Na Haškom sudu Radovan Karadžić je nastavio u svoju obranu izvoditi svjedoke koji se i sami terete za ratne zločine u Srebrenici, kako bi sucima izjavili – da on kao ratni predsjednik Republike Srpske nema ništa s tim.
Osim što mu je to potvrdio, bivši zapovjednik 1.čete specijalne brigade policije bosanskih Srba Mendeljev Đurić, zvan Mane – i sam se morao braniti od navoda tužiteljstva – da je osobno zapovjedao i nadzirao izdvajanje bošnjačkih muškaraca i dječaka od njihovih obitelji u Potočarima, nakon čega su organizirano pogubljeni.
Đurić je prošle godine osuđen nepravomoćno na sudu Bosne i Hercegovine za učešće i podržavanje srebreničkog genocida na 30 godina zatvora. Odnosno za sudjelovanje u prisilnoj deportaciji žena i djece, hvatanju bjegunaca za koje se znalo da će kasnije biti pogubljeni, kao i za zapovjednu odgovornost nad regrutima koji su u skladištu u Kravici pogubili oko 1000 zarobljenika.
No Karadžić ga je doveo kako bi sudu izjavio u njegovu obranu – da tijekom cijelog četverogodišnjeg rata nikada nije čuo za genocidnu namjeru vojno-političkih vlasti bosanskih Srba pa tako ni nakon zauzimanja Srebrenice u srpnju 1995.godine.
Karadžić u sudnici 29. srpnja 2013.
„Gospodine Đuriću – je li ste čuli za postojanje bilo kakvog plana – za ubijanje ratnih zarobljenika, ljudi, civila nakon pada Srebrenice?“, ispitivao je optuženi koji se brani sam.
„Nisam nikada čuo ništa ni slično tome“, odgovorio je svjedok obrane.
S druge strane, haško tužiteljstvo je željelo prikazati nepouzdanost Đurića kao svjedoka, podsjećajući na činjenice koje je utvrdio lokalni sud – da je on kao zapovjednik 1.čete specijalne policije nadzirao regrute s Jahorine tijekom deportacija srebreničkih civila, kao i tijekom akcija hvatanja preostalih bjegunaca.
Sucima je Đurić pokušao objasniti da je prvenstveno bio instruktor na Jahorini, a da je zadatak vođenja čete za Srebrenicu dobio naknadno.
„Jer ja nisam došao s ostalim instruktorima u isto vrijeme. Nego sam došao kasnije jer sam bio na školovanju u Republici Srbiji, u Beogradu. I onda, vjerovatno, s obzirom da sam bio jedan od najstarijih tu, onda sam dobio tu privilegiju da vodim tu grupu, koju su oni nazvali četom“, navodio je svjedok tvrdeći da je u Srebrenici samo pomagao civilima da odu jer su to jako željeli.
Nakon što je Đurić izjavio da nije vidio nikakvo izdvajanje dječaka i muškaraca u UN-ovoj bazi u Potočarima tužiteljstvo je podsjetilo na izjave nizozemskih časnika koji su upravo njega označili kao osobu koja je time upravljala.
Također, tužitelj Mateo Kosti je pustio audio snimku Karadžićevog glasnogovornika Jovana Zametice, u kojoj novinaru BBC-a potvrđuje da se bošnjački dječaci i muškarci izdvajaju kako bi se navodno provjerilo – je li se radi o ratnim zločincima.
„Dakle 13.(srpnja) ujutro – znali su to na Palama, znali su to u Londonu jer je novinar BBC-a postavljao o tome pitanja, a Vi u Potočarima, na licu mjesta – niste imali nikakvu predstavu o tome?“, ispitivao je u nevjerici Kosti.
„Ne ja sam rekao – možda se to događalo. Ja ne tvrdim – da nije, niti da jeste. Nego u mojoj neposrednoj blizini se to nije radilo, niti sam ja to radio sa svojim ljudima“, poricao je Đurić, pojašnjavajući kako je 13.srpnja došao u Potočare popodne, kada se već nekoliko sati ukrcavalo Srebreničane u autobuse.
Vaš browser nepodržava HTML5
Dio unakrsnog ispitivanja o ulozi Đurića u izdvajanju muškaraca i dječaka
Đurić je tijekom iskaza izrazio nadu kako će suci u Bosni i Hercegovini u žalbenom postupku poništiti njegovu prvostupanjsku presudu od 30 godina i uvidjeti - da nema ništa sa srebreničkim pogubljenjima.
Za ovaj tjedan Karadžić inače planira dovesti u svoju obranu i pripadnika Desetog diverzantskog odreda VRS-a Franca Kosa, jednog od srebreničkih egzekutora, pravomoćno osuđenog zbog toga na 35 godina zatvora.
