Čak 180 preporuka za jeftiniju, funkcionalniju i ravnopravniju Federaciju BiH izložit će ekspertni tim, formiran pod pokroviteljstvom Američke ambasade u BiH, sredinom mjeseca. Uoči zvanične objave prijedloga, u javnost su već “procurila” pojedina rješenja, poput ukidanja predsjednika i dopredsjednika Federacije, te uspostava pozicije predsjednika Parlamenta FBiH. Kako je je za RSE kazao član eksperte grupe prof. Kasim Trnka, prijedlogom se pokušao naći model koji bi bio kombinacija zaštite građanskih i kolektivnih prava u jakoj i funkcionalnoj parlamentarnoj demokratiji.
Jedna od ključnih preporuka ekspertne grupe je ukidanje dužnosti predsjednika i dopredsjednika Federacije, te uspostava pozicije predsjednika Parlamenta Federacije BiH koji bi preuzeo značajan dio sadašnjih ovlasti predsjednika entiteta. Ispod njega bi bili sadašnji predsjedavajući Zastupničkog i Doma naroda. Ovim bi se, kaže član ekspertne grupe Kasim Trnka, uz ostalo ojačala parlamentarna demokratija, ali i uspostavila odgovornost Vlade Federacije BiH.
Federacija BiH, kako je ustrojena Vashingtonskim sporazumom iz 1994. godine, praktično predstavlja skup deset kantona koje imaju veliki stepen autonomije, no i iznimno skupu i glomaznu administraciju, koja više nije financijski održiva. Stručni tim se ipak nije bavio mapama i prekrajanjem granica unutar Federacije. Tek u jednoj preporuci navedno je da bi se trebao smanjiti broj kantona. Dati su kriteriji za spajanje kantona koji mogu biti geografski i ekonomski i etnički.
No, u preporukama se insistira na jačanju pozicije općina i proširivanju njihovih ovlasti u zdravstvu i obrazovanju, što jeste nadležnost kantona.
„Zakonodavac treba da odgovori na to pitanje koliko i kakvi trebaju da budu kanotni. Broj, nazivi kantona nisu ustavna kategorija. To ustav nije odredio. To je uređeno federalnim zakonom. Mi i dalje ostajemo na toj činjenici da se ustavom utvrde kriteriji, a da zakonodavac konkretno utvrdi i broj kantona i njihovu teritorijalnu rasprostranjenost.“
O Vladi, kantonima, plaćama
U Vladi Federacije bi se, prema ovim preporukama, odluke donosile glasovima minimalnog broja ministara iz sva tri konstitutivna naroda, što bila neka vrsta zaštite nacionalnih interesa. Za razliku od sadašnjih ovlasti premijera, on bi isključivo samo potpisivao usvojene odluke, dok je do sada po Zakonu o Vladi FBiH premijer mogao sam potpisivati neke prijedloge, predlagati budžet, posebno uredbe što se često zlopotrebljavalo.
Racionalnost i funkcionalnost rada u parlamentima, s druge strane, bi se postigla smanjenjem broja članova, gdje bi se Dom naroda sastajao isključivo zbog važnih pitanja, poput usvajanja budžeta ili ustavnih promjena. Radilo se i na redefiniraju Ustavnog suda Federacije kako bi se onemogućio politički pritisak na izbor sudija, što je do sada bio slučaj.
Kao značajnu novinu, profesor Trnka navodi uvođenje novog termina u ustav - pojma građani koji se ne deklarišu kao konstitutivni narodi.
„Insistirali smo prije svega da se pomire dva principa, prvo pozicija građanina i legitimitet demokratskih institucija Federacije, ali s druge strane i garantovanje pune nacionalne ravnopravnosti. Mi smo ovoga puta izbjegli pojam ostali jer mislimo da je malo i pežorativan i neprecizan. Koristimo se terminom ’oni koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici konstitutivnih naroda’,“ naveo je Trnka.
Koliko su realne promjene Ustava FBiH u haotičnom političkom stanju u Federaciji, Aner Žuljević iz SDP-a BiH kaže:
„To ja ne bih u ovaj trenutni politički kontekst dovodio uopšte kao neku osnovu analiziranja. Ja mislim da sve stranke moraju iznaći unutrašnje politički kapacitet kojim će shvatiti da postojeće ustavno rješenje do sada nije bilo poticaj bilo kakvim političkim rješenjima, nego najvećim dijelom osnova za stvaranje konflikata, i da prijedloge ove radne grupe treba izuzetno ozbiljno uzeti.“
Dok u HDZ-u BiH preporuke nisu željeli komentirati do objave konačnog prijedloga, Šefik Džaferović iz SDA smatra da reorganizacija samo jednog entiteta nije dobro rješenje za državu u cjelini.
„Mislimo da nije moguće teritorijalno reorganizirati samo jedan dio BiH. To se treba uraditi za područje cijele države BiH“, smatra Džaferović.
Američka inicijativa, koju podržava i Evropska unija, ima dobre izglede da postane realan projekat i dođe do parlamenata, mišljenja je politički analitičar Slavo Kukić. No, dodaje kako veliki broj pitanja u preporukama nije jasno preciziran, poput kriterija za spajanje kantona, što može postati poligonom za nove polemike.
„Ja osobno držim da je pametnije ići, ako se već zasjeca, u potpuno ukidanje kantonalne razine vlasti, jer u prethodnih 18 godina ona nije pokazala da ni po čemu služi građanima Federacije. Ona je sama samo jedan užasni namet i sama je sebi svrha i dobar je poligon za zapošljavanje stranačkih ljudi“, ocjenjuje Kukić.
Komentirajući do sad objavljeno, Kukić kaže kako su posebno zanimljive uredbe o visini plaće, prema kojima bi većina poslanika bila limitirana na prosječnu plaću u FBiH, što bi u institucije vlasti konačno dovelo osobe koje bi radile za opći interes.
Inače, prijedlog ekspertne grupe trebalo bi da bude zvanično predstavljen 14. i 15. maja, na međunarodnoj konferenciji u Sarajevu.
Jedna od ključnih preporuka ekspertne grupe je ukidanje dužnosti predsjednika i dopredsjednika Federacije, te uspostava pozicije predsjednika Parlamenta Federacije BiH koji bi preuzeo značajan dio sadašnjih ovlasti predsjednika entiteta. Ispod njega bi bili sadašnji predsjedavajući Zastupničkog i Doma naroda. Ovim bi se, kaže član ekspertne grupe Kasim Trnka, uz ostalo ojačala parlamentarna demokratija, ali i uspostavila odgovornost Vlade Federacije BiH.
Kasim Trnka
„Kod nas je predsjednik Federacije, koji nije direktno legitimisan voljom građana, imao vrlo jake kompetencije. Mogao je raspustiti jedan ili oba doma parlamenta, imenovati vladu, smijeniti vladu, smijeniti pojedinog ministra. Nemamo jedan čist model organizacije vlasti. I zato ova grupa preferira jedan parlamentarni sistem u kome će ključna institucija sistema biti parlament, koji jedini ima legitimitet dobiven od građana, a da onda ostale institucije imaju korelaciju prema parlamentu, te da je suvišna institucija predsjednika Federacije“, kaže Trnka.Federacija BiH, kako je ustrojena Vashingtonskim sporazumom iz 1994. godine, praktično predstavlja skup deset kantona koje imaju veliki stepen autonomije, no i iznimno skupu i glomaznu administraciju, koja više nije financijski održiva. Stručni tim se ipak nije bavio mapama i prekrajanjem granica unutar Federacije. Tek u jednoj preporuci navedno je da bi se trebao smanjiti broj kantona. Dati su kriteriji za spajanje kantona koji mogu biti geografski i ekonomski i etnički.
No, u preporukama se insistira na jačanju pozicije općina i proširivanju njihovih ovlasti u zdravstvu i obrazovanju, što jeste nadležnost kantona.
„Zakonodavac treba da odgovori na to pitanje koliko i kakvi trebaju da budu kanotni. Broj, nazivi kantona nisu ustavna kategorija. To ustav nije odredio. To je uređeno federalnim zakonom. Mi i dalje ostajemo na toj činjenici da se ustavom utvrde kriteriji, a da zakonodavac konkretno utvrdi i broj kantona i njihovu teritorijalnu rasprostranjenost.“
O Vladi, kantonima, plaćama
U Vladi Federacije bi se, prema ovim preporukama, odluke donosile glasovima minimalnog broja ministara iz sva tri konstitutivna naroda, što bila neka vrsta zaštite nacionalnih interesa. Za razliku od sadašnjih ovlasti premijera, on bi isključivo samo potpisivao usvojene odluke, dok je do sada po Zakonu o Vladi FBiH premijer mogao sam potpisivati neke prijedloge, predlagati budžet, posebno uredbe što se često zlopotrebljavalo.
Racionalnost i funkcionalnost rada u parlamentima, s druge strane, bi se postigla smanjenjem broja članova, gdje bi se Dom naroda sastajao isključivo zbog važnih pitanja, poput usvajanja budžeta ili ustavnih promjena. Radilo se i na redefiniraju Ustavnog suda Federacije kako bi se onemogućio politički pritisak na izbor sudija, što je do sada bio slučaj.
Kao značajnu novinu, profesor Trnka navodi uvođenje novog termina u ustav - pojma građani koji se ne deklarišu kao konstitutivni narodi.
„Insistirali smo prije svega da se pomire dva principa, prvo pozicija građanina i legitimitet demokratskih institucija Federacije, ali s druge strane i garantovanje pune nacionalne ravnopravnosti. Mi smo ovoga puta izbjegli pojam ostali jer mislimo da je malo i pežorativan i neprecizan. Koristimo se terminom ’oni koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici konstitutivnih naroda’,“ naveo je Trnka.
Slavo Kukić
Koliko su realne promjene Ustava FBiH u haotičnom političkom stanju u Federaciji, Aner Žuljević iz SDP-a BiH kaže:
„To ja ne bih u ovaj trenutni politički kontekst dovodio uopšte kao neku osnovu analiziranja. Ja mislim da sve stranke moraju iznaći unutrašnje politički kapacitet kojim će shvatiti da postojeće ustavno rješenje do sada nije bilo poticaj bilo kakvim političkim rješenjima, nego najvećim dijelom osnova za stvaranje konflikata, i da prijedloge ove radne grupe treba izuzetno ozbiljno uzeti.“
Dok u HDZ-u BiH preporuke nisu željeli komentirati do objave konačnog prijedloga, Šefik Džaferović iz SDA smatra da reorganizacija samo jednog entiteta nije dobro rješenje za državu u cjelini.
„Mislimo da nije moguće teritorijalno reorganizirati samo jedan dio BiH. To se treba uraditi za područje cijele države BiH“, smatra Džaferović.
Američka inicijativa, koju podržava i Evropska unija, ima dobre izglede da postane realan projekat i dođe do parlamenata, mišljenja je politički analitičar Slavo Kukić. No, dodaje kako veliki broj pitanja u preporukama nije jasno preciziran, poput kriterija za spajanje kantona, što može postati poligonom za nove polemike.
„Ja osobno držim da je pametnije ići, ako se već zasjeca, u potpuno ukidanje kantonalne razine vlasti, jer u prethodnih 18 godina ona nije pokazala da ni po čemu služi građanima Federacije. Ona je sama samo jedan užasni namet i sama je sebi svrha i dobar je poligon za zapošljavanje stranačkih ljudi“, ocjenjuje Kukić.
Komentirajući do sad objavljeno, Kukić kaže kako su posebno zanimljive uredbe o visini plaće, prema kojima bi većina poslanika bila limitirana na prosječnu plaću u FBiH, što bi u institucije vlasti konačno dovelo osobe koje bi radile za opći interes.
Inače, prijedlog ekspertne grupe trebalo bi da bude zvanično predstavljen 14. i 15. maja, na međunarodnoj konferenciji u Sarajevu.