Grupa od 14 novinara iz deset evropskih i zemalja regiona nedavno je boravila u trodnevnoj posjeti Bosni i Hercegovini. Njihov boravak, koji je finansirala Evropska unija, ima veliki značaj – da se upoznaju sa turističkim prilikama i potencijalom ove zemlje. Iako je Bosna i Hercegovina dragulj u turizmu, koji svakako treba promovisati, predstoji još posla na tom planu.
Medijski radnici visokotiražnih novina, revija i on-line publikacija, žurnalistički orijentisani na turizam, posjetili su Nacionalni park „Sutjeska“ i Tjentište, zatim Trebinje, Blagaj, Mostar, Konjic, Sarajevo i planinu Jahorinu. Dolazak ovih novinara omogućio je projekat „Tehnička pomoć za podršku industriji turizma u Bosni i Hercegovini“ koji finansira EU kroz Instrument za pretpristupnu pomoć (IPA) u iznosu od 1,9 miliona eura.
„Tokom ove posjete smo insistirali da sve gdje smo prolazili, sve što smo jeli ili pili, bude bosanskohercegovačko. To je bila bit ove priče. Istaknimo način na koji smo izabrali predstavnike iz određenih zemalja. Vodili smo se turističkim statistikama koje su pokazivale iz kojih država, za sada, najveći broj turista dolazi u BiH, istovremeno obraćajući pažnju i na potencijalna tržišta“, kaže za Radio Slobodna Evropa predstavnica za odnose s javnošću ovog projekta Aida Prljača.
„Skrivena blaga BiH: putovanje otkrića“ naziv je posjete inostranih novinara koja ih je odvela do najinteresantnijih turističkih dijelova Bosne i Hercegovine, pa tako i do nekropole stećaka kod Stoca. I šta su tamo vidjeli – oduševljenja, ali i razočarenje.
„Vidjeli smo jedan zapušten prostor sa propalom ogradom, sa dosta smeća i sa jednom usamljenom tablom na kojoj je nekoliko osnovnih podataka o srećcima. Moram reći da sam bila u neugodnoj situaciji. Također, primijetila sam da u tekiji na Buni nema materijala koji se tiču tekije. Smatram da ova turistička atrakcija zavređuje barem deset info-stranica. Dakle, Bosni i Hercegovini fali podrška u infrastrukturi, jer jedna ozbiljna industrija turizma to i zahtijeva“, naglašava Prljača.
Među novinarima bio je i Hrvoje Dečak, pomoćnik glavne urednice hrvatskog mjesečnika „Meridijani“.
„Moram reći da sam u mnogim stvarima vrlo pozitivno iznenađen. Najprije, spremnošću ljudi u BiH da se predstave stranim turistima, puno ljudi govori engleski, ima mnogo kvalitetnih turističkih brošura i materijala. Mi iz Hrvatske smo primijetili da u nekim dijelovima zemlje, naprimjer u Trebinju, iako su veoma srdačni i gostoljubivi, gotovo svi natpisi su na ćirilici i mislim da to za mnoge goste sa Zapada i, općenito, izvan ovih prostora može biti hendikep. No, smatram da se BiH jako trudi da privuče turiste i zaista smo vidjeli da ih ima čime privući“, pojašnjava Dečak.
Rođena Sarajka sa višegodišnjom adresom u Beogradu, Marija Jakob, zamjenica je urednika časopisa „Lisa“. Pristupačne cijene su razlog zašto sve više turista iz Srbije, pogotovo mladih, posjećuje Bosnu i Hercegovinu, navodi ona.
Italijanski list „La Republica“ poslao je novinara Emilia Radicea da izvještava o ljepotama Bosne i Hercegovine. On strahuje da su brojni njegovi sunarodnjaci malo upoznati sa bh. turističkom ponudom.
„U Italiji je Bosna i Hercegovina primarno poznata po Međugorju i nedavnom ratu. Međutim, ova zemlja ima mnogo potencijala. Priroda je ovdje nejverovatna i idealna za planinarenje i rafting. Teren je odličan i za jahanje ili vožnju na motorima. Kao Italijan, moram priznati da BiH ima izvrsno vino, i bijelo i crno, a i hrana je vrlo ukusna“, riječi su Radicea.
Urednik rubrike „Slike i vremena“ njemačkog lista Frankfurter Allgemeine Zeitung, Uwe Ebbinghaus ističe da je veoma teško doći u Bosnu i Hercegovinu.
„To je, zapravo, najveći problem. Troškovi putovanja su izrazito visoki. To je razlog zašto se u procentu malo Nijemaca odlučuje posjetiti ovu zemlju. Autobuske karte su čak skuplje nego avionske, što je kontradiktorno. Trebalo bi uspostaviti jeftinije vozne karte“, naglašava on.
Preskupe aviokarte tjeraju turiste od BiH
Novinarka moskovskog „Voyage Magazine“ (ВОЯЖ) Elena Racheva kaže za Radio Slobodna Evropa da je Bosna i Hercegovina turistički dragulj, te da ruski turoperatori trebaju više raditi na promovisanju ove zemlje.
„BiH je veoma egzotična po svojoj prirodi, ali i karakteru ljudi. Međutim, vize su i dalje problem. Zvuči čudno, ali ni sama dosad nisam mogla doći ovamo, jer nisam imala potrebnu dokumentaciju. U Rusiji je teško dobiti vizu. To koči mnoge moje sunarodnjake da posjete ove krajeve. Drugi problem je transport. Ako želite doći u Sarajevo trebate uzeti bus iz Kotora, Dubrovnika ili Beograda. Dakle, ne postoji direktna autobuska linija. A ako se, pak, odlučite putovati avionom iz Moskve, cijene su vrtoglavo visoke. Jednosmjerna karta iznosi i do 700 eura – što je nevjerovatno.“
No uprkos barijerama, Elena Racheva navodi jedan segment bh. turističke ponude kojim je posebno oduševljena:
Britanac John Bell radio je za mnoge medije poput BBC-a, Channel 4 i CNN-a, uređujući emisije iz oblasti turizma. Bio je na čelu mnogih britanskih i međunarodnih turističkih asocijacija. Stručnjak je i za turizam i avijaciju, stoga predaje na brojnim univerzitetima svijeta uključući i na banjalučkom. Trenutno je freelancer.
„Bosna i Hercegovina ima ogroman potencijal. Međutim, još vidim onaj isti zid koji su prije 15 godina podigle bh. vlasti. Sve zidove trebamo skoniti, jer će se turizam desiti bez obzira šta vlasti u ovoj zemlji o tome misle. Ono što BiH trenutno ima, a ranije nije, su dobre hotelske sobe. Smatram ova zemlja nudi najbolju vrijednost u cijeloj Evropi. Prema britanskim standardima, cijena noćenja u iznosu od 80 eura je, zaista, vrlo pristupačna. Također, način pružanja turističkih usluga je nešto što se treba unaprijediti.
Želio bih vidjeti više mladih ljudi direktno uključenih u turizam. Restorani, i to u glavnom gradu, nude izvrsnu hranu i vino za 30 eura – je nevjerovatno. Znam da je takav obrok nemoguć za većinu lokalnog stanovništva, ali za stranog turistu to je pristupačno. Konačno, 2014. biće 100-godišnjica od početka Prvog svjetskog rata. Tada će svijet uprijeti oči u ovu zemlju i njen glavni grad. To je zlatni trenutak koji Sarajevo treba da iskoristi. Međutim, još ne vidim nikakve pripreme za ovaj historijski događaj“, kaže Bell za Radio Slobodna Evropa.“
On naglašava i još nešto:
„Kako bi BiH imala više turista sa Zapada treba riješiti pitanje pristupa. Sarajevski aerodrom je skoro pa najskuplji aerodrom u cijeloj Evropi, što je nerazumno. Treba smanjiti takse i obezbijediti pristup aviokompanijama koje nude jeftinije letove. Što više ljudi ove kompanije budu dovodile u BiH, cijela zemlja će imati profita od toga, a ne samo Sarajevski aerodrom. Važno je da ne zanemarimo Mostarski aerodrom, jer je često uslijed vremenskih neprilika, dobra alternativa sarajevskoj zračnoj luci. Neka oba aerodroma nude dnevne usluge i tako će BiH proširi i otvoriti nove međunarodne linije.“
Nakon povratka u rodne zemlje, ovi novinari ispuniće stupce štampe i on-line magazina pričom o svojim utiscima sa nedavnog boravka u BiH. Međutim, ovo nije kraj EU projekta „Tehnička pomoć za podršku industriji turizma u Bosni i Hercegovini“. Uskoro slijedi i nastavak. Ovog puta će turoperatori imati priliku da se upoznaju sa Bosnom i Hercegovinom kao potencijalnim tržištem. Nova posjeta trebala bi biti organizovana narednog mjeseca.
Medijski radnici visokotiražnih novina, revija i on-line publikacija, žurnalistički orijentisani na turizam, posjetili su Nacionalni park „Sutjeska“ i Tjentište, zatim Trebinje, Blagaj, Mostar, Konjic, Sarajevo i planinu Jahorinu. Dolazak ovih novinara omogućio je projekat „Tehnička pomoć za podršku industriji turizma u Bosni i Hercegovini“ koji finansira EU kroz Instrument za pretpristupnu pomoć (IPA) u iznosu od 1,9 miliona eura.
„Tokom ove posjete smo insistirali da sve gdje smo prolazili, sve što smo jeli ili pili, bude bosanskohercegovačko. To je bila bit ove priče. Istaknimo način na koji smo izabrali predstavnike iz određenih zemalja. Vodili smo se turističkim statistikama koje su pokazivale iz kojih država, za sada, najveći broj turista dolazi u BiH, istovremeno obraćajući pažnju i na potencijalna tržišta“, kaže za Radio Slobodna Evropa predstavnica za odnose s javnošću ovog projekta Aida Prljača.
„Skrivena blaga BiH: putovanje otkrića“ naziv je posjete inostranih novinara koja ih je odvela do najinteresantnijih turističkih dijelova Bosne i Hercegovine, pa tako i do nekropole stećaka kod Stoca. I šta su tamo vidjeli – oduševljenja, ali i razočarenje.
„Vidjeli smo jedan zapušten prostor sa propalom ogradom, sa dosta smeća i sa jednom usamljenom tablom na kojoj je nekoliko osnovnih podataka o srećcima. Moram reći da sam bila u neugodnoj situaciji. Također, primijetila sam da u tekiji na Buni nema materijala koji se tiču tekije. Smatram da ova turistička atrakcija zavređuje barem deset info-stranica. Dakle, Bosni i Hercegovini fali podrška u infrastrukturi, jer jedna ozbiljna industrija turizma to i zahtijeva“, naglašava Prljača.
Među novinarima bio je i Hrvoje Dečak, pomoćnik glavne urednice hrvatskog mjesečnika „Meridijani“.
„Moram reći da sam u mnogim stvarima vrlo pozitivno iznenađen. Najprije, spremnošću ljudi u BiH da se predstave stranim turistima, puno ljudi govori engleski, ima mnogo kvalitetnih turističkih brošura i materijala. Mi iz Hrvatske smo primijetili da u nekim dijelovima zemlje, naprimjer u Trebinju, iako su veoma srdačni i gostoljubivi, gotovo svi natpisi su na ćirilici i mislim da to za mnoge goste sa Zapada i, općenito, izvan ovih prostora može biti hendikep. No, smatram da se BiH jako trudi da privuče turiste i zaista smo vidjeli da ih ima čime privući“, pojašnjava Dečak.
Rođena Sarajka sa višegodišnjom adresom u Beogradu, Marija Jakob, zamjenica je urednika časopisa „Lisa“. Pristupačne cijene su razlog zašto sve više turista iz Srbije, pogotovo mladih, posjećuje Bosnu i Hercegovinu, navodi ona.
Spomenik na Tjentištu
„Bosna i Hercegovina ima mnogo istorijskih znamenitosti koje ljudi mogu videti i posetiti. Ako nisu zainteresovani da nešto nauče, uvek mogu da jedu ćevape, da se druže, da piju dobra vina i rakiju. Ovde je mnogo jeftinije nego u Srbiji. Čak, mislim da bi BiH trebala da organizuje i šoping ture“, kaže Jakob.Italijanski list „La Republica“ poslao je novinara Emilia Radicea da izvještava o ljepotama Bosne i Hercegovine. On strahuje da su brojni njegovi sunarodnjaci malo upoznati sa bh. turističkom ponudom.
„U Italiji je Bosna i Hercegovina primarno poznata po Međugorju i nedavnom ratu. Međutim, ova zemlja ima mnogo potencijala. Priroda je ovdje nejverovatna i idealna za planinarenje i rafting. Teren je odličan i za jahanje ili vožnju na motorima. Kao Italijan, moram priznati da BiH ima izvrsno vino, i bijelo i crno, a i hrana je vrlo ukusna“, riječi su Radicea.
Urednik rubrike „Slike i vremena“ njemačkog lista Frankfurter Allgemeine Zeitung, Uwe Ebbinghaus ističe da je veoma teško doći u Bosnu i Hercegovinu.
„To je, zapravo, najveći problem. Troškovi putovanja su izrazito visoki. To je razlog zašto se u procentu malo Nijemaca odlučuje posjetiti ovu zemlju. Autobuske karte su čak skuplje nego avionske, što je kontradiktorno. Trebalo bi uspostaviti jeftinije vozne karte“, naglašava on.
Preskupe aviokarte tjeraju turiste od BiH
Novinarka moskovskog „Voyage Magazine“ (ВОЯЖ) Elena Racheva kaže za Radio Slobodna Evropa da je Bosna i Hercegovina turistički dragulj, te da ruski turoperatori trebaju više raditi na promovisanju ove zemlje.
„BiH je veoma egzotična po svojoj prirodi, ali i karakteru ljudi. Međutim, vize su i dalje problem. Zvuči čudno, ali ni sama dosad nisam mogla doći ovamo, jer nisam imala potrebnu dokumentaciju. U Rusiji je teško dobiti vizu. To koči mnoge moje sunarodnjake da posjete ove krajeve. Drugi problem je transport. Ako želite doći u Sarajevo trebate uzeti bus iz Kotora, Dubrovnika ili Beograda. Dakle, ne postoji direktna autobuska linija. A ako se, pak, odlučite putovati avionom iz Moskve, cijene su vrtoglavo visoke. Jednosmjerna karta iznosi i do 700 eura – što je nevjerovatno.“
No uprkos barijerama, Elena Racheva navodi jedan segment bh. turističke ponude kojim je posebno oduševljena:
Hrana u BiH
„Boraveći u mediteranskim zemljama navikla sam jesti hranu u kojoj dominira povrće i malo mesa koje se servira postrance na tanjiru. To mi se čini kao hrana dobijena na vještački način. Međutim, hrana u Bosni i Hercegovini je veoma ukusna i, rekla bih, pomalo ruralna. Dakle, kad naručite meso – meso i dobijete. To nije nešto poput dezerta, već čista komadina mesa koju smo navikli jesti još od pamtivjeka. A kad naručite povrće – onda ga dobijete onakvog u originalu. Bosna je mjesto za sladokusce, jer služi hranu kakva bi, konačno, i trebala biti - ukusna i pripremljena na prirodan način. To je super", ističe Racheva.Britanac John Bell radio je za mnoge medije poput BBC-a, Channel 4 i CNN-a, uređujući emisije iz oblasti turizma. Bio je na čelu mnogih britanskih i međunarodnih turističkih asocijacija. Stručnjak je i za turizam i avijaciju, stoga predaje na brojnim univerzitetima svijeta uključući i na banjalučkom. Trenutno je freelancer.
„Bosna i Hercegovina ima ogroman potencijal. Međutim, još vidim onaj isti zid koji su prije 15 godina podigle bh. vlasti. Sve zidove trebamo skoniti, jer će se turizam desiti bez obzira šta vlasti u ovoj zemlji o tome misle. Ono što BiH trenutno ima, a ranije nije, su dobre hotelske sobe. Smatram ova zemlja nudi najbolju vrijednost u cijeloj Evropi. Prema britanskim standardima, cijena noćenja u iznosu od 80 eura je, zaista, vrlo pristupačna. Također, način pružanja turističkih usluga je nešto što se treba unaprijediti.
Želio bih vidjeti više mladih ljudi direktno uključenih u turizam. Restorani, i to u glavnom gradu, nude izvrsnu hranu i vino za 30 eura – je nevjerovatno. Znam da je takav obrok nemoguć za većinu lokalnog stanovništva, ali za stranog turistu to je pristupačno. Konačno, 2014. biće 100-godišnjica od početka Prvog svjetskog rata. Tada će svijet uprijeti oči u ovu zemlju i njen glavni grad. To je zlatni trenutak koji Sarajevo treba da iskoristi. Međutim, još ne vidim nikakve pripreme za ovaj historijski događaj“, kaže Bell za Radio Slobodna Evropa.“
On naglašava i još nešto:
„Kako bi BiH imala više turista sa Zapada treba riješiti pitanje pristupa. Sarajevski aerodrom je skoro pa najskuplji aerodrom u cijeloj Evropi, što je nerazumno. Treba smanjiti takse i obezbijediti pristup aviokompanijama koje nude jeftinije letove. Što više ljudi ove kompanije budu dovodile u BiH, cijela zemlja će imati profita od toga, a ne samo Sarajevski aerodrom. Važno je da ne zanemarimo Mostarski aerodrom, jer je često uslijed vremenskih neprilika, dobra alternativa sarajevskoj zračnoj luci. Neka oba aerodroma nude dnevne usluge i tako će BiH proširi i otvoriti nove međunarodne linije.“
Nakon povratka u rodne zemlje, ovi novinari ispuniće stupce štampe i on-line magazina pričom o svojim utiscima sa nedavnog boravka u BiH. Međutim, ovo nije kraj EU projekta „Tehnička pomoć za podršku industriji turizma u Bosni i Hercegovini“. Uskoro slijedi i nastavak. Ovog puta će turoperatori imati priliku da se upoznaju sa Bosnom i Hercegovinom kao potencijalnim tržištem. Nova posjeta trebala bi biti organizovana narednog mjeseca.