Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Staša Košarac za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže kako će Bosna i Hercegovine iskoristiti sve mehanizme da spriječi Hrvatsku da uz granicu s Bosnom i Hercegovinom, na Trgovskoj gori, napravi odlagalište radioaktivnog otpada, pa i međunarodnu arbitražu. Od zdravlja građana, kaže, BiH neće odustati.
Također smatra da će zbog pandemije izazvane korona virusom Bosna i Hercegovina vjerovatno propustiti šansu za kandidatski status u Evropskoj uniji do kraja ove godine.
RSE: Ministarstvo za zaštitu životne sredine i energetike Hrvatske dalo je lokaciju bivšeg vojnog skladišta Čerkezovac u opštini Dvor na upotrebu Fondu za finansiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada nuklearne elektrane “Krško". Kako gledate na ovaj potez i hoće li Bosna i Hercegovina tražiti arbitražu u ovom pitanju?
Košarac: Ovakav potez hrvatske vlade je zabrinjavajući, s obzirom na činjenicu da Vlada Hrvatske u ovom trenutku, kada se svi borimo protiv COVID-19, donosi jednu takvu odluku koja donosi nemir u glavama našeg stanovništva u toj regiji, s obzirom na činjenicu da ta regija obuhvata negdje oko 250 hiljada stanovnika iz 13 opština, kako iz Republike Srpske, tako i Federacije Bosne i Hercegovine. To potvrđuje da hrvatska vlada i hrvatska strana kada je u pitanju spor sa Slovenijom, kada je u pitanju odlaganje radioaktivnog otpada iz nuklearne elektrane Krško, pokušava to da riješi blizu teritorije Bosne i Hercegovine.
Pročitajte i ovo: 'Trgovska gora skladište radioaktivnog, ne odlagalište nuklearnog otpada'Mi smatramo i iz naših političkih, ali i stajališta zaštite životne sredine, da je to za nas potpuno neprihvatljivo i definitivno ćemo donijeti određene mjere u narednim danima, s obzirom da ovo shvatamo kao neodustajanje hrvatske vlade da na toj lokaciji, na skoro samom graničnom prijelazu ili u blizini Bosne i Hercegovine napravi odlagalište radioaktivnog otpada.
U svakom slučaju ćemo koristiti sve raspoložive međunarodne kapacitete i diplomatske kapacitete da hrvatsku stranu ubijedimo snagom argumenata, činjenica, kredibilnih profesionalnih procjena, da je to neprihvatljivo sa aspekta zdravlja građana u Bosni i Hercegovini, životne okoline i sliva rijeke Une. Očigledno je da oni ne odustaju.
S obzirom da je Hrvatska članica Evropske unije, ali i da je Bosna i Hercegovina potpisnica ESPOO Konvencije (Konvencija o procjeni okolinskih uticaja u prekograničnom kontekstu op.aut) insistirao sam na tome da, u svim segmentima izrade studije izvodljivosti na Trgovskoj gori bude uključena bh. strana.
Želim da budem oprezan i odmah smo zakazali video konferenciju nadležnih entitetskih ministarstava i mene i donijeli smo zaključke da nećemo odustati od naših primarnih stavova, a to je da zaštitimo zdravlje stanovništva i čuvamo životnu sredinu.
Na temelju onoga što sam mogao da čujem i kako imamo informacije da se ulažu značajni finansijski kapaciteti, ne samo u izradu studije, nego i medijsku kampanju da je to dobro za Hrvatsku da se to realizuje na tom lokalitetu, mi ćemo morati izraditi jasan akcioni plan, a jedan od elemenata će sigurno biti, ukoliko do toga dođe, međunarodna arbitraža.
Pročitajte i ovo: Vlasti u BiH jedinstveno: Borićemo se protiv nuklearnog odlagališta u HrvatskojPromet roba
RSE: BiH je kreirala listu osnovnih proizvoda bitnih za građane, koji će biti tretirani kroz tzv. zelenu prioritetnu traku prilikom prometa na određenim graničnim prelazima između zemalja CEFTA-e dok traje pandemija. Šta to znači konkretno za stanovništvo?
Košarac: Prije svega treba reći da smo uspjeli da očuvamo spoljnotrgovinski promet i da danas nesmetano robe iz Evropske unije i zemalja CEFTA-e, znači zemlje iz našeg okruženja koje nisu članice Evropske unije, ulaze u Bosnu i Hercegovinu i da smo na isti način našim izvoznicima omogućili da i oni obave svoju djelatnost. Danas spoljnotrgovinski promet funkcioniše, što znači da se rade fitosanitarni nalazi , što je u nadležnosti entiteta i Kancelarije za veterinarstvo, što je u nadležnosti Ministarstva spoljnje trgovine i ekonomskih odnosa.
Ono što je nas opredijelilo da radimo na takav način je da ne smijemo da dozvolimo da hrane u Bosni i Hercegovini nema, da hrane za stoku nema, da nema lijekova, sanitetskog materijala, da nema sjemenskog materijala. Mi smo na temelju naših kapaciteta i naših procijenjenih potreba dostavili prijedlog Sekretarijatu CEFTA-e. Na prijedlog i drugih zemalja članica, napravljena je lista tih važnih, vitalnih proizvoda i obaviješteni smo od Sekretarijata da je ona koncipirana.
Predložio sam Savjetu ministara da prihvati tu informaciju i ona je prihvaćena. Ovo, konkretno, za građane znači da će robe važnih vitalnih proizvoda ulaziti ubrzano i da se neće zadržavati na granici i da ćemo na unutrašnjem konzumu u Bosni i Hercegovini imati dovoljno hrane.
Pročitajte i ovo: Kosovo postepeno uvodi Srbiji reciprocitet, BiH potpuno ukinute takseUkidanje kosovske takse
RSE: Kada govorimo o CEFTI, koliko je nedavna odluka Kosova da ukine takse Bosni i Hercegovini dopinijela izvozu roba na ovo tržište?
Košarac: Želim biti oprezan, jer nisu riješeni svi problemi kada je u pitanju izvoz naših roba na Kosovo. Već imamo informaciju preko Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine i privrednih komora, da postoje necarinske barijere prilikom izvoza određenih roba na područje Kosova.
Mislim da CEFTA strane moraju donijeti određene odluke u tom kontekstu. Znate da Bosna i Hercegovina u ovoj godini predsjedava CEFTA-om i u tom kontekstu sam i potencirao pitanje dodatnog protokola koji bi trebao da definiše načine rješavanja sporova CEFTA strana. Čini mi se da te odluke nisu baš u onakvoj mjeri u kakvoj smo mi očekivali da će omogućiti daljnji razvoj spoljnotrgovinske razmjene s Kosovom.
Saniranje posljedica pandemije na privredu
RSE: Posljedice pandemije osjeća bh privreda, a naročito izvoznici. Kakve su Vaše procjene kada je u pitanju ova oblast?
Košarac: Smatram da je u ovom trenutku važno očuvati zdravstveni sektor i svakog čovjeka u Bosni i Hercegovini. Smatram to prioritetnim kretanjem svih nadležnih institucija u Bosni i Hercegovini. Imam osjećaj da uspijevamo da u tim prvim koracima pravimo adekvatne politike, prije svega nadležna ministarstva, krizni štabovi u Bosni i Hercegovini. Definitivno će ostati pitanje kako sanirati posljedice korona virusa na privredu u Bosni i Hercegovini, ali i na sve ostale zemlje u okruženju. Mislim da će to pitanje morati biti na dnevnom redu nakon očuvanja zdravstvenog sektora i što većeg broja zdravlja ljudi u Bosni i Hercegovini.
Pročitajte i ovo: Prve otkaze dobili radnici na određeno vrijemeU prva tri mjeseca obim spoljnotrgovinske razmjene je bio umanjen za tri procenta u odnosu na januar-mart 2019. godine. Naravno, to je bilo na početku pandemije, ali uspjeli smo da obezbijedimo privrednim subjektima u Bosni i Hercegovini nesmetanu spoljnotrgovinsku razmjenu.
No, vidljivo je da određeni sektori u Bosni i Hercegovini trpe posljedice, prije svega, uslužni sektor. Značajan broj ugostiteljskih objekata, turistička djelatnost u svakom smislu riječi trpi. Prema informacijama koje sam dobio od Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine blizu 900.000 noćenja je već bilo otkazano u prvim danima marta u turističkim kapacitetima Bosne i Hercegovine.
Raduje me činjenica da nadležna entitetska tijela već razgovaraju s nadležnim bankarskim institucijama oko reprograma, oko olakšica za buduća kreditna zaduženja i vjerujem da, kada ove prve segmente prioriteta riješimo da ćemo na temelju kvalitetnih analiza donijeti vrlo jasne politike kako bi posljedice korona virusa na privredu u Bosni i Hercegovini bile što manje.
Pomoć EU i političke nesuglasice
RSE: Evropska unija je najavila pomoć. Hoće li ona biti dovoljna, s obzirom na već sada objavljene statističke podatke o velikim gubicima u privredi I velikom broju otkaza. Koji su prioriteti i gdje će najviše trebati ulagati?
Košarac: Informisan sam o namjeri Evropske unije da pomogne Bosni i Hercegovini. Savjet ministara donio je adekvatne odluke kada je u pitanju međunarodna pomoć. Ja sam imao nekoliko razgovora, a jedan od njih je bio i sa ministrom ekonomije Azerbejdžana, koji su vrlo jasno bili spremni za pomoć Bosni i Hercegovini.
Mislim da ćemo, kada napravimo presjek i na temelju analiza dođemo do vrlo egzaktnih podataka, donositi i određene mjere i u tomsmislu je izražena politička manifestacija odgovornosti prema problemima koji će uslijediti kada je u pitanju privreda.
Pročitajte i ovo: MMF spremio uvećanu pomoć, ali u BiH nema dogovoraRSE: Političke nesuglasice su, čini se, stavljene po strani dok traje borba protiv korona virusa. Može li se nastaviti raditi na isti način i kada pandemija prođe, te da se sustigne propušteno kako bi BIH dobila kandidatski status do kraja godine?
Košarac: Rekao bih da je važno da postoji kvalitetan nivo političkog komuniciranja. Nikada neće prestati političke razlike, jer, da postoji manji broj političkih razlika, vjerovatno bi bio i manji broj političke organizacije.
Vjerujem da imamo temeljan i važan spoljnopolitički cilj, a to je da Bosna i Hercegovina bude članica Evropske unije i da ćemo u tom pravcu kada pobijedimo COVID 19, ponovno u institucijama Bosne i Hercegovine i opet na temelju različitih političkih stavova, definisati buduće korake. Ja mislim da to jeste naš primaran cilj i da svi tome težimo, ali da će posljedice COVID 19 uticati kako na privredu, tako naravno i kada je u pitanju naše kretanje i taj spoljnopolitički cilj.
Ja vjerujem da ćemo, nažalost, zbog ovakvih problema na koje nismo mogli uticati, ipak biti u zastoju.