Razlozi zastoja u procesuiranju predmeta ratnih zločina u BiH su prije svega neefikasnost u prebacivanju predmeta i nepostojanje liste prioriteta, a najveća odgovornost je na tužilaštvima, smatraju predstavnici domaćih i međunarodnih pravosudnih institucija.
No, u tužilaštvima navode brojne razloge zbog kojih nisu u mogućnosti suđenja učiniti efikasnijim - od sve težeg dolaska do svedoka i osumnjičenih do nedovoljne razmjene informacija između sudova, ali i sporog dostavljanja predmeta.
Predstavnici domaćih institucija i organizacija saglasni su s ocjenom Sergea Brammertza, glavnog tužioca Haškog tribunala, da postoje zabrinjavajuće naznake da se Strategija za rad na predmetima ratnih zločina bori sa poteškoćama i da je potrebna hitna akcija kako bi se situacija poboljšala.
“Primijetio sam da postoji ograničena politička volja i nedovoljni resursi da se završe preostali predmeti ratnih zločina. Takođe, predmeti se neefikasno prebacuju između tužilaca na državnom i entitetskim nivoima”, rekao je Brammertz nedavno pred Vijećem sigurnosti UN-a.
Milorad Novković, predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, ističe da je Nadzorno tijelo za praćenje provođenja Strategije prije pola godine takođe ukazalo na zastoj u procesuiranju predmeta ratnih zločina.
“Treba ispoštovati ono što stoji u Strategiji, da Sud i Tužilaštvo BiH sude najsloženije predmete, da imaju u vidu redoslijed i da se ispoštuju koliko je moguće rokovi za istrage i da se nađu efikasnija sredstva za prenos predmeta sa državnog na entitetska i kantonalna pravosuđa, jer i oni trebaju da riješe veliki broj predmeta”, smatra Novković.
Spor prenos predmeta problem je na koji ukazuje i Kantonalno tužilaštvo u Bihaću.
Predsjednica Kantonalnog suda u Bihaću Edina Arnautović kaže da su predmeti koje prosljeđuje državni Sud kantonalnim sudovima poslani sa zakašnjenjem od dvije godine, što odlaže i ispunjenje rokova:
Danka Prodanović, glasnogovornica Okružnog tužilaštva u Bijeljini kaže da bi saradnja među tužilaštvima takođe mogla biti bolja.
''Problem koji treba rješavati na nivou države je i razmjena podataka između tužilaštava, između Federacije i Republike Srpske, u pružanju uzajamne pomoći, iznalaženju svjedoka, osumnjičenih, dolaženju do dokaza", ocjenjuje Prodanović
No, svi ovi problemi mogli bi se riješiti da nema političkih pritisaka, napominje glavni Tužilac HNK Nijaz Mehmedbašić.
''Želja političara postoji i da utiču na ovu vrstu, na ovaj segment vlasti. Tužioci i sudije se otimaju koliko je god moguće.''
Murat Tahirović, predsjednik Udruženja logoraša BiH, takođe se slaže da je potrebno mnogo efikasnije procesuirati ove predmete, posebno one najsloženije.
“Kada je Strategija bila u raspravi, upozoravali smo do čega će dovesti, jer se nije nastavilo putem koji je započeo Haški tribunal. Bilo je određeno nekih 800 predmeta koji su imali oznaku “A”, za koje su istražitelji utvrdili da postoje dovoljno dokaza da su počinjeni zločini. Da se tim putem nastavilo, mislim da bi bilo puno više presuda i bili bi daleko zadovoljniji i žrtve i svi”, rekao je Tahirović.
Medžida Kreso, predsjednica Suda BiH, navodi da institucija na čijem je čelu nema zaostataka kada su u pitanju predmeti ratnih zločina.
U Tužilaštvu BiH nisu mogli detaljnije govoriti o razlozima zastoja i problemima u prebacivanju predmeta.
“Tužiteljstvo BiH, zajedno sa drugim agencijama za sprovođenje zakona, poduzima brojne aktivnosti kako bi se dinamika rada na predmetima ratnih zločina ubrzala”, navodi Boris Grubešić, portparol Tužilaštva BiH, napominjući da ovo Tužilaštvo iza sebe ima velike rezultate:
Šahbaz Džihanović iz Centra za edukaciju sudija i tužilaca kaže da se čini sve kako bi se proces suđenja učinio bržim i efikasnijim.
''Mi radimo sve da se u saradnji sa Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju, sa državnim tužilaštvom, sa Sudom BiH, a brojnim međunarodnim organizacijama učini sve da se naše sudije i tužioci osposobe da budu u stanju da preuzmu tako veliku odgovornost. Istina je da je potrebno učiniti brojne pretpostavke da pravosuđe BiH uđe u tako veliku obavezu i istina je takođe da se te pretpostavke sporo i teško ostvaruju. One znače, ne samo obuku sudija i tužilaca u BiH, nego i istražnih organa, organa za provođenje zakona.
S druge strane one znače vrlo značajno odvajanje materijalnih sredstava da se osposobe pravosudne institucije, kako u prostornom, finansijskom, materijalnom, ljudskom pogledu, da se osposobe institucije koje će osigurati zaštitu svjedoka, institucije koje će ubrzati procedure i da pravda bude dostupna. Mislim da će u narednom vremenu morat biti pojačane aktivnosti države iH da se ove pretpostavke koje zavise od države stvore i da se u ovaj posao uđe na način kako bi se u narednom vremenu, u skladu sa Strategijom, taj posao u BiH, koliko je to moguće, okončao'', navodi Džihanović.
Milorad Novković smatra da neće biti potrebno redefinisati rokove zadate Strategijom ukoliko raspodjela predmeta među sudovima i tužilaštvima bude efikasnija, no pritisak politike i dalje može usporavati proces suđenja, a vrijeme nije saveznik ni u pronalaženju svjedoka ni u pronalaženju osumnjičenih.
*********
Svi prilozi iz ovosedmičnog programa Pred licem pravde:
Srbija i Hrvatska: Dogovorom do povlačenja tužbi za genocid
Logoraši iz Mostara: Puštanje Vinka Martinovića na slobodu sramotno
Zaštićeni svjedok: Skidanje zapovjedne odgovornosti sa DB Srbije
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Evropa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).
Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
Program uređuju Dženana Halimović, Marija Arnautović i Dženana Karabegović.
Tekstove svih priloga iz emisije možete naći ovdje.
No, u tužilaštvima navode brojne razloge zbog kojih nisu u mogućnosti suđenja učiniti efikasnijim - od sve težeg dolaska do svedoka i osumnjičenih do nedovoljne razmjene informacija između sudova, ali i sporog dostavljanja predmeta.
Predstavnici domaćih institucija i organizacija saglasni su s ocjenom Sergea Brammertza, glavnog tužioca Haškog tribunala, da postoje zabrinjavajuće naznake da se Strategija za rad na predmetima ratnih zločina bori sa poteškoćama i da je potrebna hitna akcija kako bi se situacija poboljšala.
“Primijetio sam da postoji ograničena politička volja i nedovoljni resursi da se završe preostali predmeti ratnih zločina. Takođe, predmeti se neefikasno prebacuju između tužilaca na državnom i entitetskim nivoima”, rekao je Brammertz nedavno pred Vijećem sigurnosti UN-a.
Milorad Novković
Iako se u sudovima i tužilaštvima nastoji ispoštovati rok propisan usvojenom Strategijom za rad na predmetima ratnih zločina, brojni problemi poput nedostatka kadrova, nedostupnosti osumnjičenih i svjedoka, ali i nedovoljna saradnja u razmjeni informacija, usporavaju procese suđenja.Milorad Novković, predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, ističe da je Nadzorno tijelo za praćenje provođenja Strategije prije pola godine takođe ukazalo na zastoj u procesuiranju predmeta ratnih zločina.
“Treba ispoštovati ono što stoji u Strategiji, da Sud i Tužilaštvo BiH sude najsloženije predmete, da imaju u vidu redoslijed i da se ispoštuju koliko je moguće rokovi za istrage i da se nađu efikasnija sredstva za prenos predmeta sa državnog na entitetska i kantonalna pravosuđa, jer i oni trebaju da riješe veliki broj predmeta”, smatra Novković.
Spor prenos predmeta problem je na koji ukazuje i Kantonalno tužilaštvo u Bihaću.
Predsjednica Kantonalnog suda u Bihaću Edina Arnautović kaže da su predmeti koje prosljeđuje državni Sud kantonalnim sudovima poslani sa zakašnjenjem od dvije godine, što odlaže i ispunjenje rokova:
Medžida Kreso
''Ne znam da li ćemo mi uspjeti ispoštovati rok, a mislim da se nećemo razlikovati od drugih jer problem je identičan u svakom sudu. Svakom će nedostajati vremena. Malo je to kašnjenje u dostavljanju tih predmeta nas omelo'', kaže Edina Arnautović.Danka Prodanović, glasnogovornica Okružnog tužilaštva u Bijeljini kaže da bi saradnja među tužilaštvima takođe mogla biti bolja.
''Problem koji treba rješavati na nivou države je i razmjena podataka između tužilaštava, između Federacije i Republike Srpske, u pružanju uzajamne pomoći, iznalaženju svjedoka, osumnjičenih, dolaženju do dokaza", ocjenjuje Prodanović
No, svi ovi problemi mogli bi se riješiti da nema političkih pritisaka, napominje glavni Tužilac HNK Nijaz Mehmedbašić.
''Želja političara postoji i da utiču na ovu vrstu, na ovaj segment vlasti. Tužioci i sudije se otimaju koliko je god moguće.''
Murat Tahirović, predsjednik Udruženja logoraša BiH, takođe se slaže da je potrebno mnogo efikasnije procesuirati ove predmete, posebno one najsloženije.
“Kada je Strategija bila u raspravi, upozoravali smo do čega će dovesti, jer se nije nastavilo putem koji je započeo Haški tribunal. Bilo je određeno nekih 800 predmeta koji su imali oznaku “A”, za koje su istražitelji utvrdili da postoje dovoljno dokaza da su počinjeni zločini. Da se tim putem nastavilo, mislim da bi bilo puno više presuda i bili bi daleko zadovoljniji i žrtve i svi”, rekao je Tahirović.
Medžida Kreso, predsjednica Suda BiH, navodi da institucija na čijem je čelu nema zaostataka kada su u pitanju predmeti ratnih zločina.
U Tužilaštvu BiH nisu mogli detaljnije govoriti o razlozima zastoja i problemima u prebacivanju predmeta.
“Tužiteljstvo BiH, zajedno sa drugim agencijama za sprovođenje zakona, poduzima brojne aktivnosti kako bi se dinamika rada na predmetima ratnih zločina ubrzala”, navodi Boris Grubešić, portparol Tužilaštva BiH, napominjući da ovo Tužilaštvo iza sebe ima velike rezultate:
Boris Grubešić
''Tužiteljstvo BiH je samo tijekom 2011. godine podiglo više od 250 optužnica za različita krivična djela, dakle Tužiteljstvo BiH je zajedno sa agencijama za sprovođenje zakona intenzivno radilo tijekom 2011. g. na otkrivanju i procesuiranju kaznenih djela koja su u nadležnosti Tužiteljstva BiH. Bilo je dosta predmeta za ratne zločine i dosta situacija ostvarene suradnje sa pravosudnim institucijama u zemljama regiona, ali i u Evropi i u svijetu.''Šahbaz Džihanović iz Centra za edukaciju sudija i tužilaca kaže da se čini sve kako bi se proces suđenja učinio bržim i efikasnijim.
''Mi radimo sve da se u saradnji sa Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju, sa državnim tužilaštvom, sa Sudom BiH, a brojnim međunarodnim organizacijama učini sve da se naše sudije i tužioci osposobe da budu u stanju da preuzmu tako veliku odgovornost. Istina je da je potrebno učiniti brojne pretpostavke da pravosuđe BiH uđe u tako veliku obavezu i istina je takođe da se te pretpostavke sporo i teško ostvaruju. One znače, ne samo obuku sudija i tužilaca u BiH, nego i istražnih organa, organa za provođenje zakona.
S druge strane one znače vrlo značajno odvajanje materijalnih sredstava da se osposobe pravosudne institucije, kako u prostornom, finansijskom, materijalnom, ljudskom pogledu, da se osposobe institucije koje će osigurati zaštitu svjedoka, institucije koje će ubrzati procedure i da pravda bude dostupna. Mislim da će u narednom vremenu morat biti pojačane aktivnosti države iH da se ove pretpostavke koje zavise od države stvore i da se u ovaj posao uđe na način kako bi se u narednom vremenu, u skladu sa Strategijom, taj posao u BiH, koliko je to moguće, okončao'', navodi Džihanović.
Milorad Novković smatra da neće biti potrebno redefinisati rokove zadate Strategijom ukoliko raspodjela predmeta među sudovima i tužilaštvima bude efikasnija, no pritisak politike i dalje može usporavati proces suđenja, a vrijeme nije saveznik ni u pronalaženju svjedoka ni u pronalaženju osumnjičenih.
*********
Svi prilozi iz ovosedmičnog programa Pred licem pravde:
Srbija i Hrvatska: Dogovorom do povlačenja tužbi za genocid
Logoraši iz Mostara: Puštanje Vinka Martinovića na slobodu sramotno
Zaštićeni svjedok: Skidanje zapovjedne odgovornosti sa DB Srbije
Pred licem pravde sa IWPR (april 2011)
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Evropa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).
Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
Program uređuju Dženana Halimović, Marija Arnautović i Dženana Karabegović.
Tekstove svih priloga iz emisije možete naći ovdje.