Evropski sud za ljudska prava u Strazburu donio je 13. oktobra presudu u slučaju "Suljagić protiv BiH" kojom je potvrdio da su zakoni kojima se rješava pitanje stare devizne štednje u BiH u skladu sa Konvencijom o ljudskim pravima, odnosno da sve štediše u BiH treba da budu isplaćene u skladu sa tim zakonima.
U presudi objavljenoj 4. novembra, Sud u Strazburu zapravo je obavezao BiH da primjenjuje donesene zakonske akte u ovoj oblasti, ali i da eliminiše posljednice kršenja prava deviznih štediša.
Zakonima koje je potvrdio Evropski sud za ljudska prava predviđeno je da štediše budu isplaćene obveznicama koje emituju entiteti, i to sa rokom dospijeća od pet godina u Republici Srpskoj i sedam godina u Federaciji BiH.
Predsjednica Upravnog odbora Udruženja za zaštitu deviznih štediša u BiH Amila Omersoftić kaže da će zahvaljujući Strazburu novac u ratama biti isplaćen do 2014., odnosno 2016. godine. Ona ističe da bi svaki štediša morao dobiti prava iz presude u predmetu “Suljagić protiv BiH”:
„Biće veliki problem ukoliko zaista entiteti, uključujući i državu, ne shvate kolikoa je zaista ozbiljnost ove presude, ukratko rečeno stav Strazbura, dakle odlučili ste se dati obveznice, odlučili ste se isplatiti u ratama, izvolite, to morate uraditi, inače vam slijede zatezne kamate koje ćete morati isto tako dati.“
Omersoftićeva kaže da se deviznim štedišama u BiH, u domaćim bankama, duguje oko 2,3 milijarde KM. Jedan od onih kojima se duguje velik iznos je Andrija Erceg. Kaže da od države očekuje da mu konačno vrati njegov novac:
„Čekali smo, čekamo evo 10 godina, 15 godina, jer to je naše. Jer, vi uzmite sebe sad, kad ste svoju mlaost uložili i radili, zaradili, uštedjeli i stavili na banku i dan-danas da stvaite na banku i za godinu, dvije nerma tvojih novaca. To nema u svijetu tako, ali kod nas sve može sve. Šta očekujem? Pa da nam vrate sve jer to je naša privatna imovina.“
PRISILJAVAJU ŠTEDIŠE DA DAJU NOVAC U BESCJENJE
Republika Srpska već emituje obveznice, a u Federaciji BiH taj postupak treba da počne ovih dana. Amila Omersoftić podozrijeva kako će teći ovaj proces:
„Problem koji mi vidimo je u tome što će se pokušati prisiliti štediše da u bescijenje prodaju svoje obveznice, a znamo da je najavljeno od strane Slovenije i da se već očekuje da će onda takve obveznice biti date velikim tifovima da za njih mogu kupovati telekome i kvalitetna preduzeća, što znači da se u Federaciji, po nama, kroz ove obveznice planira nova pljačka državne imovine.“
Štediše strahuju da država neće izmirivati obaveze prema njima - pogotovo tokom ekonomske krize u koju je utonula domaća privreda. Ekonomski analitičar magazina „Žurnal“ Dražen Simić ipak tvrdi da u strukturama entitetskih budžeta obaveze po osnovu stare devizne štednje ne čine preveliku stavku:
„Problem je u tome da je ranije riješeno pitanja izdavanja obveznice i isplate u ratama isplate anuitetata, bilo bi lakše podnijeti kad se radi o budžetu i Federacije i RS s obzirom da je zadnju godinu kriza duboko pogodila BiH, uključujući i pad javnih prihoda. Sigurno je da je sad malo teže pronaći marku viška za isplatu bilo kojih troškova nego što je to bilo prije dvije, tri godine. Ali u suštini isplata obaveza po osnovu stare devizne štednje ne bi trebala predstavljati preveliki problem.“
U Udruženju za zaštitu deviznih štediša u BiH opominju da građani moraju izvršiti verifikaciju štednje, a oni koji imaju apelacije u Strazburu trebaju izvještavati sud o svom statusu po tom pitanju. Amila Omersoftić ističe da oni koji nisu uspjeli verifikovati štednju imaju pravo na slanje tužbe u Strazbur.
U presudi objavljenoj 4. novembra, Sud u Strazburu zapravo je obavezao BiH da primjenjuje donesene zakonske akte u ovoj oblasti, ali i da eliminiše posljednice kršenja prava deviznih štediša.
Zakonima koje je potvrdio Evropski sud za ljudska prava predviđeno je da štediše budu isplaćene obveznicama koje emituju entiteti, i to sa rokom dospijeća od pet godina u Republici Srpskoj i sedam godina u Federaciji BiH.
Predsjednica Upravnog odbora Udruženja za zaštitu deviznih štediša u BiH Amila Omersoftić kaže da će zahvaljujući Strazburu novac u ratama biti isplaćen do 2014., odnosno 2016. godine. Ona ističe da bi svaki štediša morao dobiti prava iz presude u predmetu “Suljagić protiv BiH”:
„Biće veliki problem ukoliko zaista entiteti, uključujući i državu, ne shvate kolikoa je zaista ozbiljnost ove presude, ukratko rečeno stav Strazbura, dakle odlučili ste se dati obveznice, odlučili ste se isplatiti u ratama, izvolite, to morate uraditi, inače vam slijede zatezne kamate koje ćete morati isto tako dati.“
Omersoftićeva kaže da se deviznim štedišama u BiH, u domaćim bankama, duguje oko 2,3 milijarde KM. Jedan od onih kojima se duguje velik iznos je Andrija Erceg. Kaže da od države očekuje da mu konačno vrati njegov novac:
„Čekali smo, čekamo evo 10 godina, 15 godina, jer to je naše. Jer, vi uzmite sebe sad, kad ste svoju mlaost uložili i radili, zaradili, uštedjeli i stavili na banku i dan-danas da stvaite na banku i za godinu, dvije nerma tvojih novaca. To nema u svijetu tako, ali kod nas sve može sve. Šta očekujem? Pa da nam vrate sve jer to je naša privatna imovina.“
PRISILJAVAJU ŠTEDIŠE DA DAJU NOVAC U BESCJENJE
Republika Srpska već emituje obveznice, a u Federaciji BiH taj postupak treba da počne ovih dana. Amila Omersoftić podozrijeva kako će teći ovaj proces:
„Problem koji mi vidimo je u tome što će se pokušati prisiliti štediše da u bescijenje prodaju svoje obveznice, a znamo da je najavljeno od strane Slovenije i da se već očekuje da će onda takve obveznice biti date velikim tifovima da za njih mogu kupovati telekome i kvalitetna preduzeća, što znači da se u Federaciji, po nama, kroz ove obveznice planira nova pljačka državne imovine.“
Štediše strahuju da država neće izmirivati obaveze prema njima - pogotovo tokom ekonomske krize u koju je utonula domaća privreda. Ekonomski analitičar magazina „Žurnal“ Dražen Simić ipak tvrdi da u strukturama entitetskih budžeta obaveze po osnovu stare devizne štednje ne čine preveliku stavku:
„Problem je u tome da je ranije riješeno pitanja izdavanja obveznice i isplate u ratama isplate anuitetata, bilo bi lakše podnijeti kad se radi o budžetu i Federacije i RS s obzirom da je zadnju godinu kriza duboko pogodila BiH, uključujući i pad javnih prihoda. Sigurno je da je sad malo teže pronaći marku viška za isplatu bilo kojih troškova nego što je to bilo prije dvije, tri godine. Ali u suštini isplata obaveza po osnovu stare devizne štednje ne bi trebala predstavljati preveliki problem.“
U Udruženju za zaštitu deviznih štediša u BiH opominju da građani moraju izvršiti verifikaciju štednje, a oni koji imaju apelacije u Strazburu trebaju izvještavati sud o svom statusu po tom pitanju. Amila Omersoftić ističe da oni koji nisu uspjeli verifikovati štednju imaju pravo na slanje tužbe u Strazbur.