Nova kriza vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) pokazuje kako koalicioni partneri sve više pomjeraju granice strpljenja kako jedni drugima tako i građanima. U jeku prepucavanja i zatezanja odnosa svoj rad je zamrznulo i najviše zakonodavno tijelo u ovom entitetu – Predstavnički dom.
Prazne klupe, čini se, ostaće i nakon godišnjih odmora, te će se kako vjeruju opozicini političari napuniti kad se odmjere snage poslije lokalnih izbora.
"Ovdje se radi o predizbornoj kampanji pred lokalne izbore i vidjećete da nakon lokalnih izbora na prvom zasjedanju će ići sve glatko", uvjeren je Dženan Đonlagić, predsjednik Kluba poslanika Demokratske fronte (DF) u Predstaničkom domu Parlamenta FBiH.
Hrvatski se predstavnici žale na preglasavanja i to u slučajevima Nacrta zakona o šumama, poljoprivrednoj i organskoj proizvodnji i premjeru i formiranju registra nekretnina u FBiH.
No, iako iz Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ) to demantuju, mnogi vjeruju kako je najveće nezadovoljstvo izazvalo usvajanje izmjena Zakona o igrama na sreću.
"Moguće je da ovaj postupak HDZ ima veze sa procedurom u Domu naroda s obzirom da ovaj zakon tek slijedi da bude razmatran u Domu naroda", kaže Ismet Osmanović, predsjednik Kluba poslanika Stranke demokratske akcije (SDA) u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH.
Konvertibilna marka (KM)
Poreska uprava FBiH navela je kako godišnji gubitak zbog neoporezivanja dobitaka do 100 maraka, kojih je i najviše iznosi 110 miliona maraka.
Poređenja radi, u prošloj godini kladionice su ostvarile 600 miliona maraka prometa, a porez je iznosio tek 30 miliona. Istovremeno, Federalni zavod za penzijsko (mirovinsko) i invalidsko osiguranje (PIO/MIO) zadužio se gotovo 64 miliona za isplate penzija u ovom entitetu.
Krize u Federaciji Bosne i Hercegovine više niko i ne broji. No produktivnost u posljednjih pola godine evidentno je opala što se odražava na mjere bitne po građane, kaže Lejla Deronja Suljić iz Centara civilnih inicijativa (CCI).
"Uzmimo najsvježiji primjer, 14. sjednice Doma naroda koja je započela 23.06. na kojoj je planirano razmatranje 25 tačaka dnevnog reda među kojima nekoliko izuzetno važnih zakona i mjera. Međutim, ista je prekinuta već nakon prve tačke dnevnog reda zbog unutar koalicijskog neslaganja", ističe Lejla Deronja Suljić.
"U politici nema ljutnje"
I dok je ranije kritikovao bilo kakva uslovljavanja, poput nepotpisivanja sporazuma s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) ili adaptaciju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU (SSP) Dragan Čović, predsjednik HDZ BiH, na mehanizmu koordinacije i njegovom usvajanju pokazao je kako ipak toj slabosti podliježe i njegova stranka. Tako se nije pojavio na sastanku sa svojim kolegom iz Predsjedništva BiH Bakirom Izetbegovićem, prvim čovjekom SDA koji je Čovićev postupak ocijenio riječima: "U politici nema ljutnje, u politici postoje samo racionalne i neracionalne emotivne odluke".
Dodao je i kako je umjesto da vjeruje svojim očima odlučio vjerovati Čovićevim riječima.
"Evo vjerovaću onome što je on rekao – da se radilo o nesporazumu. Čović traži da bude rečeno deset kantona i da se oni pobroje, i to je prihvatljivo", precizirao je Izetbegović.
Bakir Izetbegović i Dragan Čović
Pomirbeni sastanak koalicionih partnera Čović je najavio za narednu sedmicu.
"Možda prvo bude jedan opušten sastanak, da na neki način sve te emotivne istupe u medijima zadnjih desetak dana smire, i u konstruktivnoj atmosferi tražimo rješenja. Kako u Federaciji, da stvari partnerski profunkcioniraju, tako i po pitanju Vijeća Ministara", navodi Čović.
I dok lideri tvrde kako koalicija funkcioniše, njihovi kadrovi u parlamentima i nisu više sigurni ko je većina.
"Treba sjesti i definisati koja je to pozicija, koja je to parlamentarna većina, pa tek potom raditi", smatra Јozo Bagarić, predsjednik Kluba HDZ BiH u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH.
Očito je da se zahuktava predizborna kampanja, što ako je suditi prema ranijim sličnim iskustvima znači da od posla nema ništa dok se ne objave prvi rezultati.
Odmjeravanje snaga, međutim, ne ide u prilog evropskim putu koji čeka dok se riješe politička zatezanja i prestanu lobiranja interesnih grupa. A da su svjesni da koče napredak svih ljudi u zemlji potvrdio je i sam Čović.
"Znaju ljudi u EU kakvi smo mi. Zna i predsjedatelj, bio je visoki predstavnik kod nas, Miroslav Lajčak. On dobro zna kako mi funkcioniramo i on to razumije. Samo mi moramo razumjeti također da, ako želimo ozbiljnost, a pristup EU od nas traži potpuno drugačiji pristup, onda se moramo tako i ponašati. To pokazuje i jednu ozbiljnost naše strane i evo neka ovo bude jedan od zadnjih uvjetnih uspona i padova, ili uvjetnih političkih incidenata na tom našem putu", zaključuje Dragan Čović.