Studentski se bunt u Hrvatskoj proširio na 15 fakulteta diljem zemlje i traje već 11 dana. Odbili su ministrovu ponudu besplatnog školovanja za najuspješnije studente te i dalje zahtijevaju 'besplatno studiranje za sve', uz poruku - 'nećemo komercijalizaciju obrazovanja'!
Jesu li probuđeni hrvatski studenti dovoljno snažni da potaknu neke promjene i nose li njihovi slogani i svojevrsne ideološke poruke, bili oni toga svjesni ili ne?
Riječ je o prvoj masovnoj pobuni studenata u samostalnoj Hrvatskoj. Većina javnosti ih podržava, no mnogi ne odobravaju blokadu nastave i zaposjednje fakulteta, čemu se protivi i dio studenata. Danas im je i predsjednik države Stjepan Mesić, koji ih je u početku podržao, poručio: 'poruku ste poslali, vratite se nastavi'.
No, blokada je zasad prekinuta jedino na Učiteljskom i Filozofskom fakultetu u Osijeku, na ostalima se nastavlja. Studenti:
„Do sada se nije ništa konkretno dogodilo i, zapravo, ništa novo nam nisu ni ponudili, što već ranije nije postojalo. Dobili smo, znači, linearni model plaćanja kao moguće rješenje, što nam ništa ne znači.“
„U slučaju prisilne deblokade fakulteta pružat ćemo pasivan otpor. Dakle, mi se nećemo suprotstavljat', ali morat će nas doslovno odnijeti s fakulteta.“
Studenti odbijaju da iza njihovih prosvjeda stoji bilo koja politička opcija, od takvih su optužbi odustali ubrzo i oni koji su ih lansirali, no riječ je o buntu koji ipak ima i neke ideološke dimenzije, bez obzira jesu li studenti toga svjesni ili nisu – ocjenjuje za naš program dr Vlasta Ilišin, sociologinja čija su mnoga istraživanja upravo o mladima u Hrvatskoj, a jedno od zadnjih baš o studentima:
«Ja ne vjerujem da su oni instrumentalizirani od neke stranke, ali činjenica je da je jedan od njihovih slogana ' nećemo komercijalizaciju znanja' ! To je ideologija! Ne moraju oni toga biti svjesni i ne mislim ja, ako kažem da je to ideologija, loše.»
Aktualna gospodarska kriza i u svijetu je osvijestila taj socijalni element, a pobuna protiv socijalnih nejednakosti dade se, kaže dr Ilišin, iščitati i iz ovih studentskih slogana u Hrvatskoj, poput onog 'znanje nije na prodaju':
«Ova Bologna je od samog početka diskutabilna, ne mislim samo kod nas. Bilo je u Europi dosta diskusija o tome, ali kod nas se to, na žalost, malo prenosilo. Pitanje je koliko je to zapravo odustajenje od jednog klasičnog akademskog obrazovanja i podilaženje kapitalu koji treba određeni tip radne snage kojoj onda zapravo i ne trebaju određena znanja. To je onda dovodilo i do zaključaka da će se stvoriti mase nekritičke poluinteligencije itd. Očito se sve to skupa kupilo i kod naših studenata i sad je krenulo. I to 'besplatno školovanje' zadire u niz stvari. Nije to kao pobuna zbog loše hrane u menzi.»
Jedan od najistaknutijih studentskih vođa iz 1971., Ivan Zvonimir –Čičak, koji je zbog ondašnjeg masovnog studentskog pokreta i zahtjeva odležao i u zatvoru, kaže da mu se današnji studentski prosvjedi – ne sviđaju:
«Podozriv sam, recimo, zbog zatvorenih studentskih plenuma, kad studenti izbacuju novinare sa svojih plenuma. Pa čekaj malo! Zašto bi se netko bojao novinara, pa nije to sjednica CK, niti je to zatvorena sjednica Vlade. Imam i nekakav njihov letak-intervju, koji je anoniman, a u kojem su oni protiv neoliberalizima!? Neoliberalizam ne postoji, postoji liberalizam ili ga nema.»
Najnoviju studentsku pobunu Čičak ne smatra nekom prevelikom snagom koja bi mogla rezultirati promjenama:
«Ako, recimo, od 7.000 studenata na fakultet dođe 300 - 400 i blokira nastavu, to nije snaga! Svugdje štrajka oko 10 posto ljudi.»
Dr Ilišin:
«Nisu ni u Europi i razvijenijim europskim zemljama svi studenti 'lučonoše'.«
Profesor filozofije na zagrebačkom Filozofskom fakultetu Žarko Puhovski smatra da studenti traže premalo i da su trebali zahtijevati – ukidanje Bologne, a daljnji razvoj situacije vidi u dva mogu-a scenarija:
«Ako danas Senat zagrebačkog Sveučilišta odluči suspendirati dekana Filozofskog fakulteta , za što postoje neki znaci i na čemu, izgleda, ministar inzistira,onda ćemo imati situaciju da će se vjerojatno i dio nastavnika doslovce preseliti na Fakultet i da će se stvar jako proširiti. A ako ne, onda će to biti nešto što će sad malo utihnuti preko ovih prvosvibanjskih praznika. Međutim, ako se studenti spoje sa skorim štrajkom sindikata zaposlenih u javnom sektoru, onda bi se Hrvatska mogla naći pred dosta ozbiljnim nemirima.»
Studenti:
«Ovi nama žele poručiti da im nije bitna situacija u visokom školstvu, da im nije bitna situacija koja je problematična i s čim se svi slažu, koja je problematična općenito u edukacijskom sustavu Republike Hrvatske, nego da im je samo bitno da studenti što prije prekinu s pobunama, da prekinu sa razmišljanjem svojom glavom.»
Riječ je o prvoj masovnoj pobuni studenata u samostalnoj Hrvatskoj. Većina javnosti ih podržava, no mnogi ne odobravaju blokadu nastave i zaposjednje fakulteta, čemu se protivi i dio studenata. Danas im je i predsjednik države Stjepan Mesić, koji ih je u početku podržao, poručio: 'poruku ste poslali, vratite se nastavi'.
No, blokada je zasad prekinuta jedino na Učiteljskom i Filozofskom fakultetu u Osijeku, na ostalima se nastavlja. Studenti:
„Do sada se nije ništa konkretno dogodilo i, zapravo, ništa novo nam nisu ni ponudili, što već ranije nije postojalo. Dobili smo, znači, linearni model plaćanja kao moguće rješenje, što nam ništa ne znači.“
„U slučaju prisilne deblokade fakulteta pružat ćemo pasivan otpor. Dakle, mi se nećemo suprotstavljat', ali morat će nas doslovno odnijeti s fakulteta.“
Studenti odbijaju da iza njihovih prosvjeda stoji bilo koja politička opcija, od takvih su optužbi odustali ubrzo i oni koji su ih lansirali, no riječ je o buntu koji ipak ima i neke ideološke dimenzije, bez obzira jesu li studenti toga svjesni ili nisu – ocjenjuje za naš program dr Vlasta Ilišin, sociologinja čija su mnoga istraživanja upravo o mladima u Hrvatskoj, a jedno od zadnjih baš o studentima:
«Ja ne vjerujem da su oni instrumentalizirani od neke stranke, ali činjenica je da je jedan od njihovih slogana ' nećemo komercijalizaciju znanja' ! To je ideologija! Ne moraju oni toga biti svjesni i ne mislim ja, ako kažem da je to ideologija, loše.»
Aktualna gospodarska kriza i u svijetu je osvijestila taj socijalni element, a pobuna protiv socijalnih nejednakosti dade se, kaže dr Ilišin, iščitati i iz ovih studentskih slogana u Hrvatskoj, poput onog 'znanje nije na prodaju':
«Ova Bologna je od samog početka diskutabilna, ne mislim samo kod nas. Bilo je u Europi dosta diskusija o tome, ali kod nas se to, na žalost, malo prenosilo. Pitanje je koliko je to zapravo odustajenje od jednog klasičnog akademskog obrazovanja i podilaženje kapitalu koji treba određeni tip radne snage kojoj onda zapravo i ne trebaju određena znanja. To je onda dovodilo i do zaključaka da će se stvoriti mase nekritičke poluinteligencije itd. Očito se sve to skupa kupilo i kod naših studenata i sad je krenulo. I to 'besplatno školovanje' zadire u niz stvari. Nije to kao pobuna zbog loše hrane u menzi.»
Jedan od najistaknutijih studentskih vođa iz 1971., Ivan Zvonimir –Čičak, koji je zbog ondašnjeg masovnog studentskog pokreta i zahtjeva odležao i u zatvoru, kaže da mu se današnji studentski prosvjedi – ne sviđaju:
«Podozriv sam, recimo, zbog zatvorenih studentskih plenuma, kad studenti izbacuju novinare sa svojih plenuma. Pa čekaj malo! Zašto bi se netko bojao novinara, pa nije to sjednica CK, niti je to zatvorena sjednica Vlade. Imam i nekakav njihov letak-intervju, koji je anoniman, a u kojem su oni protiv neoliberalizima!? Neoliberalizam ne postoji, postoji liberalizam ili ga nema.»
Najnoviju studentsku pobunu Čičak ne smatra nekom prevelikom snagom koja bi mogla rezultirati promjenama:
«Ako, recimo, od 7.000 studenata na fakultet dođe 300 - 400 i blokira nastavu, to nije snaga! Svugdje štrajka oko 10 posto ljudi.»
Dr Ilišin:
«Nisu ni u Europi i razvijenijim europskim zemljama svi studenti 'lučonoše'.«
Profesor filozofije na zagrebačkom Filozofskom fakultetu Žarko Puhovski smatra da studenti traže premalo i da su trebali zahtijevati – ukidanje Bologne, a daljnji razvoj situacije vidi u dva mogu-a scenarija:
«Ako danas Senat zagrebačkog Sveučilišta odluči suspendirati dekana Filozofskog fakulteta , za što postoje neki znaci i na čemu, izgleda, ministar inzistira,onda ćemo imati situaciju da će se vjerojatno i dio nastavnika doslovce preseliti na Fakultet i da će se stvar jako proširiti. A ako ne, onda će to biti nešto što će sad malo utihnuti preko ovih prvosvibanjskih praznika. Međutim, ako se studenti spoje sa skorim štrajkom sindikata zaposlenih u javnom sektoru, onda bi se Hrvatska mogla naći pred dosta ozbiljnim nemirima.»
Studenti:
«Ovi nama žele poručiti da im nije bitna situacija u visokom školstvu, da im nije bitna situacija koja je problematična i s čim se svi slažu, koja je problematična općenito u edukacijskom sustavu Republike Hrvatske, nego da im je samo bitno da studenti što prije prekinu s pobunama, da prekinu sa razmišljanjem svojom glavom.»