Godinu dana od ulaska Hrvatske u EU, Bosna i Hercegovina nije uradila gotovo ništa da ispuni uslove za nastavak izvoza proizvoda životinjskog porijekla. Gubitak po tom osnovu je više od 50 miliona eura. Ovaj gubitak olako je prihvaćen u državnim institucijama, dok se BiH kreditno zadužuje kod međunarodnih finansijskih institucija za 65 miliona eura kako bi pomogla popljavljenim područjima.
Iako je datum ulaska Hrvatske u Evropsku uniju bio poznat gotovo godinu dana ranije, niti za tu niti za godinu otkako se Bosna i Hercegovina graniči sa EU nije urađeno ništa kako bi se omogućilo bh privrednicima da i dalje izvoze proizvode životinjskog porijekla u EU. Štete po BiH su milionske.
"Bosna i Hercegovina nije uspostavila odgovarajuću infrastrukturu, prvenstveno kontrole kvaliteta proizvoda. Radi se o mliječnim proizvodima, proizvodima od mesa, mesoprerade, jaja, peradi i meda. Osim ovog zadnjeg, gotovo da ništa nije urađeno, nisu napravljene odgovarajuće pripreme. Bosna i Hercegovina u ovom vremenskom periodu od godinu dana na gubitku je preko stotinu miliona maraka", kaže ekonomista Duljko Hasić iz Vanjskotrgovinske komore BiH.
Da su štete ogromne slažu se i parlamentarci, iako državni Parlament nije učinio mnogo da se problem prevaziđe.
Mladen Ivanković Lijanović
"Bosna i Hercegovina nažalost nije napravila sve one potrebne korake kako bi proizvodi životinjskog porijekla mogli da se izvoze u Evropsku uniju. Posljednjih godinu dana zbog nekoordinacije u Vijeću ministara nismo pošli s mrtve točke", ističe Mladen Ivanković Lijanović, poslanik u državnom Parlamentu iz stranke Radom za boljitak.
Sličnog je mišljenja i poslanik Dragan Vrankić iz HDZ-a, bivši ministar finansija i trezora BiH.
"Mi nismo sposobni izaći na međunarodno tržište, koje je nemilosrdno. Mi gubimo te utakmice, isto kao sad naši nogometni klubovi u predkvalifikaciji, svi redovito ispadaju. Tako i mi ispadamo na tržišnoj utakmici jer nismo osposobljeni da se nosimo sa svjetskim igračima na slobodnom tržištu. To je definitivno naš najveći problem. Jedan od osnovnih preduvjeta je politički ambijent u zemlji, koji definitivno moramo riješiti", smatra Vrankić.
SDP-ovci, pak nemaju informacija o tome koliko je BiH izgubila time što bh izvoznici koji se bave proizvodima životinjskog porijekla već godinu dana ne mogu izvoziti, te su neki od njih morali zatvoriti proizvodne pogone.
"Da vam pravo kažem, nisam u tom fajlu. Mislim da tu trebate, ako hoćete nekog od SDP-a, Mirzu Kušljugića", smatra poslanik Anto Domazet.
I njegov stranački kolega Mirza Kušljugić, član parlamentarne Komisije za vanjsku trgovinu nema informacija o ovom pitanju.
"Prava adresa je da pitate Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa", riječi su Kušljugića.
Ti isti SDP-ovci možda ne znaju koliko je desetina miliona Bosna i Hercegovina izgubila zabranom izvoza u EU, ali tvrde da su krediti koje dobija za sanaciju poplava toliko povoljni da bi ih šteta bilo propustiti.
Mirko Šarović
Podsjećamo: ovi parlamentarci su podržali svojevremeno i smjenu ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirka Šarovića koji je za tri mjeseca uspio sa svojim timom omogućiti da barem proizvođači meda dobiju dozvolu za izvoz, a u pripremi su bile i dvije domaće laboratorije za certifikaciju proizvoda. (Bosna i Hercegovina, inače, za certificiranje proizvoda mora koristiti laboratorije u Srbiji ili Hrvatskoj jer nema vlastite). Dakle, ministar je smijenjen, a Duljko Hasić iz Vanjskotrgovinske komore kaže kako je od tada ministarstvo potpuno zaustavilo rad na ispunjavanju uslova koje je propisala Evropska unija.
"Dok je Šarović obavljao poziciju ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, rađene su odgovarajuće pripreme i bilo je napretka. Međutim, nakon preuzimanja ove pozicije od strane aktuelnog ministra vanjske trgovine, svi procesi su zaustavljeni. Kada su u pitanju poslovi infrastrukture kontrole kvaliteta, osposobljavanja laboratorija, zakonodavne regulative, preuzimanja zakonskih propisa od strane Evropske unije, i primjena, usaglašavanje sa propisima u Bosni i Hercegovini, potpuno je zaustavljeno", navodi Hasić.
Sve ovo navodi na zaključak da su trgovački lobiji u Bosni i Hercegovini opet pobijedili.
"Trgovački lobiji su odradili svoj posao i, nažalost, ostvarili svoje ciljeve, odnosno nastavili posao koji su imali i prije 01.07.2013. godine, samo s još jačim intenzitetom. S druge strane nije bilo, nažalost, koordinacije na nivou vlasti države BiH da se preuzmu obaveze i osnova Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, i da se primjenjuje odgovarajuća zakonodavna regulativa, kako bi Bosna i Hercegovina napredovala. Sve u svemu, Bosna i Hercegovina je postala zaista tržište, rekao bih i deponija, za proizvode koji dolaze sa strane, bez posebne kontrole kvaliteta, i na taj način finansira privrede prvenstveno susjednih zemalja, tako da i u narednom vremenskom periodu, s obzirom da se ne rade ozbiljno poslovi u ovoj oblasti, mi ćemo trpjeti i dalje gubitke", ocijenjuje Duljko Hasić.