Prije nekoliko dana u Cazinu su protestovali građani koji tvrde da su prevareni na opštim izborima održanim u oktobru. Njima je obećan novac, ukoliko glasaju za Narodnu stranku Radom za boljitak. Na to ih je, kako kažu, natjerala neimaština.
Oko 150 građana Cazina traži da im Narodna stranka Radom za boljitak isplati 50 eura koje je ta politička partija, kako tvrde, obećala uoči izbora u oktobru ukoliko glasaju za njene kandidate.
Nijaz Omerčević kaže kako je tehnika glasanja za tu stranku bila detaljno razrađena. Svaki glasač na kućnu adresu dobio je kovertu u kojoj je pisalo za koga treba glasati. Omerčević ističe da su u nekoliko navrata dolazili da traže novac.
„Dolazili smo dvadeset puta, radi isplate. Uvijek kažu: „Za pet dana“, „Za šest dana“, „Za deset dana“,“ kazao je Omerčević.
Glasove za Stranku Radom za boljitak prikupljao je Nisvet Duratović. I on kaže kako je prevaren jer je za stranku izlobirao nekoliko stotina glasova, a na osnovu preciznih upustava.
„Glasao sam za sto maraka, jer ja imam 50 maraka penzije, nas četvero u kući živimo. Sa tih 50 maraka“, rekao je on.
Duratović navodi i kako je kupovine glasova bilo i na izborima prije četiri godine, ali da je i tada ostalo mnogo prevarenih građana.
„I nisu dobili nijedne marke. Ja sam im se smijao, mislio sam da nije tačno“, kaže Duratović.
Cazinjani novac traže od Hasana Samardžića, koji je nakon izbora postao poslanik Stranke Radom za boljitak u Parlamentu Federacije BiH. On tvrdi da nije tačno da su glasovi kupovani, da ne poznaje Duratovića, te da je pozadina nešto sasvim drugo.
„Oni koji nisu ušli u vlast, naravno, na sve načine pokušavaju da u javnosti iskažu svoje nezadovoljstvo“, rekao je Samardžić.
Lijanović: Niko iz stranke nije kršio Izborni zakon
Dopredsjednik Stranke Radom za boljitak, Jerko Ivanković Lijanović, inače poslanik u Parlamentu BiH, ističe da je njegova stranka tražila u toj zakonodavnoj instituciji da se donese zakon kojim bi se biračima isplaćivalo po 50 eura na dan izbora, a sve s ciljem njihovog animiranja da izađu na izbore.
Zakon nije izglasan, a na naše pitanje da li je u tom slučaju mimo zakona obećan novac Cazinjanima, odgovara:
„Mi smo taj zakon imali kao jedan od promotivnih materijala i građanima smo dijelili te zakone, i kazali da ćemo se mi i nakon izbora, ukoliko dobijemo njihov glas, zalagati za te zakone.“
RSE: Gospodine Lijanović, molim vas, konkretno mi odgovorite na pitanje jeste li u Cazinu ljudima obećali da ćete im dati sto maraka ukoliko glasaju za vašeg kandidata? Jeste li ili niste?
Lijanović: Iz Narodne stranke Radom za boljitak niko nije kršio Izborni zakon niti nudio ljudima novac za glas.
U Centralnoj izbornoj komisiji BiH kažu kako do sada nisu dobili niti jednu žalbu na slučaj, ali da su i ranije uočene određene nepravilnosti na biračkim mjestima.
Jedna od njih je da je Stranka Radom za boljitak kršila odredbe Izbornog zakona nudeći biračima novac za glasove. Dokaza do sada za to nije bilo, ali nakon ovih izbora situacija je drugačija.
Izborne kupoprodaje
Tokom utorka, a najkasnije u srijedu, sve primjedbe biće dostavljene tužilaštvima, kaže za RSE Branko Petrić, član Centralne izborne komisije.
„Centralna izborna komisija nema mogućnost da ona preduzme nešto bez odluka nadležnih organa, sudova i tužilaštava, s tim što Sud ima mogućnost, ako bi se dokazalo da politička stranka djeluje suprotno zakonu, odnosno da krši Krivični zakon BiH, odnosno entiteta, povređujući slobodu opredjeljenja birača ili praveći izborne prevare, ima mogućnost da se zabrani rad takvog političkog subjekta“, rekao je Petrić.
Nepravilnosti na izborima uočila je i nevladina organizacija Udruženje građana “Don” iz Prijedora, koja je svoje aktiviste angažovala u 25 opština širom Bosne i Hercegovine.
Murisa Marić, direktorica udruženja, kaže kako su stranački posmatrači dočekivali birače ispred biračkih mjesta, dopuštali da dvije osobe uđu u kabinu za glasanje, a išlo se i tako daleko da su neke birače dovozili automobilima na biralište. Marić navodi kako je svako biračko tijelo sastavljeno od pet posmatrača, a pojašnjava na koji način se vrši njihov izbor.
„Još jedna od manipulacija koja se desila na ovim izborima je prodaja u biračkim odborima. Srpske stranke nisu zainteresovane za bošnjačka mjesta, ili obrnuto, bošnjačke stranke za neka većinska mjesta sa srpskim življem. Znači, tu je dolazilo do toga da, ako su dobijale određeni broj mjesta za posmatrača ili u biračkom odboru, da su oni to rotirali. Jako je teško utvrditi da li je na taj način bilo tih prodaja u mjestima, ali, definitivno bila je to jedna ogromna manipulacija jer ćete na jednom biračkom mjestu dobiti sve ljude iz jedne političke partije. Veliki je razlog i velika sumnja da je bilo neregularnosti“, smatra Marić.
Promjena Izbornog zakona u dijelu koji se odnosi na izbor biračkih odbora, u smislu da se angažuju slučajnim odabirom građani koji bi bili obučeni, jedan je od zahtjeva nevladinog sektora upućenog Centralnoj izbornoj komisiji. Sve dok su postojeći propisi, moguće su različite manipulacije uoči i tokom glasanja. To potvrđuju i ponovljeni izbori na pet biračkih mjesta u Čapljini za Skupštinu Hercegovačko-neretvanskog kantona zbog nepravilnosti 3. oktobra.
Oko 150 građana Cazina traži da im Narodna stranka Radom za boljitak isplati 50 eura koje je ta politička partija, kako tvrde, obećala uoči izbora u oktobru ukoliko glasaju za njene kandidate.
Nijaz Omerčević kaže kako je tehnika glasanja za tu stranku bila detaljno razrađena. Svaki glasač na kućnu adresu dobio je kovertu u kojoj je pisalo za koga treba glasati. Omerčević ističe da su u nekoliko navrata dolazili da traže novac.
Duratović: Glasao sam za sto maraka, jer ja imam 50 maraka penzije, nas četvero u kući živimo. Sa tih 50 maraka.
„Dolazili smo dvadeset puta, radi isplate. Uvijek kažu: „Za pet dana“, „Za šest dana“, „Za deset dana“,“ kazao je Omerčević.
Glasove za Stranku Radom za boljitak prikupljao je Nisvet Duratović. I on kaže kako je prevaren jer je za stranku izlobirao nekoliko stotina glasova, a na osnovu preciznih upustava.
„Glasao sam za sto maraka, jer ja imam 50 maraka penzije, nas četvero u kući živimo. Sa tih 50 maraka“, rekao je on.
Duratović navodi i kako je kupovine glasova bilo i na izborima prije četiri godine, ali da je i tada ostalo mnogo prevarenih građana.
„I nisu dobili nijedne marke. Ja sam im se smijao, mislio sam da nije tačno“, kaže Duratović.
Cazinjani novac traže od Hasana Samardžića, koji je nakon izbora postao poslanik Stranke Radom za boljitak u Parlamentu Federacije BiH. On tvrdi da nije tačno da su glasovi kupovani, da ne poznaje Duratovića, te da je pozadina nešto sasvim drugo.
„Oni koji nisu ušli u vlast, naravno, na sve načine pokušavaju da u javnosti iskažu svoje nezadovoljstvo“, rekao je Samardžić.
Lijanović: Niko iz stranke nije kršio Izborni zakon
Dopredsjednik Stranke Radom za boljitak, Jerko Ivanković Lijanović, inače poslanik u Parlamentu BiH, ističe da je njegova stranka tražila u toj zakonodavnoj instituciji da se donese zakon kojim bi se biračima isplaćivalo po 50 eura na dan izbora, a sve s ciljem njihovog animiranja da izađu na izbore.
Zakon nije izglasan, a na naše pitanje da li je u tom slučaju mimo zakona obećan novac Cazinjanima, odgovara:
„Mi smo taj zakon imali kao jedan od promotivnih materijala i građanima smo dijelili te zakone, i kazali da ćemo se mi i nakon izbora, ukoliko dobijemo njihov glas, zalagati za te zakone.“
RSE: Gospodine Lijanović, molim vas, konkretno mi odgovorite na pitanje jeste li u Cazinu ljudima obećali da ćete im dati sto maraka ukoliko glasaju za vašeg kandidata? Jeste li ili niste?
Lijanović: Iz Narodne stranke Radom za boljitak niko nije kršio Izborni zakon niti nudio ljudima novac za glas.
U Centralnoj izbornoj komisiji BiH kažu kako do sada nisu dobili niti jednu žalbu na slučaj, ali da su i ranije uočene određene nepravilnosti na biračkim mjestima.
Jedna od njih je da je Stranka Radom za boljitak kršila odredbe Izbornog zakona nudeći biračima novac za glasove. Dokaza do sada za to nije bilo, ali nakon ovih izbora situacija je drugačija.
Izborne kupoprodaje
Tokom utorka, a najkasnije u srijedu, sve primjedbe biće dostavljene tužilaštvima, kaže za RSE Branko Petrić, član Centralne izborne komisije.
„Centralna izborna komisija nema mogućnost da ona preduzme nešto bez odluka nadležnih organa, sudova i tužilaštava, s tim što Sud ima mogućnost, ako bi se dokazalo da politička stranka djeluje suprotno zakonu, odnosno da krši Krivični zakon BiH, odnosno entiteta, povređujući slobodu opredjeljenja birača ili praveći izborne prevare, ima mogućnost da se zabrani rad takvog političkog subjekta“, rekao je Petrić.
Petrić: CIK nema mogućnost da preduzme nešto bez odluka nadležnih organa, s tim što Sud ima mogućnost, ako bi se dokazalo da politička stranka djeluje suprotno zakonu, da zabrani njen rad.
Nepravilnosti na izborima uočila je i nevladina organizacija Udruženje građana “Don” iz Prijedora, koja je svoje aktiviste angažovala u 25 opština širom Bosne i Hercegovine.
Murisa Marić, direktorica udruženja, kaže kako su stranački posmatrači dočekivali birače ispred biračkih mjesta, dopuštali da dvije osobe uđu u kabinu za glasanje, a išlo se i tako daleko da su neke birače dovozili automobilima na biralište. Marić navodi kako je svako biračko tijelo sastavljeno od pet posmatrača, a pojašnjava na koji način se vrši njihov izbor.
„Još jedna od manipulacija koja se desila na ovim izborima je prodaja u biračkim odborima. Srpske stranke nisu zainteresovane za bošnjačka mjesta, ili obrnuto, bošnjačke stranke za neka većinska mjesta sa srpskim življem. Znači, tu je dolazilo do toga da, ako su dobijale određeni broj mjesta za posmatrača ili u biračkom odboru, da su oni to rotirali. Jako je teško utvrditi da li je na taj način bilo tih prodaja u mjestima, ali, definitivno bila je to jedna ogromna manipulacija jer ćete na jednom biračkom mjestu dobiti sve ljude iz jedne političke partije. Veliki je razlog i velika sumnja da je bilo neregularnosti“, smatra Marić.
Promjena Izbornog zakona u dijelu koji se odnosi na izbor biračkih odbora, u smislu da se angažuju slučajnim odabirom građani koji bi bili obučeni, jedan je od zahtjeva nevladinog sektora upućenog Centralnoj izbornoj komisiji. Sve dok su postojeći propisi, moguće su različite manipulacije uoči i tokom glasanja. To potvrđuju i ponovljeni izbori na pet biračkih mjesta u Čapljini za Skupštinu Hercegovačko-neretvanskog kantona zbog nepravilnosti 3. oktobra.