Prema prognozi Stratfora 2016-ta neće biti nimalo laka godina, naprotiv. SAD i Rusija tvrdoglavo svaka na svojoj strani a nacionalizam ponovo nadire u Evropi. Cijene nafte i drugih roba niske su, potrošnja u Kini opada.
Istovremeno su brojne zemlje širom svijeta odlučnije nego ikad ranije da intenziviraju kamapanju protiv militanata „Islamske države“ (IDIL). Kako navode analitičari Stratfora, važno je ipak nagalasiti da su svi ovi trendovi povezani i način na koji će se djelovati sa brojnim krizama može odrediti koliko će burna u svijetu biti godina što slijedi.
Bivši Sovjetski savez
Nedefinisani odnosi između Rusije i Zapada imali su centralnu ulogu u oblikovanju međunarodnih odnosa u protekle dvije godine. Stratfor smatra da će tako ostati i u 2016, iako će se nivo konflikta i potencijalne saradnje mijenjati od pitanja do pitanja. Rat na istoku Ukrajine, po svemu sudeći, će postati dugoročni zamrznuti konflikt.
Rusija će nastaviti vojni angažman u Siriji, što će dalje komplikovati njihove odnose sa Turskom, SAD i Evropom. Dok se Turska još više približava svojim NATO saveznicima, Moskva će biti opreznija u tome do koje će se mjere konfrontirati sa Ankarom. Dvije zemlje će nastaviti sa međusobnim restrikcijama na trgovinskom planu, te odgoditi zajedničke energetske projekte. Dvije zemlje će takođe takmičiti za uticaj u regionu Kavkaza, naročito kada je riječ o Azerbejdžanu, te pokušati da oblikuju pregovore oko problema Nagorno-Karabaha.
Neprekidni konflikt na istoku Ukrajine biće samo jedan od mnogo ozbiljnih izazova pred kojima će se naći Kijev u 2016. Ekstremno desne i nacionalističke grupe će nastaviti da podrivaju ukrajinsku vladu i slabe sposobnost Kijeva da pokuša doći do određenih političkih rješenja sa separatistima. To će, sa druge strane, garantovati da će Donjeck i Luganjsk ostati izvan političke kontrole Kijeva.
Bjelorusija će postepeno jačati svoje ekonomske veze sa Zapadom ali će nastaviti da čuva svoje vojno i strateško savezništvo sa Rusijom. Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko će pokušati da izbjegne uspostavljanje ruske vazdušne baze u njegovoj zemlji, u želji da ne stvara dodatne tenzije na relaciji Minsk - Zapad, ali se njegova pozicija može promijeniti ukoliko NATO nastavi sa jačanjem svog prisustva u susjednoj Poljskoj i baltičkim državama.
U Moldaviji, korupcijski skanadali sa kojima se povezuje proevropska vlada u toj zemlji mogu biti razlog povećanja podrške proruskim strankama u zemlji. Ali analitičari Stratfora procjenjuju da će paraliza političkog sistema u Moldaviji omogućiti da Kišinjev ostane zaglavljen kada je riječ o njihovim strateškim integracijama, ili prema Rusiji ili prema Zapadu.
Gruzijske vojne snage u centru kod Tbilisija
Gruzija će dobiti snažniju pomoć Zapada kada je riječ o sistemu bezbjednosti u smislu dodatnih obuka i učešća u treninzima koje oraganizuje NATO, ali će pristup Alijansi ipak ostati na istoj poziciji. Gruzija će povećati privrednu saradnju sa Rusijom u oblastima kao što je energija i trgovina, i pored toga što Tbilisi ostaje strateški orjentisan prema Zapadu.
Dugogodišnji zamznuti konflikt između Jermenije i Azerbejdžana zbog Nagorno - Karabaha mogoa bi se značajno promijeniti u 2016, ako Rusija pokuša da pogura pregovore o dogovoru koji bi uključivao predaju dijela teritorije Azerbejdžanu u zamjenu za ekonomske i sigurnosne garancije za Jermeniju.
Brojna pitanja, uključujući aktuelne ekonomske probleme, povratak radnika migranata iz Rusije i strah od jačanja islamističkog militantizma, učiniće centralnu Aziju mjestom osuđenim na nestabilnost u 2016.
Imajući u vidu i njihovu bliskost sjevernom Avganistanu, Uzbekistanu, Turkmenistanu i Tadžikistanu, posebno će postojati rizik sa bezbjednosnog aspekta, iako vlade tih zemalja imaju interes za reagovanje na prijetnju islamističkih militanata, što koriste kao razlog da skrše domaće opozicione elemente. Rusija i SAD će takođe imati razloga da potenciraju tu opasnost budući da se obje strane takmiče oko inicijativa za sigurnost granica centralne Azije. Vojna saradnja između Azerbejdžana i Kazahstana, uključujući i zajedničke vojne vježbe, pojačaće se u Kaspijskom moru dok će Zapad nastaviti da traga za alternativnim energetskim projektima kao što je Transkaspijski gasovod. Na summitu Kaspijskog mora u Astani, u avgustu, Rusija bi mogla iskazati podršku za utvrđivanje granice na morskom dnu, iako za 2016-u nije predviđen početak niti jednog velikog energetskog projekta.
Evropa
Izbjeglice na ulaz u Makedoniju, 2015.
Izbjeglička kriza će se nastaviti u cikličkim talasima. Tokom prvih mjeseci nove godine hladne temeprature i loše vrijeme vjerovatno će voditi do smanjenjena broja ulazaka u Evropu. Ali će se povećati sa dolaskom ljeta, no tražioci azila će u 2016-oj zateći drugačiju Evropu. Granične kontrole će postati frekvrentnije i zemlje na takozvanoj balkanskoj ruti biće manje tolerantne prema migrantima koji prolaze kroz njihovu teritoriju. Prvi put od kada je formiran, Šengenski sporazum neće okončati godinu kako je i počeo - ili će sloboda kretanja biti na neki način ograničena ili će se smanjiti broj članica Šengena.
Tokom NATO summita u Varšavi u julu, Poljska i druge članice će zahtijevati stalno prisustvo snaga NATO-a na Istoku Evrope. Neke članice Alijanse, najvjerovatnije Njemačka, će se opirati toj ideji kao i neke centralne i istočne države Evrope, koje su više naklonjene rotaciji trupa dok nekako pokušavaju držati pod kontrolom odnose sa Moskvom.
Južna Azija
Podržana trogodišnjim aranžmanom sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), vrijednim 6.6 milijardi dolara i ohrabrena niskim cijenama nafte, ekonomija Pakistana uspjeće da zadrži stopu rasta na 4 posto u 2016. Ipak, ukupno loše okruženje za poslovanje, nedostatak reformi i poremećen energetski sektor u zemlji onemogućiće dalji rast. Iransko-pakistanski naftovod, kao i turkmenistansko-avganistanski, pakistanski i indijski gasovod, ipak će malo napredovati i pored rastuće političke podrške za te projekte. Isto važi i za 46 milijardi dolara vrijedan ekonomski koridor između Kine i Pakistana, a riječ je o seriji projekta osmišljenih da omoguće povezivanje zapadne kineske provincije Sinđang sa lukom Gvadar na Arapskom moru. (Baločistan, velika pakistanska jugozapadna provincija u kojoj je Gvadar lociran, mjesto je pobune koju je potrebno umiriti prije nego što koridor bude funkcionalan.)
Avganistanske snage bezbjednosti ne mogu same vojno poraziti talibane i pored toga što se njihove trupe nastavljaju fragmentirati. Za zemlje kao što su Kina i Pakistan, koje strahuju od potencijalnih posljedica dugoročne nestabilnosti u Avganistanu, mirovni pregovori, po svemu sudeći, će ostati samo želja u 2016. Ali nekoliko faktora, naročito talibanska razjedinjenost, spriječiće bilo kakve smislene pregovore i njihovo okončanje ako uopšte i počnu u 2016.
Bliski istok i Sjever Afrike
Militanti IDIL-a u Siriji i Iraku pretrpjeli su značajne gubitke ove godine, iako nije izvjesno da će samoprozvani kalifat pretpjeti potpuni poraz. Slabljenje IDIL-a kao konvencijalne sile u centru njihove teritorije ohrabriće njihovo vođstvo da pokušaju izvesti još terorističkih operacija na Zapadu i širom Bliskog istoka.
Većina proizvođača nafte na Bliskom istoku ulazi u još jednu stresnu godinu niskih cijena i skupih obaveza prema vanjskoj politici. Primjena iranskog nuklearnog sporazuma na početku godine dodaće najmanje 500.000 barela nove nafte dnevno na tržištu, uz sve usporeniju proizvodnju u proteklih nekoliko mjeseci. Iranski predsjednik Hasan Rohani pokušaće da iskoristi uspjeh postignutog nuklearnog sporazuma za kampanju ulaska umjerenih političkih figura u Vijeće eksperata, tijelo koje je nadležno za monitoring rada vrhovnog vođe ajatolaha Ali Hamneia i koje bi u konačnici moglo odrediti njegovog nasljednika.