Ustav BiH predviđa da se za mjesta u Predsjedništvu BiH i Domu naroda Parlamentarne skupštine mogu kandidovati samo pripadnici tri konstitutivna naroda: Bošnjaci, Hrvati i Srbi dok je „ostalim“ - u koje spadaju nacionalne manjine (kojih je u BiH najmanje 17), ovo pravo uskraćeno.
Stoga su se pripadnici Jevrejske i Romske zajednice u BiH, Jakob Finci i Dervo Sejdić, obratili Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu.
Nakon osude za BiH koja je stigla iz ovog suda, Finci, inače predsjednik Jevrejske zajednice u BiH i danas ambasador BiH u Švajcarskoj, kaže:
„U momentu kada sam podnosio ovu apelaciju Evropskom sudu za ljudska prava bio sam gotovo siguran da će biti ovakav rezultat, jer ko god se iole razumije u ljudska prava i ko zna čitati i Evropsku konvenciju o ljudskim pravima i Protokol 12 uz tu konvenciju, bilo mu je jasno da naš ustav nije saglasan s tim. Mada se ovaj slučaj zove Sejdić i Finci protiv BiH, ovo je potez u korist BiH da se napokon pređe sa riječi na djela, sa priča na nešto konkretno.“
Predsjednik Helsinškog komiteta za ljudska prava u BiH Srđan Dizdarević odluku Suda u Strazburu smatra istorijskom:
„Mi smo tu odluku, odnosno presudu očekivali 15 godina. I zaista je ovo dobra vijest, jer trebalo je da neko izvana presudi o tome da je Ustav BiH diskriminatoran i da ne daje ista prava svim građanima BiH. Dakle, s jedne strane mislim da je ovo itekako dobrodošla odluka, s druge strane nadam se da će političari u BiH shvatiti obavezu da što prije izmijene Ustav, primijene odredbe Evropske konvencije o ljudskim pravima, što im je inače bila obaveza, i omoguće svima nama, Bosancima, Hercegovcima, prava koja imaju Srbi, Hrvati i Bošnjaci.“
NE RADI SE SAMO O POLITIČKOJ VOLJI
Predsjednik udruženja „Euro Rom“ i predsjednik Vijeća nacionalnih manjina u BiH Nedžad Jusić smatra da će presuda suda u Strazburu predstavljati značajan pritisak na BiH:
„Da se već jednom počnu štititi interesi i prava građana BiH. Normalno da ja ne želim niti bilo čija prava da ugrozim, ali također ne želim ni da su ugrožavaju prava nacionalnih manjina u BiH. Pošto je postojeći Ustav BiH na jedan direktan način uskratio parav nacionalnih manjina, odnosno jednostavno ih isključio iz kompletnog sustava BiH, samim tim je načinio određena krešenja direktnih prava nacionalnih manjina, a ja pretpostavljam da ima negdje između 250.000 do 300.000 pripadnika nacionalnih manjina.“
Još jedna aplikacija sličnog sadržaja nalazi se pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu. Naime, Ilijaz Pilav, ljekar iz Srebrenice, tj. Bošnjak iz RS, nema mogućnost da se kandiduje za člana Predsjedništva BiH. Ustav to pravo daje samo Srbima iz RS. Dr. Pilav je već istrošio sve mogućnosti obraćanja pred domaćim sudovima, ističe Damir Arnaut, njegov pravni zastupnik:
„Ne radi se samo o političkoj volji. Kada je konkretno slučaj dr. Pilava u pitanju, Ustavni sud BiH, prije toga Sud BiH su odbacili njegove apelacije s obrazloženjem da diskriminacija postoji, ali da je u ovom slučaju razumna i opravdana. To su, dakle, naša pravosudna tijela koja su također insistirala na zadržavanju ovih diskriminatornih odredbi.“
Na tok rasprava o ustavnim promjenama u BiH sasvim sigurno će velikog uticaja imati presuda Suda u Strazburu, odnosno stav da najvažniji pravni akt zemlje sadrži diskriminatorske odredbe. Izmjene je teško očekivati za naredne izbore 2010. godine, ali već 2014. BiH bi trebala omogućiti svim svojim građanima jednaka izborna prava, a to znači političku i građansku ravnopravnost.
Stoga su se pripadnici Jevrejske i Romske zajednice u BiH, Jakob Finci i Dervo Sejdić, obratili Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu.
Nakon osude za BiH koja je stigla iz ovog suda, Finci, inače predsjednik Jevrejske zajednice u BiH i danas ambasador BiH u Švajcarskoj, kaže:
„U momentu kada sam podnosio ovu apelaciju Evropskom sudu za ljudska prava bio sam gotovo siguran da će biti ovakav rezultat, jer ko god se iole razumije u ljudska prava i ko zna čitati i Evropsku konvenciju o ljudskim pravima i Protokol 12 uz tu konvenciju, bilo mu je jasno da naš ustav nije saglasan s tim. Mada se ovaj slučaj zove Sejdić i Finci protiv BiH, ovo je potez u korist BiH da se napokon pređe sa riječi na djela, sa priča na nešto konkretno.“
Predsjednik Helsinškog komiteta za ljudska prava u BiH Srđan Dizdarević odluku Suda u Strazburu smatra istorijskom:
„Mi smo tu odluku, odnosno presudu očekivali 15 godina. I zaista je ovo dobra vijest, jer trebalo je da neko izvana presudi o tome da je Ustav BiH diskriminatoran i da ne daje ista prava svim građanima BiH. Dakle, s jedne strane mislim da je ovo itekako dobrodošla odluka, s druge strane nadam se da će političari u BiH shvatiti obavezu da što prije izmijene Ustav, primijene odredbe Evropske konvencije o ljudskim pravima, što im je inače bila obaveza, i omoguće svima nama, Bosancima, Hercegovcima, prava koja imaju Srbi, Hrvati i Bošnjaci.“
NE RADI SE SAMO O POLITIČKOJ VOLJI
Predsjednik udruženja „Euro Rom“ i predsjednik Vijeća nacionalnih manjina u BiH Nedžad Jusić smatra da će presuda suda u Strazburu predstavljati značajan pritisak na BiH:
„Da se već jednom počnu štititi interesi i prava građana BiH. Normalno da ja ne želim niti bilo čija prava da ugrozim, ali također ne želim ni da su ugrožavaju prava nacionalnih manjina u BiH. Pošto je postojeći Ustav BiH na jedan direktan način uskratio parav nacionalnih manjina, odnosno jednostavno ih isključio iz kompletnog sustava BiH, samim tim je načinio određena krešenja direktnih prava nacionalnih manjina, a ja pretpostavljam da ima negdje između 250.000 do 300.000 pripadnika nacionalnih manjina.“
Još jedna aplikacija sličnog sadržaja nalazi se pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu. Naime, Ilijaz Pilav, ljekar iz Srebrenice, tj. Bošnjak iz RS, nema mogućnost da se kandiduje za člana Predsjedništva BiH. Ustav to pravo daje samo Srbima iz RS. Dr. Pilav je već istrošio sve mogućnosti obraćanja pred domaćim sudovima, ističe Damir Arnaut, njegov pravni zastupnik:
„Ne radi se samo o političkoj volji. Kada je konkretno slučaj dr. Pilava u pitanju, Ustavni sud BiH, prije toga Sud BiH su odbacili njegove apelacije s obrazloženjem da diskriminacija postoji, ali da je u ovom slučaju razumna i opravdana. To su, dakle, naša pravosudna tijela koja su također insistirala na zadržavanju ovih diskriminatornih odredbi.“
Na tok rasprava o ustavnim promjenama u BiH sasvim sigurno će velikog uticaja imati presuda Suda u Strazburu, odnosno stav da najvažniji pravni akt zemlje sadrži diskriminatorske odredbe. Izmjene je teško očekivati za naredne izbore 2010. godine, ali već 2014. BiH bi trebala omogućiti svim svojim građanima jednaka izborna prava, a to znači političku i građansku ravnopravnost.