U ovogodišnjem Izvještaju američkog State Departmenta o vjerskim slobodama u svijetu upozorava se da 74 posto svjetske populacije živi u zemljama "s ozbiljnim ograničenjima vjerskih sloboda".
"Tokom 2015. svjedočili smo i o društvenoj netoleranciji, pa i nasilju prema pripadnicima vjerskih manjina. Fanatizam i netrpeljivost može se naći u svakom dijelu svijeta, uključujući i SAD-u, ali svaka zemlja ima obavezu da poštuje vjersku slobodu i slobodu savjesti", izjavio je Tony Blinken, zamjenik državnog tajnika.
Kako su ocijenjene religijske slobode u državama Zapadnog Balkana?
Bosna i Hercegovina
U Izvještaju State Departmenta se upozorava na snažnu vezu između naroda i religije u BiH: Srbi podržavaju Srpsku pravoslavnu crkvu (SPC), Hrvati Katoličku crkvu, a Bošnjaci podržavaju Islamsku zajednicu. Kao posljedica rata je i činjenica da većina vjernika pravoslavaca živi u Republici Srpskoj (RS), dok Bošnjaci i Hrvati žive u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Upozorava se da je bilo 19 vandalističkih napada na razne vjerske objekte, ali da je policija uspjela identificirati tek petoricu vandala. Nitko nije osuđen. Policija takve slučajeve nije okaraketrizirala kao vjersku mržnju. Odgovornost se prebacivala na mladalačaku delinkvenciju, ili su se spominjali mentalni problemi napadača.
Napadnuto je deset džamija, prvenstveno u RS, pet pravoslavnih crkava u Federaciji BiH, i četiri katoličke crkve, također u Federaciji.
Predstavnici vjerskih zajednica suočavaju se s diskrimnacijom u gotovo svim dijelovima BiH. Siledžijski napad na Elija Taubera, predstavnika Židovske općine dok je govorio s novinarima National Geographica o položaju Židova u Bosni i Hercegovini. Napadač je uhapšen nakon dva dana.
Džamija i crkva, Mostar
Odnos politike, etničkog identiteta i religije je prilično zamagljen. Političkim strankama često dominiraju pripadnici jednog naroda koji se onda vezuju uz vjerske zajednice. Zbog toga je teško odrediti da li je neki incident političkog ili vjerskog karaktera.
Bosna i Hercegovina je i dalje zemlja uglavnom podijeljena po etničkim i vjerskim linijama.
U septembru 2015. nakon četverogodišnjih pregovora, Vijeće ministara BiH odobrilo je sporazum između Islamske zajednice, koji se odnosi na dnevne molitve vjernika u državnim institucijama, odlazak na hadž.
Do kraja 2015. taj sporazum Predsjedništvo nije odobrilo, niti poslalo u skupštinsku proceduru. Sam sporazum je bio predmet brojnih kritika, posebno u Republici Srpskoj u kojoj je predsjednik toga entiteta Milorad Dodik kazao da je to uvod u "talibansku državu" u BiH.
Prema predstavnicima Islamske zajednice vlasti su odbile intervenirati u nekoliko slučajeva u kojima su neregistrirane islamske grupe otvorile džamije bez odobrenja Islamske zajednice. Policija nije bila spremna poduzeti korake protiv nelegalnih džamija koje su vodili selefije u Srebreniku kod Tuzle.
U izvještaju o vjerskim slobodama, u BiH spominje se posjet pape Franje Sarajevu u lipnju 2015. kao važan doprinos pomirenju i suradnji.
Crna Gora
Ustav Crne Gore garantira slobodu vjeroispovijesti i pravo da se promijeni vjera. Vjerske grupe, posebno Srpska pravoslavna crkva, tvrdi da je njen legalni status nezadovoljavajući. Većina vjerskih grupa je kritizirala prijedlog zakona o vjerskim zajednicama koji, prema njihovom mišljenju, ugrožava autonomiju vjerskih zajednica.
Pristalice SPC pokušali su napasti mitropolita Crnogorske pravoslavne crkve i spriječili ga da sudjeluje na skupovima u Kotoru i Bijelom Polju.
Vjerski obred u crkvi, Podgorica
Dvije pravoslavne crkve u Crnoj Gori i dalje se spore oko imovine i hramova. Islamska zajednica suočava se sa unutarnjim problemima i podjeljena je na one koji podržavaju reisa Rifata Fejzića, s jedne, i sandžačkog muftiju Muamera Zukorlića.
Policija je tako zabranila proslavu preobraženja Krista u crkvi u Ivanovim Koritima, plašeći se sukoba dviju strana.
Osnovni sud u Podgorici kaznio je urednika srpskog tabloida "Informer" sa 5.000 eura zbog uvrede građana albanske nacionalnosti u Crnoj Gori.
I Crnoj Gori je snažna povezanost između nacije i vjere – Crnogorci i Srbi su uz pravoslavnu crkvu, dok su Albanici ili uz Katoličku crkvu ili uz Islamsku zajednicu.
Crnogorska vlada nastavlja sa svojom prijašnjom politikom neusvajanja zakona koji bi trebalo omogućiti povrat imovine vjerskim zajednicama koju je oduzela bivša komunistička vlast.
Hrvatska
U dijelu Izvještaja o vjerskim slobodama naglašava se da su predstavnici Srpske pravoslavne crkve zabrinuti zbog sve netolerantnijeg društvenog okruženja. Ipak, broj vandalskih napada na imovinu SPC je manji. Zabilježeno ih je 25.
Predstavnici Židovske i Islamske zajednice nisu prijavili napade, ali Židovska zajednica upozorava na netoleranciju u društvu.
Podsjeća se da je na splitskom stadionu tokom utakmice između Hrvatske i Italje, 12. lipnja u travi iscrtana nacistička svastika. Istraga o tome još nije dovedena do kraja.
Policijski uviđaj nakon iscrtane svastike na stadionu Poljud, Split
Kosovo
Ustav Kosova zabranjuje vjersku diskriminaciju i osigurava slobodnu vjeroispovijest dok to ne ugrožava javni poredak zdravlje, sigurnost i zaštitu prava drugih.
U izvještaju State Departmenta se naglašava da su kosovski Albanci, organizirani od političara iz pokreta Samoopredjeljenje bacali kamenje i pokušali spriječiti pravoslavne vjernike da sudjeluju na božićnoj i uskrsnoj misi u Đakovici. Sud u tom gradu nije podigao optužnicu ni protiv jedne osobe, ali je specijalni tužilac uputio sudu u Prištini jedan predmet na mogući postupak.
Kosovska policija je 7. studenog pratile stotine izbjeglih kosovskih Srba da posjete groblja i crkve kako bi obilježili dan Svih svetih.
Srpska pravoslavna crkva spočitava da Vijeće za monitoring koje je osnovano radi zaštite pravoslavnih objekata, ne funkcionira dobro.
Kosovska vlada je donijela strategiju i nacionalni plan kako bi se suprotstavila nasilnom ekstremizmu. Poduzete su mjere koje promoviraju vjersku toleranciju i osuđuju vandalizam prema manjinskim vjerskim grupama. Predstavnici tih zajednica kažu da se općinske vlasti ne odnose na isti način prema vjerskim grupama, posebno kada je riječ o zaštiti vjerskih objekata.
Nepoznate osobe su podmetnule eksplozivnu napravu koju je policija deaktivirala uoči obilježavanja Svetog trojstva u manastiru Sveto trojstvo u Suvoj Reci.
Uspkros činjenici da pravoslavne vjerske objekte policija štiti 24 sata dnevno, bilo je nekoliko vandalskih napada i na imovinu Katoličke crkve, Židovske zajednice, kao i manjisku zajednicu Sufista.
Crkva u Uroševcu, Kosovo
State Department u Izvještaju o vjerskim slobodama u 2015. također naglašava da zaštitnik građana nije dobio ni jedan izvještaj da se u školama učenicima zabranjuju noženje marama.
Vjerske zajednice spočitavaju općinskim vlastima da nisu poduzele važne korake kada je u pitanju zaštita imovine, posebno crkava i groblja.
U Izvještaju se također navodi da se Vrhovni sud u Prištini proglasio nenadležnim za imovinski spor između SPC, odnosno manastira Visoki Dečani i općine Dečani oko vlasništva nad imovinom.
Antikorupcijska agencija i još nekoliko vladinih institucija nalaze se u zgradama koje su vlasništvo SPC, ali ne plaćaju naknadu za njihovo korištenje. Vlasti negiraju da se radi o crkvenoj, već ističu da je to imovina Instituta za zaštitu povijesnih spomenika.
Srbija
Iako Ustav Srbije garantira jednakost svih religijskih grupa i zakonom zabranjuje podsticanje na vjersku mržnju, SPC snažno utječe na politiku vlasti. Neke manjinske vjerske grupe su se žalile na poteškoće prilikom registriranja, a netradicionalne religijske grupe da se zakon primjenjuje diskriminacijski. Primjerice, Mormonska crkva ili Jehovini svjedoci upozoravaju da su imali problem sa produžavanjem dozvola boravka.
U Izvještaju State Departmenta se ističe da vlada nastavlja s povratom vjerske imovine koja je oduzeta Crkvi nakon 1945.
Posebno se ukazuje na rehabilitacijski proces Milanu Nediću za čije je vladavine ubijeno 90 posto Židova koji su živjeli u Srbiji.
Skupovi podrške za rehabilitaciju Milana Nedića, Beograd
Odluku suda o rehabilitaciji Nedića, direktor Centra Simon Wiesenthal, Efraim Zuroff, nazvao je "šokantnom, ali ne i iznenađujućom".
Pokušaje da se skine odgovornost s pojedinaca, "posebno onih koji bili aktivni ili sudjelovali u uništavanaju Židova, posebno je sramotna", ocijenio je Zuroff.
Prijevodi antisemitske literature i dalje se mogu kupiti. Pojedine grupe mladih napadaju predstavnike manjinskih religija, a mediji i dalje nastavljaju s objavljivanjem tekstova protiv netradicionalnih vjerskih grupa. Spominje se da grupe poput Obraza, Srpskog nacionalnog pokreta, Naših i sličnih, napadaju pripadnike manjinskih vjerskih zajednica nazivajući ih "sektama".
Makedonska i Crnogorska pravoslavna crkva čiju autokefalnost ne priznaje SPC i dalje su neregistrirane u Srbiji, a vlasti kažu da se ne žele miješati u shizmu unutar Crkve.
Makedonija
U Izvještaju se ističe da je u Makedoniji najveća Islamska vjerska zajednica prijavila da su vlasti ilegalno prisluškivali njene lidere.
I u ovoj zemlji postoji veza između vjerskih i političkih udruženja, a većina političkih stranaka se dijeli po etničkim linijama.
Svi stranci koji traže ulazak u Makadoniju kako bi propovjedali ili radili u nekoj vjerskoj zajednici moraju imati dozvolu za rad prije nego stignu u zemlju.
Molitva u crkvi, Skopje
Zaštitnik prava građana je upozorio sve direktore osnovnih škola da obrate posebnu pažnju obrazovanju mladih i da promoviraju toleranciju i poštovanje prema drugim vjerskim zajednicama.
Ovaj poziv je uslijedio nakon što je škola u Bitoli organizirala marš u kojem su djeca govorila da je samo jedna vjera dobra, pravoslavna.
Izvještaj navodi i da je, nakon što je Islamska vjerska zajednica smijenila glavnog tajnika i imama u Skopju, grupa naoružanih ljudi provalila u sjedište zajednice. Nakon 13-dnevne "okupacije", sud je presudio da je novo vodstvo jedino legitimno.
Većina muslimana su suniti i žive u sjevernim i u zapadnim dijelovima Makedonije, dok većinsko pravoslavno stanovništvo živi u središnjem dijelu zemlje i jugoistočnim regijama.