Prema podacima Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH (VSTV), građani od budžetskih korisnika na svim nivoima vlasti putem radnih sporova potražuju 2,8 milijardi maraka. Analitičari upozoravaju da ovo u velikoj mjeri pritišće budžete te ističu da su razlozi tolikih potraživanja nepoštovanje procedura i otkazi mimo zakona.
Ukupna vrijednost svih sporova koji se vode pred sudovima u Bosni i Hercegovini iznosi 7,7 milijardi maraka od čega građani od javnih institucija, preduzeća i ustanova na svim nivoima potražuju oko 30 odsto, odnosno 2,8 milijardi maraka.
Radi se o više od 35.000 sporova pred bosanskohercegovačkim sudovima a u 90 odsto slučajeva su to sporovi iz radnog odnosa, bilo da je riječ o neisplaćenim platama, otkazima ili drugim novčanim potraživanjima.
Najviše sporova je pred sudovima u Sarajevu i Banjaluci, a ovoliki broj sporova iz radnog prava opterećuje sve sudove u BiH, te se iz tog razloga moraju tražiti alternativna rješenja, kaže portparol Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH, Marjana Popović.
"Ono što će VSTS učiniti u narednom periodu jeste da će, prije svega, prezentovati analizu državnih institucija koje imaju najveći udio u ovoj vrsti sporova i održaće zajedničke sastanke sa ciljem razmatranja ove problematike i pronalaska eventualnih rješenja i pojačaće i dalje promociju sudske nagodbe u ovoj vrsti sporova", kaže Popović.
Svoja potraživanja na sudu tražili su i radnici Željeznica Republike Srpske, a radi se o više od 20 miliona maraka potraživanja zbog nezakonito umanjenih naknada.
"Prvo što je to bilo direktno kršenje Zakona i neko je od institucija koje to kontrolišu zakazao iako smo mi to prijavljivali inspekcijama i ostalim nadležnim institucijama. Umjesto da su reagovali, dozvolili su da mi idemo na sud i da pravimo dodatne troškove preduzeću. Mimo toga imamo i tužbi ljudi po osnovu smjena i otkaza političke prirode, odnosno koji su imali ugovore o radu na jednom radnom mjestu pa su ih pomjerili na druga radna mjesta i već se i tu isplaćuju te presude što je isto za nas apsurd jer bi pravni sektor morao kontrolisati šta je u skladu sa zakonom a šta ne", pojašnjava predsjednik samostalnog sindikata saobraćajno-transportnih djelatnosti, Zlatko Marin.
Vaš browser nepodržava HTML5
Hoće li novo zaduženje spasiti Željeznice RS?
Ekonomista Aleksandar Ljuboja kaže da ovi sporovi nastaju nastaju kao posljedica nejasnih zakonskih rješenja i njihovog lošeg sprovođenje.
"Posljedice su to nedostataka koji postoje u procedurama unutar institucija i javnih preduzeća i nepoštovanja jednog dijela procedura, nepoštovanja odredbi Zakona o radu, statuta i svih ostalih akata koji definišu poziciju rada", smatra Ljuboja.
Ljuboja dodaje i da se veliki dio tih sporova odnosi na nezakonite otkaze po raznim osnovama.
"Ono što je takođe interesantno jesu smjene koje nisu motivisane operativnim aktivnostima i poslovnim performansama pojedinaca već nekim eksternim razlozima koji dovode do naglih i urgentnih prekida radnog odnosa a nisu sprovedeni slovom zakona i u skladu sa procedurama tih javnih preduzeća i institucija", pojašnjava Ljuboja.
Vrijednost ovih sporova je mnogostruko veća i zbog sporosti rješavanja ovih predmeta pred sudovima jer na svaki iznos naknade koji pripada pojedincima dolaze i naknade koje udvostruče iznos odšteta.
Zato je jedno od rješenja uspostavljanje Agencije za mirno rješavanje radnih sporova što je još 2010. učinjeno u Republici Srpskoj.
Borislav Radić direktor ove Agencije kaže da su postupci besplatni za sve strane u postupku i mnogo su kraći u odnosu na procese pred sudovima, te ističe da se na ovaj način rasterećuju sudovi po pitanju sporova iz radnog odnosa.
"Mi predmete moramo riješiti u roku od 30 dana. Postupci pred sudovima kao što znate traju izuzetno dugo i pitanje je naravno i dostižnosti pravde u tim situacijama ako govorimo o dužini trajanja procesa i radnici gube povjerenje u sudske institucije. Pravosudne institucije u Republici Srpskoj, prema informacijama koje imam, u 2017. su zaprimile oko 1.600 individualnih radnih sporova a činjenica je da smo mi zaprimili više od 1.800 govori u prilog i povjerenju u radu ove institucije i onoga što mi radimo. Ova činjenica ide u prilog tome da se sudije i sudovi mogu posvetiti drugim vrstama sporova i tu se generalno smanjuje i broj sudskih spisa", pojašnjava Radić.
Iz Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH ističu da postoje i slučajevi gdje jedno kantonalno ministarstvo tuži drugo ministarstvo iz istog kantona.
Tako se novac prebacuje iz jednog ministarstva u drugo, ali se uredno plate kamate i sudski troškovi i na taj način se bespotrebno prave dodatna opterećenja po budžete, a za to niko ne odgovora.