Na Haškom sudu protekli tjedan se sudilo samo bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću, koji je nastavio ubrzano izvoditi za svoje svjedoke – bivše oficire Vojske Republike Srpske, članove kriznih štabova i Srpske demokratske stranke. Karadžić, koji misli pozvati više od 500 svjedoka u svoju obranu, kao da kvantitetom broja iskaza bivših suradnika želi osporiti optužbe.
One ga terete za teror nad Sarajlijama, genocid u Srebrenici, protjerivanje diljem Bosne i Hercegovine, te uzimanje međunarodnih promatrača za taoce. Više o atmosferi njegovog procesa obrane (koju zastupa sam) donosimo iz haške sudnice.
Kao da se ne obazire na činjenicu da mnoge članove ratnih štabova bosanskih Srba može dovesti u neugodnu situaciju, Karadžić ih dovodi u Hag kako bi potvrdili njegove teze obrane. Poput Svetozara Stanića, predsjednika općine Vogošća i člana ratnog kriznog štaba, kojeg je u unakrsnom ispitivanju tužiteljstvo suočilo sa činjenicom da je, kao istaknuti lokalni čelnik, morao znati 1992. godine za zatvaranje, zlostavljanje i ubijanje građana samo na osnovu njihove nesrpske nacionalnosti.
Kao zatočenički objekti užasa na području Vogošće spomenuti su Planjina kuća, Bunker i lokal Kod Sonje. No Stanić je tužiteljstvo uvjeravao - da o tome ne zna puno:
„Samo da su bili pritvorenici u motelu Sonja - znam za taj dio. Ostale dijelove uopšte ne znam, stojim iz toga. Čak vam mogu i to pomenuti – jedne prilike me zvao tada sudija Zdravko Luketa da obiđemo to i mi smo se spremali, međutim, zvali su me hitno na jedan sastanak na Ilidžu, tako da nisam otišao da budem prisutan u objektu Sonja.“
S druge strane svjedok Stanić nije mogao sakriti sreću zbog ponovnog susreta sa svojim bivšim šefom iz ratnog vremena, zatraživši od predsjedavajućeg suca O Gon Kwona da se na kraju njegovog svjedočenja pozdravi sa Karadžićem, mimo važeće procedure:
„Hvala i vama, časni sude. I ako mogu još da se jednom rukujem sa predsjednikom, pa da idem - ako dozvolite, naravno. Bila bi mi čast. Ako ne dozvolite...“
"Ne. Zahvaljujemo, gospodine Staniću", odgovorio je sudac.
Bez obzira na to hoće li oduševljenje pristalica njegovim likom i djelom imati utjecaj na haške suce, Karadžić se tijekom obrane trudi predstaviti kao mirotvorac. Svjedoka Zdravka Šalipura, ratnog člana općinskog odbora SDS-a u Novom Sarajevu, tako je zamolio da ocijeni njegovo djelovanje u predratno vrijeme:
„U onim prilikama kad su nas posjećivali i kad smo vidjeli šta se dešava na prostorima bivše Jugoslavije da ste bili veliki optimista da do rata u BiH neće doći, pogovoto u Sarajevu, da ste nas hrabrili. Imali ste veliki ugled, poštovanje. Mi bismo se svakom vašem dolasku na naš i formalni i neformalni sastanak radovali.“
Dokaze tužiteljstva o teroru koji je zavladao nad nesrpskim stanovništvom prilikom izbijanja rata, Karadžićevi svjedoci često nazivaju - ratnom propagandom koja i dalje traje. Poput Izeta Golića, poručnika VRS-a, koji je u svom iskazu potvrdio optuženom - da sarajevski civili nikad nisu bili meta njihovih napada:
„Ovo pitanje je pitanje koje se neprestano povlači u sredstvima informisanja u Federaciji. Pri svom dolasku ovdje ja sam imao jedan žestok verbalni napad i vjerovatno ću podnijeti tužbu protiv vlasnika novina. I ovo što gospodin predsjednik Karadžić pita - imam osjećaj da je to uticaj s te strane.“
Suđenje će se nastaviti polovicom siječnja iduće godine izvođenjem novih svjedoka. Nakon što završi obranu od optužbi za teror nad sarajevskim stanovništvom, Karadžić se sprema pozabaviti drugim točkama optužnice.
************
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).
Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
One ga terete za teror nad Sarajlijama, genocid u Srebrenici, protjerivanje diljem Bosne i Hercegovine, te uzimanje međunarodnih promatrača za taoce. Više o atmosferi njegovog procesa obrane (koju zastupa sam) donosimo iz haške sudnice.
Kao da se ne obazire na činjenicu da mnoge članove ratnih štabova bosanskih Srba može dovesti u neugodnu situaciju, Karadžić ih dovodi u Hag kako bi potvrdili njegove teze obrane. Poput Svetozara Stanića, predsjednika općine Vogošća i člana ratnog kriznog štaba, kojeg je u unakrsnom ispitivanju tužiteljstvo suočilo sa činjenicom da je, kao istaknuti lokalni čelnik, morao znati 1992. godine za zatvaranje, zlostavljanje i ubijanje građana samo na osnovu njihove nesrpske nacionalnosti.
Kao zatočenički objekti užasa na području Vogošće spomenuti su Planjina kuća, Bunker i lokal Kod Sonje. No Stanić je tužiteljstvo uvjeravao - da o tome ne zna puno:
„Samo da su bili pritvorenici u motelu Sonja - znam za taj dio. Ostale dijelove uopšte ne znam, stojim iz toga. Čak vam mogu i to pomenuti – jedne prilike me zvao tada sudija Zdravko Luketa da obiđemo to i mi smo se spremali, međutim, zvali su me hitno na jedan sastanak na Ilidžu, tako da nisam otišao da budem prisutan u objektu Sonja.“
S druge strane svjedok Stanić nije mogao sakriti sreću zbog ponovnog susreta sa svojim bivšim šefom iz ratnog vremena, zatraživši od predsjedavajućeg suca O Gon Kwona da se na kraju njegovog svjedočenja pozdravi sa Karadžićem, mimo važeće procedure:
„Hvala i vama, časni sude. I ako mogu još da se jednom rukujem sa predsjednikom, pa da idem - ako dozvolite, naravno. Bila bi mi čast. Ako ne dozvolite...“
"Ne. Zahvaljujemo, gospodine Staniću", odgovorio je sudac.
Bez obzira na to hoće li oduševljenje pristalica njegovim likom i djelom imati utjecaj na haške suce, Karadžić se tijekom obrane trudi predstaviti kao mirotvorac. Svjedoka Zdravka Šalipura, ratnog člana općinskog odbora SDS-a u Novom Sarajevu, tako je zamolio da ocijeni njegovo djelovanje u predratno vrijeme:
„U onim prilikama kad su nas posjećivali i kad smo vidjeli šta se dešava na prostorima bivše Jugoslavije da ste bili veliki optimista da do rata u BiH neće doći, pogovoto u Sarajevu, da ste nas hrabrili. Imali ste veliki ugled, poštovanje. Mi bismo se svakom vašem dolasku na naš i formalni i neformalni sastanak radovali.“
Dokaze tužiteljstva o teroru koji je zavladao nad nesrpskim stanovništvom prilikom izbijanja rata, Karadžićevi svjedoci često nazivaju - ratnom propagandom koja i dalje traje. Poput Izeta Golića, poručnika VRS-a, koji je u svom iskazu potvrdio optuženom - da sarajevski civili nikad nisu bili meta njihovih napada:
„Ovo pitanje je pitanje koje se neprestano povlači u sredstvima informisanja u Federaciji. Pri svom dolasku ovdje ja sam imao jedan žestok verbalni napad i vjerovatno ću podnijeti tužbu protiv vlasnika novina. I ovo što gospodin predsjednik Karadžić pita - imam osjećaj da je to uticaj s te strane.“
Suđenje će se nastaviti polovicom siječnja iduće godine izvođenjem novih svjedoka. Nakon što završi obranu od optužbi za teror nad sarajevskim stanovništvom, Karadžić se sprema pozabaviti drugim točkama optužnice.
************
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).
Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.