Nakon što je u Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i svakom članu kolektivnog šefa države Međunarodni sud pravde u Hagu dostavio pisma kako je odbačen zahtjev za reviziju presude BiH protiv Srbije, pitanje legitimacije bh. agenta Sakiba Softića izbilo je u prvi plan.
Naime, u obrazloženju odluke Sud navodi kako je Softić još u maju prošle godine Sudu poslao pismo u kojem je izrazio zabrinutost u pogledu važenja njegove legitimacije, te da li je ona validna u slučaju revizije.
"U saopštenju za medije Međunarodnog suda pravde od 9. marta objavljenog na službenoj stranici Suda, stoji da je Nj.E. Sudija Ronny Abraham, predsjednik Suda, izjavio da je 'Sekretarijat Suda (Registry), primio podnesak g. Softića od 25. maja 2016. u kojem je on postavio upit da li njegovo imenovanje za punomoćnika Bosne i Hercegovine u predmetu koji se tiče primjene Konvencije za sprječavanje i kažnjavanja zločina genocida (Bosna i Hercegovina v. Srbija i Crna Gora) važi i za postupak revizije presude od 26. februara 2007. godine u ovom predmetu'. Podneskom od 26. maja 2016. godine Registrar Suda je informirao g. Softića da će biti potrebno novo imenovanje", citira za RSE profesor međunarodnog prava Zarije Seizović dio obrazloženja Međunarodnog suda pravde.
"Iz navedenog se da zaključiti da je, ako je primio odgovor registrara, punomoćnik Softić, devet mjeseci prije podnošenja zahtjeva za obnovu postupka (revizije), znao da će mu biti potrebna nova punomoć za taj čin kao i za zastupanje. Kraj ovakvog stanja stvari, teško bi bilo zamisliti da ta činjenica nije bila poznata članovima tima za reviziju i ostalima koji su bili involvirani u cio proces", ocjenjuje Seizović.
Prva stranica obrazloženja Suda
Kako saglasnosti nije bilo, legitimacija je sa strane Suda nevažeća, iako nikada nije osporena u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine.
Međutim, ovako krupna stvar nije smjela biti zataškana, kaže za RSE Mirsad Tokača, direktor Istraživačko-dokumentacionog centra iz Sarajeva.
"Nikada Predsjedništvo nije obnovilo mandat, iako je bilo prilike da se to uradi u ranijim sazivima, kako ne bi došlo do ove situacije. S druge strane, ovdje se radi i o obmanjivanju javnosti od koje se ova informacija krila, i o kojoj ni Predsjedništvo nije raspravljalo. Najskandaloznije je to što je i Softić za to znao, a ipak predao aplikaciju u ime BiH", navodi Tokača.
Također, Tokača smatra da su tvrdnje člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića o tome da se radi o političkoj odluci besmislene, jer je u pitanju čisto birokratski akt i stvar procedure.
"Ne znam ni kako se taj pravni tim uopšte upustio u ovakvu avanturu. Pametnije bi bilo da smo raspravili o efektima presude iz 2007. kojom je, ipak, pred tim sudom utvrđeno da se desio genocid u Srebrenici, što je, ako se uzme u obzir praksa ranijih svjetskih sukoba u kojima nema takvih odluka, ipak u međunarodnom kontekstu značajna stvar. Ali, Izetbegović nije jedini kriv, već svi oni koji su do sada mogli nešto uraditi po pitanju revizije, a nisu", kategoričan je Mirsad Tokača.
Sud u Hagu ocijenio je, podsjetimo, kako nije postojala institucionalna odluka Predsjedništva BiH za novu autorizaciju ni Softićeve legitimacije, niti nečije druge.