Slovenija i Srbija su dužne isplatiti staru deviznu štednju građanima iz BiH koji su imali ušteđevinu u poslovnicama Ljubljanske banke i Investbanke, pod istim uslovima kao što su ušteđevinu dobili slovenski i srbijanski državljani. Ovakvu odluku u utorak je donio Evropski sud za ljudska prava iz Strazbura, koji je razmatrao žalbu troje štediše iz BiH. Rok za isplatu je šest mjeseci nakon što presuda Suda postane punovažna.
Sumbila Smajlović iz Teočaka, u Tuzlanskom kantonu, je invalid od djetinjstva. Dok su bila bolja vremena, roditelji su odvajali od redovnih primanja i štedjeli za liječenje svoje kćerke. Novac su povjerili Investbanci iz Srbije, poslovnica u Ugljeviku. Nakon ratnih godina, uz mnoge druge nevolje, Sumbila se suočila sa činjenicom da ne može podići svoju ušteđevinu. Dobru vijest iz Strazbura, komentariše ovako:
„Ta vijest mi je nešto najljepše što mi se dogodilo ovih godine poslije svega ovoga. Samo da bude. Ali vjerujte mi da sam ja više izgubila i nadu i volju za životom, jer svaki dan je sve teži za život. Pa da bar isplaćuju po 100 maraka, ja bih bila zadovoljna. Ja sam to ostavila baš za ove stare dane i to mi baš sad treba kad mi je najteže.“
Muhamed Šišić iz Bihaća je štediša Ljubljanske banke. Kaže kako su i Slovenija i Hrvatska osigurale svojim građanima vraćanje deviznih uloga.
„ Ali za Bosance naša vlada i ministri ništa ne preduzimaju. Ja sam već u godinama, treba mi hrpa tableta, treba živjeti, treba...“
Evropski sud za ljudska prava razmatrao je tužbu koju su protiv BiH, Hrvatske, Srbije, Slovenije i Makedonije podnijeli Emina Ališić, Aziz Sadžak i Sakib Šahdanović zbog neisplaćenih deviznih uloga u nekadašnjoj Ljubljanskoj banci Sarajevo i u srbijanskoj Investbanci, filijala u Tuzli. Ustanovljeno je da su Slovenija i Srbija prekršile odredbe Evropske konvecije o ljudskim pravima, odnosno da su povrijedile pravo na imovinu blokiranjem štednih uloga. Zastupnica Vijeća ministara BiH pred Sudom u Strazburu Monika Mijić kaže da je vijest izuzetno dobra:
Amila Omersoftić, predsjednica Udruženja za zaštitu deviznih štediša, kaže da konačno pravda dolazi i na vrata prevarenih bh. štediša:
„Štediše presretne. Konačno je Evropski sud odlučio da Srbija i Slovenija moraju vratiti deviznu štednju u njihovim bankama štedišama ne samo BiH nego i Hrvatske i Makedonije, svim štedišama koje su imali štednju u tim bankama. Trud koji smo ulagali osam godina po sudovima u BiH i Slovenije urodio je plodom. Šest mjeseci po pravosnažnosti odluke, ove države su dužne vratiti novac pod istim kriterijima kako su vratili svojim građanima.“
Nakon toliko godina, ovo je ipak tek početak, kaže Svetozar Nišić, predsjednik Udruženja građana za zaštitu deviznih štediša u BiH i dijaspori, navodeći i podatke o ušteđevini bh. građana.
„Naravno da nije još završeno jer deviznih štediša oma još mnogo po svijetu. Ima ih koji još ne znaju ni ne čuju šta se dešava. Ovo je borba protiv vjetrenjača. Ljubljanska banka duguje, sa izračunatim kamatama, milijardu i 240 milona KM, a Investbanka 400 miliona KM.“
Na pitanje da li presuda daje nadu i ostalim prevarenim bh. štedišama, Monika Mijić odgovara ovako: „Ovo je pilot presuda u kojoj je Sud tačno naložio Srbiji i Sloveniji šta moraju poduzeti u određenom roku kako bi se problem stare devizne štednje u filijalama Ljubljanske banke i Investbanke generalno riješio u odnosu na sve štediše koji do dan-danas ni na koji način ne mogu doći do svoje štednje.“
Evropski sud za ljudska prava trenutno ima više od 1.650 neriješenih aplikacija u kojima preko 8.000 građana BiH traži zaštitu prava na imovinu, odnosno pokušava doći do svojih štednih uloga koji su im, nasuprot svim zakonima, pravdi i pravu, oduzeti.
Sumbila Smajlović iz Teočaka, u Tuzlanskom kantonu, je invalid od djetinjstva. Dok su bila bolja vremena, roditelji su odvajali od redovnih primanja i štedjeli za liječenje svoje kćerke. Novac su povjerili Investbanci iz Srbije, poslovnica u Ugljeviku. Nakon ratnih godina, uz mnoge druge nevolje, Sumbila se suočila sa činjenicom da ne može podići svoju ušteđevinu. Dobru vijest iz Strazbura, komentariše ovako:
„Ta vijest mi je nešto najljepše što mi se dogodilo ovih godine poslije svega ovoga. Samo da bude. Ali vjerujte mi da sam ja više izgubila i nadu i volju za životom, jer svaki dan je sve teži za život. Pa da bar isplaćuju po 100 maraka, ja bih bila zadovoljna. Ja sam to ostavila baš za ove stare dane i to mi baš sad treba kad mi je najteže.“
Muhamed Šišić iz Bihaća je štediša Ljubljanske banke. Kaže kako su i Slovenija i Hrvatska osigurale svojim građanima vraćanje deviznih uloga.
„ Ali za Bosance naša vlada i ministri ništa ne preduzimaju. Ja sam već u godinama, treba mi hrpa tableta, treba živjeti, treba...“
Evropski sud za ljudska prava razmatrao je tužbu koju su protiv BiH, Hrvatske, Srbije, Slovenije i Makedonije podnijeli Emina Ališić, Aziz Sadžak i Sakib Šahdanović zbog neisplaćenih deviznih uloga u nekadašnjoj Ljubljanskoj banci Sarajevo i u srbijanskoj Investbanci, filijala u Tuzli. Ustanovljeno je da su Slovenija i Srbija prekršile odredbe Evropske konvecije o ljudskim pravima, odnosno da su povrijedile pravo na imovinu blokiranjem štednih uloga. Zastupnica Vijeća ministara BiH pred Sudom u Strazburu Monika Mijić kaže da je vijest izuzetno dobra:
Monika Mijić
„Dobra, ne samo za BiH jer je Sud našao naravno da BiH nije odgovorna za povredu prava aplikanata, nego je isto tako odlična za sve bh. štediše koji su imali štednju položenu u filijalama Ljubljanske banke i Investbanke u BiH. Nakon 20 godina, od kada je ovaj problem aktuelan glede štednje u Ljubljanskoj banci i Investbanci, Evropski sud je napokon donio presudu u kojoj je jasno utvrdio da su Slovenija i Srbija odgovorne za povrat štednje položene u filijalama Ljubljanske banke i Investbanke.“Amila Omersoftić, predsjednica Udruženja za zaštitu deviznih štediša, kaže da konačno pravda dolazi i na vrata prevarenih bh. štediša:
„Štediše presretne. Konačno je Evropski sud odlučio da Srbija i Slovenija moraju vratiti deviznu štednju u njihovim bankama štedišama ne samo BiH nego i Hrvatske i Makedonije, svim štedišama koje su imali štednju u tim bankama. Trud koji smo ulagali osam godina po sudovima u BiH i Slovenije urodio je plodom. Šest mjeseci po pravosnažnosti odluke, ove države su dužne vratiti novac pod istim kriterijima kako su vratili svojim građanima.“
Nakon toliko godina, ovo je ipak tek početak, kaže Svetozar Nišić, predsjednik Udruženja građana za zaštitu deviznih štediša u BiH i dijaspori, navodeći i podatke o ušteđevini bh. građana.
„Naravno da nije još završeno jer deviznih štediša oma još mnogo po svijetu. Ima ih koji još ne znaju ni ne čuju šta se dešava. Ovo je borba protiv vjetrenjača. Ljubljanska banka duguje, sa izračunatim kamatama, milijardu i 240 milona KM, a Investbanka 400 miliona KM.“
Na pitanje da li presuda daje nadu i ostalim prevarenim bh. štedišama, Monika Mijić odgovara ovako: „Ovo je pilot presuda u kojoj je Sud tačno naložio Srbiji i Sloveniji šta moraju poduzeti u određenom roku kako bi se problem stare devizne štednje u filijalama Ljubljanske banke i Investbanke generalno riješio u odnosu na sve štediše koji do dan-danas ni na koji način ne mogu doći do svoje štednje.“
Evropski sud za ljudska prava trenutno ima više od 1.650 neriješenih aplikacija u kojima preko 8.000 građana BiH traži zaštitu prava na imovinu, odnosno pokušava doći do svojih štednih uloga koji su im, nasuprot svim zakonima, pravdi i pravu, oduzeti.