Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je da se Rusiji ne smije dozvoliti da pobijedi u ratu koji je pokrenula protiv Ukrajine.
On je ocijenio da je taj rat doveo do najopasnijeg trenutka za Evropu od Drugog svjetskog rata.
Stoltenberg je 4. avgusta u Norveškoj rekao da će članice NATO možda morati još dugo da podržavaju Ukrajinu oružjem i drugom pomoći kako bi spriječile Rusiju da uspije, nakon što je 24. februara ove godine pokrenula ničim izazvanu invaziju na Ukrajinu.
Pročitajte i ovo: Ukrajina kaže da zapadno oružje čini razliku, ali da joj je potrebno više“U našem je interesu da ova vrsta agresivne politike ne uspije. Ono što se dešava u Ukrajini je strašno, ali bi bilo mnogo gore da je došlo do rata između Rusije i NATO-a“ “, rekao je Stoltenberg.
“Ako predsjednik (Vladimir) Putin uopšte pomisli da uradi nešto slično nekoj zemlji NATO-a kao što je uradio Gruziji, Moldaviji ili Ukrajini, onda će se cijeli NATO odmah uključiti“, rekao je Stoltenberg.
Rat je doveo do toga da prethodno neutralne Finska i Švedska traže članstvo u NATO-u, a zahtjev su do sada ratifikovale 23 od 30 država članica, uključujući Sjedinjene Američke Države (SAD).
Pročitajte i ovo: Američki Senat odobrio pristupanje Finske i Švedske NATO-uU okviru ubrzanog procesa prijema, američki Senat je 3. avgusta glasao 95-1 za članstvo te dvije zemlje.
Još sedam članica Alijanse trebalo bi da potpišu protokol: Češka, Grčka, Mađarska, Portugal, Slovačka, Španija i Turska.
Do sada je samo Turska uslovila prijem Finske i Švedske izručenjem političkih protivnika Vlade u Ankari, koje turske vlasti nazivaju „teroristima“.
Turska je saopštila da će se njeni predstavnici sastati sa finskim i švedskim zvaničnicima ovog mjeseca kako bi procijenili da li te dvije zemlje rade na ispunjavanju njihovih uslova.