Stoltenberg za RSE: Sigurnosni interes NATO saveza je pobjeda Ukrajine

Pišu: Zoriana Stepanenko iz Ukrajinskog servisa Radija Slobodna Evropa i Current Time

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je u četvrtak (20. aprila) generalnog sekretara NATO Jensa Stoltenberga da potakne članice Alijanse na veću vojnu pomoć, uključujući ratne avione, artiljeriju i oklopnu opremu.

Stoltenberg je za Radio Slobodna Evropa (RSE) podvukao da je njegova poruka predsjedniku Zelenskom u Kijevu bila da "stojimo uz Ukrajinu danas kada nastavlja da odbija agresiju predsjednika Putina i da ćemo u budućnosti biti uz Ukrajinu koliko god bude potrebno".

Poziv Zelenskog došao je uoči sastanka Odbrambene kontakt grupe za Ukrajinu u petak, 21. aprila koji je predvodio američki ministar odbrane Lloyd Austin u vazdušnoj bazi Ramstein u Njemačkoj.

Odbrambena kontakt grupa za Ukrajinu je platforma država koje podržavaju Ukrajinu u suprotstavljanju invaziji Rusije.

RSE: S obzirom da danas (21.4.) imamo neku vrstu godišnjice sastanka u vazdušnoj bazi Ramstein u Njemačkoj, želim da počnem sa ključnom odlukom koju su donijeli učesnici Odbrambene kontakt grupe za Ukrajinu.

Što se tiče zahtjeva Ukrajine za sistemima za vazdušnu odbranu i municiju koji su danas definisani kao glavni prioritet – da li je ispunjen ovaj zahtjev?

Stoltenberg: Glavna poruka sa sastanka i iz NATO saveza i učesnika kao i kontakt grupe za Ukrajinu koju predvode Sjedinjene Države jeste da moramo da pružimo još više podrške Ukrajini, povrh svega što je do sada pruženo.

Glavni fokus, glavni prioritet je vazdušna odbrana. Upravo juče smo imali novu najavu iz Sjedinjenih Država – više projektila za četiri Patriot baterije, što je izuzetno napredan odbrambeni sistem.

Norveška i druge zemlje su isporučile NASAM sisteme.

Neke sisteme "T" dale su Francuska i Italija, tako da saveznici pružaju pomoć.

Međutim, naravno, što više to bolje. I to je razlog zašto su ovakvi sastanci važni, jer je to način da se mobilišu i precizno identifikuju potrebe i onda pokrene podrška NATO saveznika i partnera u ovoj kontakt grupi.

Planovi za kontraofanzivu

RSE: Da li ste raspravljali o planu Ukrajine da pokrene kontraofanzivu? Da li su, po vašem mišljenju, ukrajinska armija, oružane snage, u potpunosti opremljene za početak ove operacije i šta bi mogao biti njen pokretač?

Stoltenberg: Gledajte, ostaviću Ukrajincima da odgovore na operativna pitanja, jer je to odluka Ukrajine. Naša odgovornost, kao NATO saveznika i partnera je da osiguramo dostavu što je više moguće opreme za Ukrajinu.

Ta podrška je dovela do velikih pomaka na ratištu. Trebamo se sjetiti da je Ukrajina bila u mogućnosti da odgurne ruske snage sjeverno od Kijeva.

Bio sam i u Buči gdje sam vidio kako su se Rusi ponašali, vidio sam zločine, i onda na istoku, Harkiv, i na jugu i oko Hersona.

Pročitajte i ovo:

Tako da, ukrajinske oružane snage, njihova odvažnost, hrabrost u kombinaciji sa opremom NATO saveznika i partnera zajedno je pokazalo da imaju mogućnost da oslobode teritoriju.

Od tada, takođe od oslobađanja Hersona, dopremili smo mnogo više podrške sa oklopnim vozilima, bojnim vozilima za pješadiju, više artiljerije, protivvazdušne odbrane, te borbenih tenkova.

Siguran sam da, kada Ukrajina odluči da pokrene nove operacije da oslobodi više teritorije, da će Ukrajina biti uspješna.

RSE: Može li Ukrajina glatko da pobijedi na ratištu s obzirom na činjenicu da snabdijevanje mlaznjacima i oružjem dugog dometa još uvijek blokiraju ukrajinski partneri?

Kao što znate, Rusija trenutno ima prednost u vazdušnom prostoru, a Ruske oružane snage su dobro upoznate sa efektima HIMARS sistema i pomjeraju svoju logistiku iza njihovih dometa.

Stoltenberg: Prije svega, vazdušna odbrana je važna i može biti izvedena sa sistema lociranim na kopnu i iz aviona. Fokus sada je na sistemima baziranim na kopnu.

Ukrajina je dobila neke mlaznjake od Poljske i Slovačke. Ali, mislim da moramo da pravimo stalne procjene i diskutujemo na temu novih sistema, uključujući avione.

Najvažnije je osigurati da svi sistemi koji su već tamo rade kako treba, što znači da nam treba ogromna količina municije, rezervnih dijelova, održavanja, postrojenja za opravku kako bi se osiguralo da hiljade sistema, uključujući i mnogo sistema vazdušne odbrane rade kako treba.

Stoga mislim da je naša održivost jednako važna, možda čak i važnija od rasprave o novim sistemima.

Bez potcjenjivanja Rusije

RSE: Koliko dugo je, prema vašim procjenama, Rusija sposobna da nastavi rat protiv Ukrajine?

Stoltenberg: Neću špekulisati o tome jer je rat, ili ratovi, po svojoj prirodi nepredvidiv.

I nikada ne bismo trebali potcijeniti Ruse. Oni su dokazali volju da vode agresivne akcije protiv Ukrajine.

Rat nije počeo prošle godine. On je počeo 2014. Upravo je to razlog za poruku svim NATO saveznicima i partnerima, te Odbrambenoj kontakt grupi za Ukrajinu - da trebamo biti spremni na duge staze da budemo uz Ukrajinu, koliko god to bude potrebno.

Moja poruka predsjedniku Zelenkskom juče u Kijevu je da je NATO podržavao Ukrajinu dugi niz godina i da stojimo uz Ukrajinu danas kada nastavlja da odbija agresiju predsjednika Putina protiv vaše zemlje. I mi ćemo i u budućnosti biti uz Ukrajinu koliko god to bude potrebno.

Bila bi tragedija za Ukrajince ukoliko predsjednik Putin pobijedi, ali takođe opasnost za NATO saveznike. To bi poslalo poruku svim autoritativnim liderima da kad koriste vojnu silu da dobiju šta žele, da će učiniti svijet opasnijim i NATO saveznike ranjivijim.

Tako da je moja poruka NATO saveznicima da je u našem sigurnosnom interesu da osiguramo da Ukrajina pobijedi i da opstane kao suverena nacija.

RSE: Mediji, naročito Bloomberg, trenutno šire informacije na osnovu izvora, naravno, da francuski predsjednik Emmanuel Macron ima namjeru da uključi Kinu kako bi se za pregovarački sto sjelo sa Rusima i Ukrajincima. Jeste li vi informisani o ovoj inicijativi i kako je procjenjujete?

Stoltenberg: Prije svega, mislim da Ukrajina treba da odluči kada je vrijeme i kada uslovi dozvoljavaju bilo kakve pregovore o njenoj budućnosti.

Drugo, nema znakova da je predsjednik Putin spreman na mir. On se sprema za rat.

I treće, ono što znamo, iako je veoma teško predvidjeti ishod ovog rata, hoću reći, rat će se završiti.

Znamo da ako se završi za pregovaračkim stolom, ono što se dešava za tim pregovaračkim stolom je neraskidivo vezano za situaciju na ratištu.

Dakle, jedini način da osiguramo da predsjednik Putin bude voljan da prihvati Ukrajinu kao suverenu, nezavisnu naciju i da imamo prihvatljivo rješenje je da mi pružimo vojnu podršku Ukrajini kako bismo ojačali njihovu ulogu u svim potencijalnim pregovorima u budućnosti.

Na Ukrajini je da odluči koji su prihvatljivi uslovi, na nama je da osiguramo da Ukrajina ima snagu na bojnom polju koja nam omogućava da dobijemo prihvatljivo rješenje za ovaj rat.

Da li je moguće članstvo Ukrajine u NATO?

RSE: Spomenuli ste da se svi NATO saveznici konačno slažu da Ukrajina treba da postane dio tog saveza. Hoće li to biti moguće za Ukrajinu, kakve su šanse da se članstvo dobije tokom predstojećeg NATO samita u Viljnusu, neka vrsta političkog poziva da se postane dio NATO alijanse?

Stoltenberg: Prije svega mislim da je važno da je NATO odlučio da Ukrajina postane članica Alijanse. Ja sam izjavio da Ukrajina ima puno pravo na mjesto u evroatlantskoj porodici kao članica saveza i dobijanje podrške koju joj dajemo.

Takođe, očekujem da će se saveznici dogovoriti oko višegodišnjeg programa u kojem ćemo pomoći Ukrajini u prijelazu sa standarda, opreme, doktrina iz sovjetske ere na standarde NATO-a. Doktrine će pomoći Ukrajini da krene prema članstvu u NATO-u.

Međutim, sada je glavni fokus, naravno, osigurati da Ukrajina pobijedi i da predsjednik Putin ne pobijedi jer nam je potrebna Ukrajina kao suverena, nezavisna naciju u Evropi.

RSE: Na putu za NATO, Ukrajina je tražila neku vrstu sigurnostnih garancija kako bi se spriječili budući napadi na njen suverenitet i teritorijalni integritet. Na kojem nivou je sada ova diskusija, za šta su saveznici spremni? Kakve garancije se mogu dati i o kojim državama se radi?

Stoltenberg: Još je rano bilo šta reći. Ponavljam, mi ne znamo kako i kada će se završiti ovaj rat. Ono što znamo je da kada se završi, mi moramo da osiguramo da se historija ne ponovi, da predsjednik Putin ne može dalje da mrvi sigurnost Evrope pokretanjem novih ratova, vođenjem novog rata protiv Ukrajine.

Zato moramo da sjednemo i razgovaramo o snažnom okviru, sigurnosnim aranžmanima koji osiguravaju da predsjednik Putin ne može da nastavi sa napadima na suverenu, nezavisnu naciju.

Ne mogu vam tačno reći kako će to izgledati, ali samo kažem da je odgovornost na svima nama da osiguramo da obrazac agresivnog ponašanja predsjednika Putina prestane.

Stoga moramo razgovarati i o tome kako to spriječiti u budućnosti.