Zabrana negiranja genocida podijelila advokate u BiH

Sud Bosne i Hercegovine (BiH) odobrio je odgodu suđenja koju su tražili branitelji optuženih za ratne zločine u BiH u predmetu „Mane Đurić i dr“, jer, kako su kazali za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz Suda BiH, ni u ovoj instituciji u srijedu, 28. jula, nisu bili upoznati sa sadržajem dopuna koje se odnose na kažnjavanje negiranja genocida.

Branitelji su odgodu tražili kazavši da nisu bili upoznati s dopunama o zabrani negiranja genocida, te da bi mogli sami sebe inkriminirati braneći optužene za ratne zločine u Vlasenici, na istoku BiH.

„Pretresno vijeće u predmetu 'Mane Đurić i dr.' donijelo je procesnu odluku o odlaganju pretresa, rukovodeći se odredbama Zakona o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine, kako bi se i stranke i Sud upoznali s novim normama i kako ne bi eventualno došlo do povrede bilo čijih procesnih prava, a što je uobičajena sudska praksa“, naveli su iz Suda BiH.

Objašnjenja branitelja koji su tražili odgodu

Odvjetnik Miloš Perić iz Zvornika, gradića na istoku BiH, za RSE je u srijedu, 28. jula kazao da je advokatski tim koji zastupa optužene u predmetu „Mane Đurić i dr.“ iz medija saznao da su dopune Krivičnog zakona taj dan stupile na snagu.

„Stoga sam se ja kao branilac prvooptuženog našao u situaciji da prvi moram da govorim, jer smo imali zakazana dva svjedoka, a s obzirom na to da osim objava u medijima nisam imao priliku da pročitam izvorni tekst Zakona, rekao sam da ja nisam sposoban da branim svog branjenika, jer mogu počiniti krivično djelo“, rekao je Perić.

S tim se složio advokatski tim i sudsko vijeće je uvažilo ovaj potez, naveo je Perić.

„Ovo je sada vrlo delikatna situacija. Ako se mom branjeniku stavlja na teret zločin protiv čovječnosti, a ja ga branim tako što negiram da je on to počinio, gdje je granica ta do koje ja mogu ići u njegovoj odbrani“, kazao je Perić.

Pred Sudom BiH u ponedjeljak, 2. augusta, zakazana su još dva ročišta u predmetima optuženih za ratne zločine, te još nekoliko u prvim sedmicama augusta.

Jedan od optuženih, koji bi u ponedjeljak trebao doći u Sud BiH, je i Milomir Savčić. On je optužen da je pomagao u izvršenju genocida u Srebrenici i predsjednik je Boračke organiztacije Republike Srpske.

Iz advokatske kancelarije Miodraga Stojanovića, Savčićevog branitelja, kažu da još ne postoji jedinstven stav Advokatske komore Republike Srpske (RS) kad je riječ o tome kako će branitelji postupati i hoće li kao u predmetu „Mane Đurić i dr.“ tražiti odgode.

„Komora je već iznijela svoju zabrinutost. O tome se već vrše neki pregovori unutar komore. Zvali su nas i malo smo se konsultovali o tome“, kaže odvjetnik Bojan Stojanović.

Stojanović navodi da u slučaju da Sud BiH ne prihvati zahtjev nekog od branitelja za odgodom, u tom slučaju „to bi primoralo advokata da radi svoj posao“.

„Zavisi od vijeća, od sudije. To je bila odluka tada da je opravdano, ali drugo vijeće može tražiti da se suđenje nastavi“, kaže Stojanović za RSE.

Na upit RSE o mogućnosti jedinstvenog stava Suda u ovakvim i sličnim situacijama, odgovorili su:

„Prerano je govoriti o hipotetičkim situacijama, a svakako da Sud raspolaže procedurama za zauzimanje jedinstvenog stava i po ovom pitanju, ako se za tim ukaže potreba“.

Suđenja optuženima za ratne zločine u Vlasenici odgađa se do prve polovine septembra.

'Poštovanje Zakona ne isključuje odbranu optuženih'

Za odvjetnicu Senku Nožicu zahtjevi branitelja za odgodom su neopravdani. Ona smatra da ne postoji način da bilo koji odvjetnik inkriminira sam sebe.

„Ne postoji uopće način. Apsolutno ne postoji način. Mi kad nekoga branimo, mi imamo pravo da ga branimo onako kako to optuženi želi i kakav je koncept naše odbrane. Kad neko kaže da ne bi inkriminirao sebe, onda dovodi u pitanje da bi bilo ko bilo koga mogao braniti za genocid ili da bi bilo koji osumnjičeni ili optuženi za genocid mogao uopće da se brani. To nema veze za zakonom“, kaže Nožica.

Pojašnjava da se ne radi o tome da neko zabranjuje nekom da se brani za genocid.

„To bi bilo katastrofa. Zakon ne govori o tome. On se odnosi na zabranu negiranja genocida. Tačno se kaže ko, kada i na koji način“, kaže Nožica.

Smatra da je situacija – u kojoj pola države poštuje zakon, druga polovica kaže da neće poštovati zakon – dovedena do apsurda, ali da Sud ima mehanizme kojima bi mogao spriječiti ovakve situacije, barem kad je o odvjetnicima riječ.

„Ako je advokat postavljen po službenoj dužnosti Suda i neće da brani nekoga zbog zakona s kojim se ne slaže, onda Sud može da skine s liste advokata po službenoj dužnosti. Išla bih dalje i rekla da neko ko kaže da ne može da brani nekoga jer ne poštuje zakona BiH, ne treba uopće biti advokat“, kaže Nožica.

https://www.slobodnaevropa.org/a/eu-incko-ka%C5%BEnjavanje-negiranja-genocida/31374028.html

Koliko je presuda za ratne zločine na Sudu BiH

Dopune Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, koje je donio visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko 23. jula i kojima je kriminalizirano negiranje genocida, ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti odnose se, osim na Međunarodni sud u Hagu, i na presuda Suda BiH.

To znači da se ne smiju negirati ili dovoditi u pitanje pravosnažne presude koje je za ratne zločine izrekao ovaj sud.

Od 2004. do 2021. godine na Odjelu za ratne zločine Suda BiH pravosnažno je osuđeno 269 osoba na 3.218 godina zatvora.

Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko 23. jula proglasio je dopune Krivičnog zakona BiH kojim se kriminalizira negiranje genocida i drugih ratnih zločina.

Dopune su zvanično objavljene u Službenom listu BiH 27. jula, što znači da su ova djela od srijede, 28. jula i formalno kažnjiva.

Odlukom visokog predstavnika kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina kaznit će se onaj ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom, navodi se u Odluci.

Dodikova peticija i peticija protiv Dodika