sporne događaje u Srebrenici 1995.godine, kako bi potvrdili da on kao predsjednik Republike Srpske u vrijeme rata – nije imao ništa s tim. S druge strane haško tužiteljstvo je u unakrsnom ispitivanju ukazivalo na nevjerodostojnost svjedoka, podsjećajući na njihovu ulogu u operacijama koje su dovele do ratnog zločina.
Nakon suočavanja bivšeg Karadžićevog glasnogovornika Džona Zametice s njegovom ulogom u zataškavanju srebreničkog ubijanja i protjerivanja, tužiteljstvo je suočilo i bivšeg zapovjednika Drinskog korpusa Milenka Živanovića – s njegovom ulogom u izgladnjivanju Srebreničana.
General Živanović pojavio se na Haškom sudu kao Karadžićev svjedok tek nakon izdavanja obvezujećeg naloga sudaca, subpoene, što je i postalo razumljivo nakon niza neugodnih pitanja kojima ga je izložilo haško tužiteljstvo.
Naime, svjedok je nakon zauzimanja Srebrenice razrješen dužnosti zapovjednika Drinskog korpusa VRS-a 11.srpnja 1995.godine, tako da za razliku od njegovog nasljednika Radislava Krstića, nije odgovarao za masovna ubojstva koja su se nakon toga dogodila.
No tužiteljica Melissa Pack je Živanovića suočila s njegovim provođenjem Karadžićevih naređenja o izgladnjivanju Srebreničana koje je prethodilo pokolju i protjerivanju.
„Generale, Direktiva 7 zahtijeva izgladnjivanje muslimanskog stanovništva i ograničavanje podrške UNPROFOR-u. I traži da to bude nenametljivo, jel' tako?“, ispitivala je tužiteljica.
General Živanović je emotivno reagirao prilikom podsjećanja na sporne događaje, tvrdeći tijekom dva dana iskaza – da mu meta nikada nisu bili civili.
„Ponavljam stoti put ću ponoviti. Mi smo tada bili u ratnom odnosu, dvije zaraćene strane. Ali nemojte mi u svakom pitanju podturati muslimanski narod. Shvaćate li Vi da meni nikada muslimanski narod nije bio neprijatelj. Nikada, niti će ikad biti niti može biti“, povišenim glasom je odgovarao svjedok obrane.
Vaš browser nepodržava HTML5
Tužiteljstvo suočava Živanovića s njegovim izvršavanjem Karadžićeve Direktive 7
Nakon što je izjavio da je Armija Bosne i Hercegovine pod zapovjedništvom Nasera Orića zapravo izgladnjivala Srebreničane, generala Živanovića je tužiteljstvo podsjetilo na njegovo referiranje pravoslavnom svećeniku Vasiliju Kačavendi – o poravnavanju džamije, napadima na UNPROFOR i pripremama za zauzimanje zaštićene zone. O tome naime postoji i video zapis koji je uvršten kao dokaz.
„Vi znači ovdje govorite generale – o istjerivanju UNPROFOR-a sa Zelenog Jadra. I Vi ste to naredili, zar ne?“, suočila je svjedoka tužiteljica Pack.
„Kome ja to pričam – Karadžiću, Mladiću, zapovjednicima brigada ili svećeniku? Ja ovo razgovaram sa svećenikom. Ovo je čista zloupotreba priče. Pa neću valjda reći pred svećenikom da sam potplatio UNPROFOR-ca da se pomakne.“, svađao se Živanović tvrdeći da nije mogao reći što se zapravo dogodilo u pripremi i zauzimanju Srebrenice.
(VIDEO Sporno referiranje Kačavende od strane Živanovića)
I protiv idućeg svjedoka vođene istrage
U nastavku izvođenja dokaza obrane, Karadžić će izvesti još nekoliko svjedoka koji bi mu trebali potvrditi – da on nije ništa znao o srebreničkim masovnim ubojstvima, prema optužnici - preko 7000 bošnjačkih dječaka i muškaraca.
Među ostalim i Tomislav Kovač, bivši ministar policije i prvi policijski general u RS, koji je potkraj sudskog dana u četvrtak počeo s iskazom.
Tomislav Kovač3.
Kovač je u zahtjevu sucima - za slobodan prolazak do Haga i dodijelu odvjetnika tijekom iskaza - izrazio strahove da bi mogao biti kazneno gonjen budući da se protiv njega u Bosni i Hercegovini trenutno vodi istraga u vezi događaja o kojima bi trebalo svjedočiti na suđenju Karadžiću.
Kovač je u iskazu Karadžiću potvrdio da optuženi kao predsjednik RS „nije imao pojma“ da će zarobljenici u Srebrenici biti pogubljeni, napomenuvši pri tom - da su „zločini u Srebrenici najgore što se dogodilo srpskom narodu“. Sa svjedočenjem će nastaviti u petak.
Do kraja izvođenja dokaza obrane Karadžiću je ostalo gotovo 100 radnih sati, nakon što mu je zbog vraćanja točke 1 u optužnicu – genocid u 7 općina 1992.godine, dodijeljeno još dodatnih 25 sati za njezino osporavanje.
