Transparency International BiH napravio je istraživanje o transparentnosti finansiranja političkih stranaka u BiH. Istraživanje je pokazalo da, iako 80 posto sredstava stranke dobijaju iz budžeta, nema kontrole na koji način troše sredstva poreznih obveznika. U bh. zakonodavstvu postoje propisane sankcije za kršenje Zakona o finansiranja stranaka, ali one se rijetke izriču, a i kad ih Centralna izborna komisija BiH odredi, sudovi ponište tu odluku, neki su od zaključaka Transparency-a nakon urađene analize.
Prema podacima Centralne izborne komisije BiH, stranke iz budžeta na svim nivoima dobijaju 10 miliona eura godišnje. No kontrole utroška tih sredstava nema, kaže Ivana Korajlić, programska menadžerica i glasnogovornica Transparency internationala BiH:
„Vrši se, naravno, revizija finansiranja političkih stranaka, ali ona je fokusirana na prihode, eventualno kršenje limita na troškove tokom predizborne kampanje, ali zaista nema kompletnog uvida, niti kompletne kontrole načina na koji se javna sredstva troše od strane stranaka. I dalje su nam nedostupni podaci o izvorima prihoda, ko su pojedinačni donatori političkih stranaka. Kod nas se i dalje poziva na Zakon o zaštiti ličnih podataka i institucije ne dostavljaju ove podatke, niti ih objavljuju i na taj način ne možemo vršiti kontrolu kako te donacije i pojedinačni donatori mogu uticati na donošenje odluka političkih stranaka.“
„Koliko smo uspjeli postići konsenzus oko nekih vrlo bitnih pitanja, o tome naravno da se može govoriti. Ja mislim da je pomalo sad već i kasno, ali u svakom slučaju, ukoliko postoji dovoljan konsenzus i dovoljno političke volje, moguće je čak i sada neke stvari napraviti. Naravno da treba politička volja, bez toga ne ide.“
BiH ima preporuke međunarodne zajednice i evropskih institucija da finansiranje stranaka mora učiniti transparentnijim, no u BiH nije uspostavljen mehanizam kontrole. Čak i one institucije koje bi trebalo da imaju nadležnost da provjeravaju postoje li eventualne nepravilnosti ili korupcija. po zakonu nisu nadležne. Potvrđuje to i Dragan Slipac, zamjenik direktora Agencije za prevenciju korupcije:
„Postoje zemlje u okruženju koje provjeravaju to finansiranje i imaju te zakonske ovlasti. Određene agencije sličnog tipa kao što je Agencija za prevenciju korupcije u BiH imaju te nadležnosti da provjeravaju ta finansiranja. Mi, nažalost, to nemamo. To je u nadležnosti CIK-a. Ali da postoji određeni oblik korupcije, vjerovatno da postoji - jer niko ne daje svoje novce što je neko lijep iz neke političke stranke, nego zauzvrat traži da se nešto vrati, da li kroz javne nabavke ili nešto slično, ali vidjećemo. Transparentnost bi, naravno, samo doprinijela da to bude što bezbolnije, odnosno što manje korupcije.“
„Mi imamo mandat da prekontrolišemo da li su sredstva koja su odobrena budžetom isplaćena u skladu s određenim iznosima, da li je to prošlo kroz procedure. Međutim, u principu je tu stvar uvijek dovoljno jasna, dakle koliko se kojim strankama sredstava odobrava. Mi nemamo dalje mandat da provjeravamo namjensko trošenje tih sredstava od strane političkih partija. Prema tome, ova revizija se primarno odnosi na ocjenu usklađenosti - dakle, ako biste imali situaciju da je neko dobio određenu sumu novca, a da nije imao pravo na to, ili da to nije prošlo odgovarajuću proceduru, onda bi to bilo značajno za nas, ali mi ne možemo dalje ići i doći u neku političku partiju, bez obzira o kojoj je riječ, i provjeravati na koji način je taj novac potrošen.“
Centralna izborna komisija BiH jedina je institucija koja je donekle provjeravala trošenje sredstava i izricala sankcije. Do sada je sankcionisala prekoračenje limita sredstava predviđenih za predizborne kampanje u izbornoj godini, no sudovi su odluke CIK-a poništavali, navodi Korajlić:
„Imali smo sankciju koja je upućena Narodnoj stranci Radom za boljitak, recimo, zbog kampanje koju je organizovalo Ministarstvo poljoprivrede, čiji je ministar ispred Narodne stranke Radom za boljitak. Ta sankcija je izrečena i na kraju je sud poništio tu odluku. Dakle, imamo sad i tu praksu da sud poništava odluke CIK-a. Bila je sankcija upućena sankcija SNSD-u zbog neprijavljivanja honorara za nastupe Cece Ražnatović itd., izrečena je visoka sankcija, ali sud je to vratio CIK-u na postupanje i CIK je taj postupak obustavio.“
U Transparency-u napominju da su zemlje u okruženju regulisale zakonom ovu oblast i da i BiH ima preporuke međunarodne zajednice i evropskih institucija da to učini, no, kako kažu naši sagovornici, nema političke volje da se trošenje novca poreskih obveznika učini transparentnim.
Prema podacima Centralne izborne komisije BiH, stranke iz budžeta na svim nivoima dobijaju 10 miliona eura godišnje. No kontrole utroška tih sredstava nema, kaže Ivana Korajlić, programska menadžerica i glasnogovornica Transparency internationala BiH:
„Vrši se, naravno, revizija finansiranja političkih stranaka, ali ona je fokusirana na prihode, eventualno kršenje limita na troškove tokom predizborne kampanje, ali zaista nema kompletnog uvida, niti kompletne kontrole načina na koji se javna sredstva troše od strane stranaka. I dalje su nam nedostupni podaci o izvorima prihoda, ko su pojedinačni donatori političkih stranaka. Kod nas se i dalje poziva na Zakon o zaštiti ličnih podataka i institucije ne dostavljaju ove podatke, niti ih objavljuju i na taj način ne možemo vršiti kontrolu kako te donacije i pojedinačni donatori mogu uticati na donošenje odluka političkih stranaka.“
Bariša Čolak
U državnom parlamentu nekoliko puta su usvajane izmjene Zakona o finansiranju političkih stranaka, no nije bilo konsenzusa da se tim izmjenama reguliše i kontrola utroška sredstava dobijenih iz budžeta. Potvrđuje to i ministar pravde BiH Bariša Čolak:„Koliko smo uspjeli postići konsenzus oko nekih vrlo bitnih pitanja, o tome naravno da se može govoriti. Ja mislim da je pomalo sad već i kasno, ali u svakom slučaju, ukoliko postoji dovoljan konsenzus i dovoljno političke volje, moguće je čak i sada neke stvari napraviti. Naravno da treba politička volja, bez toga ne ide.“
BiH ima preporuke međunarodne zajednice i evropskih institucija da finansiranje stranaka mora učiniti transparentnijim, no u BiH nije uspostavljen mehanizam kontrole. Čak i one institucije koje bi trebalo da imaju nadležnost da provjeravaju postoje li eventualne nepravilnosti ili korupcija. po zakonu nisu nadležne. Potvrđuje to i Dragan Slipac, zamjenik direktora Agencije za prevenciju korupcije:
„Postoje zemlje u okruženju koje provjeravaju to finansiranje i imaju te zakonske ovlasti. Određene agencije sličnog tipa kao što je Agencija za prevenciju korupcije u BiH imaju te nadležnosti da provjeravaju ta finansiranja. Mi, nažalost, to nemamo. To je u nadležnosti CIK-a. Ali da postoji određeni oblik korupcije, vjerovatno da postoji - jer niko ne daje svoje novce što je neko lijep iz neke političke stranke, nego zauzvrat traži da se nešto vrati, da li kroz javne nabavke ili nešto slično, ali vidjećemo. Transparentnost bi, naravno, samo doprinijela da to bude što bezbolnije, odnosno što manje korupcije.“
Duško Šnjegota
Glavni revizor Službe za reviziju javnog sektora RS Duško Šnjegota kaže da ni njihov posao nije revizija utroška sredstava stranaka:„Mi imamo mandat da prekontrolišemo da li su sredstva koja su odobrena budžetom isplaćena u skladu s određenim iznosima, da li je to prošlo kroz procedure. Međutim, u principu je tu stvar uvijek dovoljno jasna, dakle koliko se kojim strankama sredstava odobrava. Mi nemamo dalje mandat da provjeravamo namjensko trošenje tih sredstava od strane političkih partija. Prema tome, ova revizija se primarno odnosi na ocjenu usklađenosti - dakle, ako biste imali situaciju da je neko dobio određenu sumu novca, a da nije imao pravo na to, ili da to nije prošlo odgovarajuću proceduru, onda bi to bilo značajno za nas, ali mi ne možemo dalje ići i doći u neku političku partiju, bez obzira o kojoj je riječ, i provjeravati na koji način je taj novac potrošen.“
Centralna izborna komisija BiH jedina je institucija koja je donekle provjeravala trošenje sredstava i izricala sankcije. Do sada je sankcionisala prekoračenje limita sredstava predviđenih za predizborne kampanje u izbornoj godini, no sudovi su odluke CIK-a poništavali, navodi Korajlić:
„Imali smo sankciju koja je upućena Narodnoj stranci Radom za boljitak, recimo, zbog kampanje koju je organizovalo Ministarstvo poljoprivrede, čiji je ministar ispred Narodne stranke Radom za boljitak. Ta sankcija je izrečena i na kraju je sud poništio tu odluku. Dakle, imamo sad i tu praksu da sud poništava odluke CIK-a. Bila je sankcija upućena sankcija SNSD-u zbog neprijavljivanja honorara za nastupe Cece Ražnatović itd., izrečena je visoka sankcija, ali sud je to vratio CIK-u na postupanje i CIK je taj postupak obustavio.“
U Transparency-u napominju da su zemlje u okruženju regulisale zakonom ovu oblast i da i BiH ima preporuke međunarodne zajednice i evropskih institucija da to učini, no, kako kažu naši sagovornici, nema političke volje da se trošenje novca poreskih obveznika učini transparentnim.