Presudom Evropskog suda za ljudska prava da Slovenija i Srbija moraju vratiti tzv. staru deviznu ušteđevinu deponovanu u nekadašnjoj Ljubljanskoj banci i Investbanci okončana je agonija bosanskohercegovačkih i hrvatskih štediša.
Prema podacima udruženja štediša iz Bosne i Hercegovine, oni od Srbije potražuju oko 200 miliona eura. Slovenija bi za štediše Ljubljanske banke iz drugih nekadašnjih republika bivše SFRJ morala u budžetu osigurati za odštete između 200 i 300 miliona eura.
Predsjednik Udruženja građana za povrat stare devizne štednje u BiH i dijaspori Svetozar Nišić sretan je što je ovo pitanje konačno završeno:
„Ne samo da mnogo znači nego to je slučaj koji bi pomogao svakom drugom deviznom štediši koji čeka evo 23 godina. Ljudi plaču, kukaju, pa da ne traže crkavicu, nego da dobiju svoju deviznu štednju koja će pomoći i komšiji i prijatelju itd., a ljudi imaju ogromne novce, znači olakšalo bi čitavu ovu situaciju u BiH“, konstatuje Nišić.
Reakcije iz Beograda na presudu o deviznoj štednji
Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu, kaže za RSE da se i u ovom slučaju potvrđuje neodgovornost komisija za sukcesiju koje nisu uradile svoj posao. Uz ocenu da je presuda Evropskog suda pravična, Saša Đogović, saradnik Instituta za tržišna istraživanja, dodaje da ovaj slučaj nije rešen ranije jer u dugom vremenskom periodu nije ni bilo suštinske regionalne saradnje od koje bi korist imali građani. Opširnije u tekstu Branke Trivić Pravda za stare devizne štediše.
U presudi je Evropski sud za ljudska prava naložio Sloveniji i Srbiji da u roku od jedne godine poduzmu sve potrebne mjere kako bi se svim štedišama Ljubljanske i Investbanke vratila njihova štednja pod istim uvjetima pod kojima su ove dvije zemlje vratile štednju svojim državljanima.
„Ova presuda znači da je završena 23-ogodišnja agonija štediša Ljubljanske banke i Investbanke. Dug prema bh. štedišama je oko 250 miliona maraka sa stanjem iz 1991. godine. Dakle, to je glavnica bez kamata. Onda možete zamisliti koji je to iznos nakon 23 godine“, naglašava agentica BiH pred Sudom u Strazburu Monika Mijić.
Manji iznosi štednje biće isplaćeni jednokratno, a oni veći u više etapa, o čemu Slovenija i Srbija trebaju donijeti konkretne planove vraćanja novca građanima bivših jugoslovenskih republika koji su svoju štednju povjerili njihovim bankama.
Iako u presudi nije konkretizovano da li će države morati štedišama isplatiti i kamate, Nišić tvrdi da se to podrazumijeva:
„Slovenija i Srbija moraju da isplate po uslovom istim kako su isplaćivali svoje devizne štediše. Ja znam da je Ljubljanska banka u Sloveniji isplaćivala svojim štedišama pet posto kamata, a Srbija negdje tri do četiri posto. Znači, 23 godina unazad moraju se obračunati kamate, i to se sve mora isplatiti u roku od godinu dana pod nadzorom Savjeta Evrope“, pojašnjava Nišić.
Nema više prebacivanja krivice
Više od decenije traje borba bh. štediša za povrat novca. Jedan 1,116.000 građana Bosne i Hercegovine koji su svoj novac štedjeli u bankama zemalja bivše Jugoslavije je i Zvonimir Kubinek, koji očekuje da će isplata krenuti uskoro:
„Do godinu dana oni moraju isplatiti – ne početi nego moraju isplatiti. U slučaju da države Slovenija i Srbija ne isplate u roku godinu dana, njih sljeduju zatezne kamate 4.000 eura po štediši“, naglašava Kubinek.
Tužbu su pokrenula tri državljana BiH - Emina Ališić, Aziz Sadžak i Sakib Šahdanović, jer nisu mogli doći do svojih deviznih depozita u nekadašnjoj Ljubljanskoj banci u Sarajevu i u podružnici Investbanke u Tuzli.
Predsjednica Udruženja za zaštitu deviznih štediša u BiH Amila Omersoftić kaže da sada više nema prebacivanja odgovornosti sa jednih na druge:
„I što je pozitivno to je što je nakon 20 godina utvrđena odgovornost ko treba štedišama da vrati deviznu štednju kod Ljubljanske banke i Investbanke u Beogradu. Tu, dakle, više nema prebacivanja jesu ili nisu“, navodi Omersoftić.
Visoka predstavnica za nasljedstvo u ministarstvu vanjskih poslova Slovenije Ana Polak Petrič razočarana je presudom:
„Ocjenjujem presudu kao veliko razočarenje. Sud nije uvažio činjenicu da se Federacija koja je u prošlosti preuzela jamstva za devizne štediše raspala i da je to pitanje nasljedstva, odnosno sukcesije. Države sljednice bivše Jugoslavije imaju po sporazumu o pitanju nasljedstva međunarodno-pravnu obavezu da o tom pitanju pregovaraju i postignu dogovor“, rekla je Ana Polak Petrič.
Nakon donošenja presude, Evropski sud za ljudska prava više neće razmatrati tužbe vezane za staru deviznu štednju. Za bh. štediše borba se, kako kaže predsjednik Udruženja građana za povrat stare devizne štednje u BiH i dijaspori Svetozar Nišić nastavlja:
„Jugobanka i Privredna banka - još nije završeno“, podsjeća Nišić.
Međutim, kako kažu naši sagovornici, verifikacija bi mogla biti problem jer Sud nije definisao šta znači verifikacija, što opet ostavlja prostor za manipulacije. Bh. štedišama pravo na verifikaciju mogu učiniti samo RS, Federcija BiH i Distrikt Brčko.
Pored ovoga, nejasno je šta će biti sa onom štednjom koja je verifikovana proteklih godina, a na osnovu kojih su građani isplaćivani sukcesivno u utvrđenim iznosima na određeni period.